Grupa roditelja čija djeca pohađaju Osnovnu školu „Milorad Musa Burzan“ obratila se Ministarstvu prosvjete i upravi te škole sa zahtjevom da djeca mlađih razreda (treći, četvrti i peti) pohađaju nastavu u jutarnjoj smjeni, a da stariji (šesti, sedmi, osmi i deveti) imaju časove poslijepodne.
Tim povodom, predstavnici roditelja djece trećeg razreda juče su imali sastanak sa državnom sekretarkom u Ministarstvu prosvjete Mašom Stevović. Jedan od predstavnika roditelja, Nebojša Racković kazao je za Pobjedu da su od državne sekretarke obaviješteni da će odgovor na ovaj njihov zahtjev dobiti do petka, nakon razgovora sa direktoricom škole.
LOŠA PRAKSA
Roditelji čija djeca su od trećeg do šestog razreda (starosti od osam do 10 godina), ukazuju da već niz godina postoji veoma loša praksa da đaci iz trećeg, četvrtog i petog razreda ovu školu pohađaju u poslijepodnevnim časovima. Nebojša Racković ističe da većina djece uzrasta od osam godina (3. razred) ostaju sama kod kuće u prijepodnevnim časovima, jer mali broj roditelja ima priliku da radi po smjenama.
“Uglavnom svi radimo ujutru. Veliki broj ljudi zaposlen je kod privatnika i nema mogućnost da u toku radnog vremena pođe do kuće, obiđe dijete, nahrani ga, spremi i povede u školu”, objašnjava Racković, otac dvoje djece od kojih bi po sadašnjem planu mlađe (treći razred) trebalo da pohađa nastavu poslijepodne, a starije (sedmi razred) prije podne.
Dodaje da djeca tog uzrasta ne umiju sama da završe domaći zadatak u jutarnjim časovima, a uveče kada se vrate iz škole opada im koncentracija. Pored toga što se to loše odražava na ispunjavanje školskih obaveza, ovi mališani su praktično ,,osuđeni“ da budu i bez toliko potrebne fizičke aktivnosti.
“Ako im nastava počinje u 14 ili 15 sati, ne postoji sport kojim se mogu baviti radnim danima, a prijepodne ih nema ko povesti na treninge, jer roditelji rade”, navodi Racković.
On naglašava da već duže vrijeme pokušavaju da se izbore za ova prava, ali bez uspjeha.
“Razumijemo da su kapaciteti u školama ograničeni, kako po pitanju učionica tako i nastavnog kadra, ali smatramo da je mnogo logičnije da djeca koja su u starijim razredima (šesti, sedmi, osmi i deveti) idu u popodnevnu smjenu, jer oni prijepodne umiju sebi da spreme doručak, samostalno uče, pođu na treninge i ostalo”, smatra Racković.
STAV STRUKE
Predstavnik grupe roditelja OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ smatra da bi u sagledavanju i prevazilaženju ovoga problema aktivnije trebalo da se uključe pedagozi i školski psiholozi.
“Ako bi iko trebalo da shvati naše zahtjeve onda su to pedagozi i psiholozi. Oni bi trebalo da objasne zašto mlađoj djeci ne odgovara da idu u školu poslijepodne. Trebalo bi da iskažu stav o tome da li je normalno da dijete od osam godina ostaje ujutro samo kod kuće i da se gotovo cijeli dan ne gleda sa roditeljima”, poručuje Racković.
Ukoliko nadležno Ministarstvo i uprave škole ne izađu u susret njihovim zahtjevima, od ponedjeljka će početi potpisivanje peticije na nivou svih trećih razreda, odnosno izjašnjavanje o tome da li podržavaju prijedlog da njihova djeca pohađaju nastavu u jutarnjoj smjeni. Nastojaće da u to uključe i roditelje djece četvrtih i petih razreda, koja bi po sadašnjem planu takođe trabalo da pohađaju nastavu poslijepodne.
“Ako i to ne bude dovoljno, ići ćemo kod ministra, a ako ni on ne bude imao razumijevanja za nas, nećemo djecu slati od septembra u školu, nego ćemo protestovati”, poručio je Racković.
Udruženje Roditelji.me: Logično je da mlađi osnovci idu prijepodne u školu
Iz udruženja Roditelji.me ističu da ovakav problem nije karakterističan samo za OŠ ,,Milorad Musa Burzan“. Direktorica Udruženja Kristina Mihailović kaže da su se više puta obraćali nadležnom Ministarstvu sa zahtjevom da stariji osnovci pohađaju nastavu poslijepodne, a mlađi prijepodne.
“Objašnjenje iz Ministarstva tada je bilo da ne mogu organizovati nastavu na drugi način, jer stariji razredi imaju više časova, pa im je potrebno više vremena da budu u školi. Takođe, ima škola u manjim opštinama koje nijesu prebukirane, a smjene su regulisane na ovaj način. Postoji problem u velikom broju podgoričkih škola da li uopšte mogu da organizuju noramalno nastavu. Ali, mora se imati u vidu da je suludo da dijete koje ima osam-devet godina roditelji praktično ne vide cijeli dan, pa se sjutra kao društvo pitamo šta je problem”, smatra Mihailović.
Ona podsjeća da je uvođenjem reforme, odnosno sistema osnovnog obrazovanja od devet godina, sve bilo lijepo zamišljeno sa programom produženog boravka, ali ocjenjuje da o tome u ovim okolnostima možemo samo da maštamo.
” To nije zaživjelo, niti razmišljaju kako ljudi uopšte funkcionišu, jer nemaju svi mogućnost da plaćaju privatne boravke ili da se drugačije organizuju. Ljudi moraju da rade, teško obezbjeđuju finansije za porodicu. Ovime bi nadležni morali mnogo ozbiljnije da se pozabave”, poručila je Mihailović.
On je dodala da je bilo stavova roditelja starije djece da predložena rotacija nije dobra za njih, jer onda oni ne bi mogli da se gledaju sa svojom djecom.
“Smatram da ta starija djeca već imaju određene stečene navike i mogu sami da obavljaju potrebni dio obaveza, za razliku od osmogodišnjaka ili desetogodišnjaka, koji ne mogu sami da brinu o sebi. Zbog toga nam se čini da je predloženo rješenje logično, ako hoćete i jedino normalno”, ocijenila je direktorica udruženja Roditelji.me.
Ministarstvo: Organizacija rada je u nadležnosti direktora
“Organizacija rada u vaspitno-obrazovnim ustanovama, pa tako i održavanje nastave po smjenama, u nadležnosti je direktora, koji je pedagoški rukovodilac rada u školama. To se, naravno, odnosi i na Osnovnu školu „Milorad Musa Burzan“ u Podgorici”, saopšteno je sinoć Pobjedi iz Ministarstva prosvjete.
Navode da su cjelokupnoj javnosti poznati ograničeni prostorni kapaciteti u većini podgoričkih osnovnih škola jer se iz godine u godinu povećava broj učenika. Usljed toga, svaka škola organizuje na najbolji mogući način nastavni proces, a Ministarstvu prosvjete najbitnije je da sva djeca budu u motivišućem, bezbjednom i prijatnom okruženju, što se uvijek obezbjeđuje za sve učenike.
“Upoznati smo sa peticijom roditelja kojom traže da učenici koji pohađaju razrednu nastavu idu u školu u prvu, a učenici koji pohađaju predmetnu nastavu u drugu smjenu. Nekoliko roditelja obraćalo se i Ministarstvu prosvjete sa istim zahtjevom, ali smo ih uputili na direktore škola kao nadležne rukovodioce radom ustanova. Napominjemo da Ministarstvo prosvjete insistira na rasporedu rada koji će uvažiti pedagoške standarde, ne samo u pogledu nastave nego i kada su u pitanju vanškolske aktivnosti i slobodno vrijeme učenika. Poznato je da veliki broj djece uzrasta od 10 do 15 godina, u poslijepodnevnim časovima pohađa muzičke i baletske škole, trenira razne sportove, pohađa kurseve stranih jezika i informatike i slično, tako da ne treba govoriti šta bi za njih i njihov napredak značilo odustajanje od navedenih aktivnosti, što bi se moralo dogoditi ukoliko bi pohađali nastavu u drugoj smjeni”, kazali su iz resora.
Ističu da bi, uz zakonom propisane, dodatna i dopunska nastava u većini škola morale se organizovati nakon redovne nastave, dakle u večernjim satima, što nema nikakvog pedagoškog opravdanja.
“Dodatno, suočili bismo se i sa opravdanim negativnim reakcijama i roditelja i cjelokupne javnosti. S druge strane, škole su u obavezi da za najmlađe učenike organizuju jutarnje čuvanje i bilo bi dobro naći, u dogovoru zainteresovanih roditelja sa upravama ustanova, optimalno rješenje za djecu koja su premala da bi izjutra ostajala sama kod kuće”, kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva apeluju na sve učesnike u vaspitno-obrazovnom procesu da budu strpljivi i tolerantni, te da dogovorom dođu do optimalnih rješenja za sve probleme.