Spajić: Glasaćemo za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije, i za ovu o Srebrenici, ne povlačimo amandmane

Premijer Milojko Spajić, nakon skoro mjesec čekanja, jasno je kazao danas u Skupštini tokom Premijerskog sata da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o Srebrenici. Dodao je da su i amandmani na Rezoluciju koji su podnijeti “odlični”. Premijer ocjenjuje da je parlamentarna većina predvođena Pokretom Evropa sad jasno kroz Sporazum o formiranju Vlade, definisala na koji način će biti tretirani spoljnopolitički prioriteti Crne Gore. Stoga vjeruje da politički predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore neće biti oponenti deklarisanim ciljevima, jer su ih i sami potpisali. Međutim, nakon stava Spajića o rezoluciji partija DNP koja podržava Vladu najavljuje preispitivanje podrške, a predsjednik Parlamenta Andrija Mandić iz NSD najavljuje podnošenje rezolucije o Jasenovcu za koju očekuje podršku svih partija u Skupštini, a već je dobio “da” od premijera Spajića.

Dupli pas Mandića i Abazovića da bi prozvali Spajića

Predajednik Skupštine Andrija Mandić, odgovorio je Abazoviću, kazavši da mu ne smeta kad ga neko napada.

” Smeta mi kada se iznose stvari koje veze nemaju. 2020. godine je nametnut koncept ekspertske Vlade. U tom konceptu prednjačila URA koja je sa tri mandata, a danas proziva mene za fotelju. Građani moraju da shvate, ne želim da ga kritikujem, a Spajiću sam rekao dan URA treba da bude u Vladi, ali Dritan nije prihvatao nijednu drugu funkciju sem da bude premijer. Vi sa tri mandata hoćete da budete samo premijer, a nama nešto prigovarate. Žao mi je što ulazim u ovakve polemike. Umjesto da pobjednici 30. avgusta da budemo na jednoj strani…”, istakao je on.

Ja sam da se svako pruži koliko mu je stanje.

“Vi nas optužujete vjerujući da vama pripada više. Abazović nije želio da formiramo Vladu sa Lekićem. Nije Dritan želio Vladu ako on nije premijer. Pozivam vas da prevrednujete stvari. Vjerujem da je vama mjesto u ovoj Vladi. Ako ne mislite tako, ovdje postoji opozicioni klub od 17 poslanika i onda morate sa njima da se dogovarate. Ako mislite da ima treći put, onda pravite grešku. Neračunajte na to da u parlamentarnoij većini ima neko ko će rpeći tamo i tako graditi novi politički savez. Siguran da sada u parlamentarnoj većini postoji ko bi sada pravio sa DPS-om većinu”, naveo je on.

Abazović je kazao da je 2020. godine rekao prije izbora rekao da su za ekspertsku Vladu.

“Nisam politički sebičan. Ponosan sam na odluku o ekskertskoj Vladi. Da nije bilo takvih odluka vi bi i dalje bili pod šatorima. Nije mi žao što sam bio u aranžmanu sa bilo kojom partijom u manjinskoj Vladi. Ja navijam da DF uđe u Vladu, jer to otvara prostor za neka dešavanja koja dolaze. Borim se za evropsku CG i mogu da propadnem politički ako treba. U politiku sam ušao da promijenim režim Đukanovića. Ova vlast se ponaša kao nekadašnji DPS. Ja se za to nisam borio. Vi pravite kompromis a ja neću. Nikada neću dozvoliti da bilo ko baci CG na koljena. Najveća vrijednost je što vas moje riječi bole, a ne broj poslanika”, naveo je on.

Abazović je kazao da nema ništa protiv Mandića.

“Ovu relaciju, ovo udvaranje premijera i predsjednika Skupštine nije bilo ni kada je to sjedio ni Krivokapič, ni Marović”, naveo je on.

Mandić je Abazoviću poručio da je ušao u ortački posao sa DPS samo da bi postao premijer.

“DPS-u kažem, da sam sa vama ušao u politički odnos, nikada vas ništa ne bih prevario”, naveo je on.

Kazao je da ne dozvoljava da mu se nastupa sa visoke moralne pozicije.

“Očekujem brzu rekonstrukciju, tačnije proširenje Vlade”, poručio je.

Abazović je kazao Mandiću: Srećno Vam bilo, želim da budete u 44. Vladi. Što prije vi budete tamo, mislim da ćete se što prije naći ovamo.

On je kazao da postoje ljudi koji vjeruju njemu i Mandiću.

“Mjesto predsjednika parlamenta pripada svakom građaninu Crne Gore. To da jedan režim zamijeni drugi sa drugim imenima, ja za to nisam”, dodaom je lider GP URA.

Spajić Abazoviću: Ja sam bogat došao, Vi niste imali dana radnog staža

Predsjednika Kluba poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića interesuje od kada premijer poznaje “kralja kriptovaluta” Do Kvona i šta je bio predmet razgovora tokom susreta u Beogradu.

Spajić je kazao da će, kako je i obećao da ću na njegova pitanja odgovore tražiti od vještačke inteligencije, odnosno čet džipitija (Chat GPT), u nastavku ispunjava preuzetu obavezu i odgovor prenosi integralno.

– Nažalost, nisam imao priliku dobro da upoznam Do Kvona, ali znam da je poznat po svojim humorističnim performansima i satiri u društvu. Što se tiče razgovora u Beogradu, vjerovatno bi tema bila vezana za umjetnost, humor ili društvene teme koje su karakteristične za njegovo stvaralaštvo – citirao je Spajić.

Abazović tvrdi da premijer jeste imao sastanke sa Do Kvonom u Beogradu na adresi Topalovića 4.

– Da li ste ikada bili uposlenik “Das Kapital” u Singapuru, te da li je ovoj državi uplatio porezu na dobit, koje godine i da li poznaje čovjeka Sindži Kimiru – naveo je Abazović i pitao premijera da li ima nekretninu u Singapuru.

Spajić je zamolio Abazovića da se vrate temama koje građanima odgovaraju.

– Dosado jedna dosadna, dajte malo da se vratimo onome što građanima odgovara. Jesam li imao nekretninu u Singapuru – nisam, ali koga je briga za to. I da sam imao, što je problem. Ja sam bogat došao. Vi niste imali dana radnog staža. Vi u životu ništa niste stvorili. Prva vam je bila politička plata. Razumijem vašu frustraciju i komplekse. Znate li što je problem – jesam li nagrdio državu na bilo koji način? Jesam li euro uzeo? Nisam. Nikad. Ako imate bilo što nelegalno, pominjali ste uplatnice prije godinu – nema ih, đe su? Nema ih. Vratite se konstruktivnim temama. Vas niko ne vidi kao zelenu partiju, vas niko ne vidi kao nikakvu partiju. Sve afere koje imate dajte tužilaštvu. Nemam nijednu nekretninu, ni u Crnoj Gori, ni u Srbiji, ni u Singapuru. Ja nisam potpisao ništa što je štetno za Crnu Goru, vi ste kao fizičko lice potpisali ugovor sa kompanijom u decembru, a poslije dva mjeseca je došla Vladina odluka za potpisivanje ugovora sa tom kompanijom u iznosu od 350.000 eura, naše pare ste dali ko zna kome, možda vašim prijateljima – naveo je Spajić.

Abazović je rekao da želi građani da čuju ovakvo nevaspitanje.

– Nijedan odgovor niste dali. Nijedan osim da nemate nekretninu u Singapuru. Vi ste izašli ovdje da napadate, oko Vaših transakcija ćemo tek da vidimo. Ja sam ostavio punu kasu. Vi pokušavate cijelo vrijeme, jer ne znate što da radite, da manipulišete. Protiv Vas je podnijeta krivična prijava protiv sedam dana – istakao je on.

Desiće se Evropa sad 2

Na pitanje poslanika SD-a Borisa Mugoše da li će tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno jedno od ključnih obećanja a to je povećanje neto zarada svih zaposlenih (u privatnom i javnom sektoru) u Crnoj Gori za oko 25 odsto, Spajić je kazao da će prosječna zarada u Crnoj Gori do kraja godine biti 1.000 eura.

“Kao što smo rekli, kao što smo obećali, to će se desiti. Nemojte da se sjekirate, biće veća zarada i za vas i nikakav problem neće biti”, odgovorio je Spajić Mugoši.

“Posvećeno radimo na pripremi nove Fiskalne strategije koja će obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje uticaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir. Fiskalna strategija biće završena do kraja juna nakon čega će biti upućena Skupštini na razmatranje. I upravo je to mjera strateškog djeovanja ove Vlade, nasuprot prošlim koje nisu pripremile ovako važan dokument fiskalne politike, što je unosilo neizvjesnost privredi, građanima i investitorima. Sve mjere koje predložimo, biće pažljivo razmatrane u sklopu socijalnog dijaloga, uz puno uvažavanje privrede, sindikata i uz odgovoran odnos prema javnim finansijama”, odgovorio je premijer.

Završen unos, sada traje obrada podataka

Poslanica Demokratske narodne partije Maju Vukićević pitala je premijera ko opstruira objavljivanje podataka o sprovedenom popisu stanovništva.

Spajić je odgovorio da je završena faza unosa podataka, te da je sada u toku obrada podataka i očekuje se da će trajati iduća dva do tri mjeseca.

”Ubijeđen sam da ćemo od ljeta krenuti s objavom podataka. To je bio i plan Uprave za statitisku. Imamo sad i komisiju za softver sa članom opozicije, sa malim zakašnjenjem, ali mislim da ide sve po planu da svaki građanin može da provjeri podatke iz etno-kulturuloškog dijela”, kazao je Spajić.

Dodao je da je popis bio veliko problematično pitanje, dodajući da svjetski zvaničnici čestitaju završen popis, jer su ocijenili da može praviti veliki problem i polarizaciju.

”Svako je imao priliku da se slobodno izrazi, koje je nacionalnosti, kojim jezikom priča i koje je religije i da bude potpuno opušten. I to je jedna velika vrijednost i mislim da to treba da sačuvamo. Crna Gora je bogatija sa tolikom raznovrsnošću i treba da baštini svaki narod, jer svi su autohtoni i ujedinjeni treba da idemo naprijed”, poručio je Spajić.

Biće promjena poreskih stopa

Poslanika Adrijana Vuksanovića (DUA i HGI) interesovalo je da li Vlada razmišlja u pravcu da izjednači stopu poreza na dodatu vrijednost za hotelske restorane i za ostale ugostiteljske objekte koji ne posluju u sklopu hotela.

Spajić je na to odgovorio da je snižena stopa PDV-a od 7 odsto na usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka u poreskom sistemu Crne Gore prvi put uvedena sredinom 2016. godine i to za hotele sa najmanje četiri zvjezdice u Sjevernom regionu, odnosno sa najmanje pet zvjezdica u Središnjem i Primorskom regionu.

“Pored navedenog, od 2015. godine u primjeni je nulta stopa PDV-a na isporuku proizvoda i usluga za gradnju i opremanje ugostiteljskog objekta kategorije pet i više zvjezdica. Primjenom ove stimulativne mjere investitorima je značajno olakšava gradnja i opremanje navedenih objekata, što je imalo za cilj povećanja investicija i izgradnju hotelskih objekata visoke kategorije u cilju unapređenja turističke ponude Crne Gore”, naveo je on u izlaganju.

Iz prethodno navedenog, kako je kazao, može se zaključiti da su primjenom snižene stope PDV-a, hoteli ove kategorizacije, duži vremenski period, bili u povlašćenom položaju u odnosu na hotele niže kategorije ali i ugostiteljske objekte.

“Takođe, primjena snižene stope na navedene usluge nije se reflektovala na cijene ovih usluga u hotelima i drugim ugostiteljskim objektima, odnosno, nije došlo do njihovog snižavanja, iako je u ovom periodu primjenjivana i snižena stopa na osnovne životne namirnice, što je omogućavalo da na bazi razlike ulaznog i izlaznog PDV-a sektor ugostiteljstva ostvari dodatnu dobit”, rekao je Spajić.

On je, između ostalog, kazao da je saglasan da trenutno zakonsko rešenje na adekvatan način ne tretira ovo pitanje.

“Svjesni potrebe unapređenja zakonodavnog okvira u ovoj oblasti, Ministarstvo finansija u sklopu pripreme Fiskalne strategije, razmatra modele koji bi bili najadekvatniji a koji bi ujedno na jedinstven način tretirali ovo pitanje, bez dovođenja u diskriminatoran odnosno povlašćen položaj bilo koga u ugostiteljskoj djelatnosti. Prilikom predlaganja izmjena poreske politike u ovoj oblasti vodićemo se direktivama EU sa kojima kao zemlja kandidat za članstvo moramo biti usklađeni ali i uvažavajući značaj koji turizam i ugostiteljstvo imaju za Crnu Goru kao turističku destinaciju”, naveo je on.

Mandić najavio rezoluciju o genocidu u Jasenovcu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić najavio je da će politički predstavnici srpskog naroda predložiti Skupštini da usvoji rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

”Očekujem stopostotnu podršku vlasti i opozicije, jer mislimo da u ovom određivanju prema Srebrenici da takav zločin kakav se desio u Jasenovcu takođe treba da podrži ovaj parlament”, rekao je Mandić.

Adrijan Vuksanović je rekao da je Jasenovac najveća sramota Hrvatske proistekla iz politike NDH.

”Razlika je u tome što ću ja jasno reći da oni koji su to sproveli u Jasenovcu nazvati zločincima, a vi ćete ljude iz Srebrenice nazvati herojima – Radovana Karadžića, Slobodana Miloševića i Ratka Mladića. U tome je razlika politike koju ja predstavljam i politike koju vi predstavljate”, rekao je on.

Mandić je odgovorio da sve one koji su ubijali ratne zarobljenike naziva zločincima.

”Srebrenica se veoma pažljivo izučava i nema nijednog Srbina koji je ponosan na ubijanje ljudi i svezanih ratnih zarobljenika. Govorim ovo u ime političke organizacije kojoj pripadam”, naveo je on i dodao da im ne pripisuju duple aršine.

Amer Smailović iz Bošnjačke stranke kazao je da ne zna li da je Mandić napravio lapsus kad je kazao da su u Srebrenici ubijani ratni zločinci, te da su tamo ubijane tek rođene bebe i ljudi koji su imali više od 91 godinu.

”Ne znam da li je bila namjera ili lapsus, ali ste izrekli nešto što ponovo ulazi u sferu negiranja genocida, jer su u zaštićenoj zoni ubijani oni koji su tražili zaštitu, a ne samo ratni zarobljenici”, istakao je Smailović.

Mandić je odgovorio da “osuđuje svaki zločin, posebno ako je nad djecom i ženama”.

”Žao mi je sve ljude koji su stradali tokom građanskog rata u Bosni i Hercegovini. Moja porodica je u tom ratu zamalo istrijebljena”, kazao je on.

Poslanik DPS-a Ivan Vuković je rekao da je svako fašista ko tvrdi da je srpski ili bilo koji drugi narod genocidan.

”Ako neko kaže da je Mladić ili Karadžić heroj on je za mene fašista”, istakao je on.

Pitao je Mandića da pojasni svoje stavove kad je rekao da je izdajnički čin što je Mladić isporučen Hagu, te da je presuda njemu pokazala da je Haški tribunal antisrpska tvorevina.

Mandić je rekao da kada se Vuković izjasni o rezoluciji o totalitarnim režimima, te kada se očiste jame po Crnoj Gori gdje su ubijani ljudi, tada se može odgovoriti na sva pitanja.

Ibrahimović: Vlada će pokazati je li suštinski ili demagoški za EU na osnovu izjašnjavanja o rezoluciji

Poslanika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića interesuje hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirali Savezna Republika Njemačka i Ruanda i time, kako dodaje, još jednom stati na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava, te potvrditi da sustinški a ne deklarativno pripadamo onom dijelu civilizovanog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formalno.

Podsjeća da su rezoluciju do sada kosponzorisali neki od naših ključnih međunarodnih partnera među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija i još 20 drzava, među kojima su i susjedne Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija te Slovenija i Sjeverna Makedonija.

Ibrahimović je, pored ostalog, istakao da se nigdje u rezoluciji ne pominje kolektivna odgovornost za genocid i dodao da će na ovom pitanju Vlada pokazati suštinski ili demagoški za Evropsku uniju.

Spajić je kazao da će glasati za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

“Crna Gora je sto posto usklađena sa evropskom spoljnom, bezbjednosnom i odbrambenom politikom. Glasaćemo za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije, upravo ovu rezoluciju koju imamo ispred nas, Srebrenicu, glasaćemo za. Nikakav problem to nije. Glasaćemo za, rekli smo više puta, ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid, nikakav problem nemam da to uradimo. Vlada će o tome raspravljati, ali mislim da je izlišno to pominjati jer smo se mi sporazumom obavezali da vodimo proevropsku politiku”, kazao je Spajić.

Poručio je i da Crna Gora želi dobre odnose sa vim susjedima.

“Imamo veliko razumijevanje za stav i Hrvatske, BiH, Kosova, Srbije. Ne želimo da izgleda da smo stali na stranu BiH protiv Srbije. Zabrinuti smo za ekslalaciju problema u regionu, želimo da opustimo relacije…Želimo da Crna Gora bude Singapur Evrope, Švajcarska Balkana i taj cilj ćemo ostvariti”, poručio je Spajić.

Stav Crne Gore po pitanju genocida u Srebrenici je poznat, a ogleda se, navodi Spajić u odgovoru, kroz usvajanje Deklaracije o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici 2009. godine i Rezolucije o genocidu u Srebrenici koju je Skupština Crne Gore usvojila 2021. godine.

Crna Gora, kako dodaje, imaju svoju spoljnu politiku, ali ima veliko razumijevanje za stav i Srbije i Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije i bilo koje države.

”Želimo da imamo najbolju saradnju, ali ne želimo da stanemo na bilo čiju strane, ne želimo da se uključujemo u internu raspravu BiH koja ima tri konstitutivna naroda. Naš cilj je da Crna Gora bude pomiritelj, da bude Švajcarska Balkana i Singapur Evrope”, poručio je Spajić.

Ibrahimović je rekao da će, sudeći prema odgovoru premijera, 44. Vlada podržati rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Kazao je i da Crna Gora neće povlačiti amandmane.

“Svi su ih podržali, niko ih nije nazvao problematičnim, svi su ih podržali i rekli da stoje iza tih amandamana, čak i BiH. Jesmo li čuli reakciju iz BiH? Nismo, jer su im prihvatljivi”, rekao je Spajić.

Misli da su amandmani odlični i pokazuju pravu namjeru svakoga.

Spajić o kompleksu “Montrose”: Analiza i arbitražni postupak će pokazati da li je bilo zakulisnih radnji

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović u poslaničkom pitanju navodi da kuvajtski investitor, odnosno konzorcijum “Northastar” i “Equest Capital Limited Jersey” koji je trebalo da izgradi turistički kompleks “Montrose”, pokrenuo arbitražu protiv države Crne Gore.

”Kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je njihovo obrazloženje za pokretanje arbitražnog postupka? Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države? Kada je pokrenuta arbitražni postupk i šta su od obaveza predviđenih projektom Vlade i Opština Herceg Novi ispunile? Da li se nameće zaključak da je iza ovog neuspješnog projekta bilo zakulusnih radnji povezanih sa tadašnjom vlašću” upitao je Đurović.

Spajić je odgovorio da je Đurović u pravu.

”Kabinetu predsjednika Vlade Crne Gore 22. februara 2024. godine dostavljen je zahtjev za pokretanje arbitraže, za projekat “Montrose”, sada projekat “Ritz Carlton Montenegro”, čiji potpisnici su Vlada Crne Gore i Konzorcijum “Northstar d.o.o.” i “Equest Capital Limited”, preko pravnog zastupnika Schonherr Rechtsanwalte GmbH and Schonherr si Asoccciatii SCA. Zahtjev za pokretanje postupka arbitraže, kako je navedeno u pomenutom obraćanju, dostavljen je iz razloga potencijalnog kršenja odredbi iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 11. septembra 2009. godine, koji je ispred Vlade potpisao tadašnji potpredsjednik Igor Lukšić. Upućenoj inicijativi za pokretanje postupka arbitraže prethodilo je obavještenje o raskidu predmetnog ugovora, u skladu sa članom 31 Ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta, koju je kompanija “Northstar”, u ime Konzorcijuma “Northstar” d.o.o. i “Eques Capital Limited”, aktom od 22. jula 2022. dostavila Ministarstvu finansija, a kako su naveli zbog kršenja određenih ugovornih odredbi od strane Vlade Crne Gore, među kojima su i izgradnja i povezivanje infrastrukture vezano za predmetnu lokaciju”, rekao je Spajić.

Crnogorska javnost je sa postupkom upoznata u prethodnom periodu, imajući u vidu da je na sjednici Vlade Crne Gore od 15. septembra 2022. godine, razmatrana informacija o obavještenju o raskidu ovog ugovora.

”Vlada je tada donijela zaključke i zadužila Ministarstvo finansija da u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja, zaštitnikom imovinsko pravnih interesa, Agencijom za investicije, Ministarstvom kulture i Upravom za zaštitu kulturnih dobara formira Operativni tim koji će se baviti rješavanjem otvorenih pitanja u vezi sa ugovorom iz 2009. sa ciljem nastavka realizacije projekta u obostranom interesu. Vođeni su pregovori sa predstavnicima investitora, u cilju nastavka realizacije investicije, na kojima nije došlo do dogovora”, istakao je Spajić.

U završnoj fazi projekat rekonstrukcije puta Ostros – Vladimir

Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi pitao je premijera Spajića da li je završena izrada projektne dokumentacije za rekonstrukcije regionalnog puta Ostros – Vladimir i ako jeste kad možemo očekivati početak radova.

Spajić je kazao da se sa ovim problemima susrijećemo gotovo u svim djelovima Crne Gore, zbog čega je jedan od prioriteta 44. Vlade izgradnja saobraćajne infrastukture, u prvom redu autoputa i brzih cesti – ali i poboljšanja mreže regionalnih puteva u cilju unaprjeđenja kvaliteta života građana i dinamiziranja ekonomskog rasta.

“Kada je u pitanju put Vladimir – Ostros u potpunosti razumijem koliko neadekvatna saobraćajna komunikacija opterećuje stanovništvo koje gravitira u ovom području. Prema informacijama kojima raspolažem, projektna dokumentacija za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros – Vladimir je u toku, tačnije cca 80% tehničke dokumentacije obrađeno i završeno”, kazao je Spajić.

Kako je kazao, glavnim projektom je predviđena rekonstrukcija puta u dužini od cca 17km, poboljšanjem horizontalnih i vertikalnih elemenata puta, te proširenje istog sa trenutnih cca 5m na ukupnu širinu 6m, odnosno dvije saobraćajne trake po 3m, kao i sanacija klizišta i postojećeg mosta.

“Nakon završetka projektne dokumentacije i pozitivne revizije iste, steći će se uslovi da Uprava za saobraćaj planira obezbjeđivanje finansijskih sredstava i da ovaj projekat planira Planom javnih nabavki za narednu godinu, odnosno raspiše otvoreni postupak javne nabavke za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova na predmetnoj saobraćajnici”, zaključio je Spajić.

Kaluđerović: SNP će biti protiv rezolucije o genocidu u Srebrenici

Poslanik DPS-a Danijel Živković je, odgovorajući Spajiću nakon postavljenog poslaničkog pitanja, da su stoprocentno usaglašeni sa politikom DPS-a.

”Vi imate dva ili tri konstituenta koji ne podržavaju državu Kosovo. Ideologija se za fotelje najlakše prodaje. To smo najbolje vidjeli na vašem primjeru”, rekao je Živković.

Pitao je Spajića kakav će biti stav Vlade povodom Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Živković je, obraćajući se Mandiću, rekao da su u vladi koja podržava NATO, nezavisnost Kosova i sankcije Rusiji.

”Vi tu Vladu podržavate. Vi ste kazali da će ta Vlada biti antisrpska”, naveo je Živković.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je ironično rekao da im srpski narod savjetuje da izađu iz parlamentarne većine kako bi Demokratska partija socijalista došla na vlast.

”Mislim da vi potcjenjujete inteligenciju naroda i pravite veliku grešku”, ocijenio je Mandić.

Dodao je da Spajić i čitava Crna Gora zna da u Koaliciji za budućnost Crne Gore ne podržavaju Rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici.

Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović rekla je da građani znaju na čemu su sa ovom partijom, te da su ranije rekli da neće podržati rezoluciju, te pozvali Vladu i rekli kako treba da se izjasni.

Spajić: Vjerujem da politički predstavnici koalicije „ZBCG“ neće biti oponenti deklarisanim ciljevima

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitao je Spajiće da li će nastaviti sa jasno orjentisanom spoljnom politikom koju je trasirala DPS od 2006. godine, koja je bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu.

”I da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih institucija i organizacija slijediti do sada definisane ciljeve i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira na to što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentarnoj većini, nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno da li zbog takve spoljne politike očekujete da će koalicija Za budućnost Crne Gore pokrenuti pitanje izglasavanja nepovjerenja Vašoj Vladi”, upitao je Živković.

Podsjeća da je Crna Gora usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti u crnogorskom parlamentu juna 2006. suštinski trasirala svoju spoljnu politiku definišući dva ključna spoljno-politička cilja – članstvo u NATO i EU.

”Crna Gora je 2017. godine postala član najmoćnije političko-bezbjednosne strukture i pored snažnog protivljenja tada najjače opozicione partije DF, a danas konstituenta parlamentarne većine, što snažno doprinosi njenom ugledu i doprinosi regionalnoj stabilnosti. Za osam godina pregovaračkog procesa do smjene vlasti 2020. otvorili smo sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorili tri. Od 2014. imamo potpuno usklađenu spoljnu politiku sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Donošene su u tom periodu i teške, ali hrabre i politički realne odluke, kao što je recimo priznanje Kosova i uvođenje sankcija Rusiji”, ističe Živković.

Demokratska partija socijalista je, kako je ocijenio, sa pravom ponosna na ispravno postavljene ciljeve crnogorske spoljne politike koja uvijek za male zemlje ima disproporcionalno veći značaj.

Spajić je kazao da je Živković odlično postavio stvar.

”Da je DPS od 2006. vodi euroatlantsku politiku, DPS koja je bila najbolji partner Rusiji u Evropi. Ne govorim ja to, nego to govore naši NATO partneri u svim izvještajima. Od 2006. koga podržavaju Rusi u Crnoj Gori, podržavaju opet “ugrožene”, odnosno Srbe. Možemo li da vidimo patern? Ne treba niko spolja da nas podržava, možemo li iznutra to da činimo”, upitao je Spajić.

Kapa dolje svim vladama od 2014. koje su, kako ističe, bile sto posto usklađene sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom, to je, kako podsjeća, rekao i u Evropskom parlamentu.

”Znate li koja je politika bila pogrešna? Regionalna politika. Jer EU intergacije nisu samo integracije nas i Irske, Finske, nego nas i Srbije i Bosne i Hercegovine”, naveo je Spajić.

Sa Evropskom komisijom će sredinom maja u Kotoru, kako je najavio, imati najveći sastanak na najvišem nivou.

”To je posljednji sastanak pred izbore u Evropskoj uniji. Mi smo djelovali pomiriteljski, bez velikih kampanja, naravno ne mijenjamo državnu politiku i prema Srebrenici i Kosovu, ali mi ne želimo da bodemo prst u oko nikome, jer želimo sjajan odnos i sa Kosovom, ali i sa Srbijom”, rekao je Spajić.

Crna Gora se, ističe, ponaša kao da je već članica Evropske unije.

”Ako mi prvi uđemo, a po svim prilikama hoćemo, pomoći ćemo svim državama iz regiona u procesu EU integracija”, kazao je Spajić.

Crna Gora, ističe Spajić, od 2014. ima potpuno usklađenu spoljnu politiku sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.

“Podsjetiću, a siguran sam da to dobro znate, u prethodnih deset godina Crna Gora je promijenila pet vlada, podržanih od različitih parlamentarnih većina i nijedna se nije udaljila ni milimetar od vanjskopolitičkih prioriteta, prvenstveno usklađenosti sa EU standardima, jer nas na to obavezuje i ogromna većina građana koja nas vidi kao dio velike evropske porodice”, navodi Spajić.

Spoljnopolitički prioriteti generalno su, kaže Spajić, uspješno postavljeni.

“Međutim, smatram da ne bi bilo relevantno, kao što ne smatram da je relevantno da danas spekulišemo o eventualnim motivima onih, koji su se kako Vi kažete, nekada protivili određenim prioritetima. Smatram da je apsolutno legitimno da se neka politička partija zalaže „za“, ili „protiv“ određene ideje, jer to jeste ustavno pravo pojedinca ili partije. Na kraju, kada bi svi na isti način gledali na političke procese onda bi postojala samo jedna partija. Na sreću, ta vremena su iza nas. Moram naglasiti da ne postoje ekskluzivni zaštitinici bilo koje ideje ili procesa, već samo kroz dogovor većine društvenih činilaca možemo doći do održivog modela zaštite onoga što su vrijednosti, koje ovo društvo posjeduje, ili koje stremi da postigne”, dodao je Spajić.

On je dodao da je parlamentarna većina predvođena „Pokretom Evropa sad“ jasno kroz Sporazum o formiranju Vlade, definisala na koji način će biti tretirani spoljnopolitički prioriteti Crne Gore.

“Stoga vjerujem da politički predstavnici koalicije „ZBCG“ neće biti oponenti deklarisanim ciljevima, jer su ih i sami potpisali. Zato smatram da u real politici nije dobro kada se političari bave predviđanjem, posebno ako to radimo iz manipulativnih, ili uskostranačkih namjera. Vlada na čijem sam čelu i politički subjekt, koji predvodim, u prvi plan imaju interes društva, ali na mjerljiv način tako da se efekti javnih politika mogu rasporediti na cjelokupno društvo, što smo dokazali kroz ekonomske programe”, ističe Spajić.

Dionica Mateševo – Andrijevica otvara čitav vasojevićki kraj

U ime Kluba poslanika Pokreta Evropa sad pitanje je postavila Dragana Vučević, koju zanima da li će biti ispoštovani najavljeni rokovi za početak radova na dionici autoputa Mateševo – Andrijevica.

– Dokle se došlo sa eksproprijacijom zemljišta duž cijele trase i ukoliko bude neophodno uklanjanje stanbenih objekata na tom potezu – kako će se taj problem prevazići – upitala je Vučević.

U obrazloženju je navela da je Evropska banka za obnovu i razvoj objavila nedavno pretkvalifikacioni tender za gradnju dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice, koji će trajati dva mjeseca.

– Nakon tog roka objavljuje se glavni tender, što znači još dodatna dva mjeseca da bi se ispoštovale sve tenderske procedure. Iz Vlade je ranije najavljeno da će izgradnja početi krajem ove ili u januaru naredne godine. Takođe, svi smo upoznati da prije početka izgradnje autoputa mora biti izvršen proces eksproprijacije i da i za to treba vremena. Dodatno, mještani Kralja strahuju da će njihove kuće biti uklonjene zbog izgradnje autoputa. Ukoliko su ove informacije tačne, očekuju da će ih neko iz Vlade primiti na razgovor kako bi se potencijalni problem riješio – kazala je Vučević.

Premijer Milojko Spajić je odgovorio da je putna infrastruktura važna za sprečavanja odlaska ljudi.

– Ta dionica otvara čitav vasojevićki kraj, a i čitav sjeveroistok ka centralnom i južnom dijelu. Niko nije vjerovao kad smo na konferenciji za medije najavili da će tender biti raspisan – kazao je Spajić.

Čuju u Skupštini, kako je opisao, da će auto-put biti urađen “paf-paf”.

– Od 50 koraka za auto-put u Crnoj Gori, vi ste kolege iz Građanskog pokreta URA uradili nula. Mi smo za pola godine uradili sedam koraka. Imamo idejna rješenja, imamo idejno rješenje Bar – Ulcinj – naveo je, pored ostalog, Spajić.

Snovi, prema njegovim riječima, postaju realnost i putevi će biti završeni za pet – šest godina.

– Svi ćemo te puteve koristiti, radujte se zbog toga – poručio je Spajić.

Mandić: Maksimalno povesti računa o njegovom zdravlju

Poslanik DPS-a Oskar Huter ponovo je pozvao Viši sud i Upravu za izvršenje krivičnih sankcija da javnosti saopšte kakvo je zdravstveno stanje bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i koje su mjere preduzete u cilju zaštite njegovog zdravlja i života.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić pozvao je Vrhovno državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo da se povede računa o zdravlju Katnića jer je, kako je rekao, svaki član zajednice u Crnoj Gori bitan.

– Ovo je Crna Gora. Ovdje ne živi mnogo ljudi, moramo da čuvamo jedni druge, čak i kada neki nijesu imali osjećaja da treba da čuvamo one njima bližnje jer su sugrađani ili građani Crne Gore. Policija, kazneni zavod u Spužu, VDT, SDT treba da povedu maksimalno računa o zdravlju Milivoja Katnića Niko nema pravo da dovede drugog čovjeka da izgubi život. Ova Crna Gora treba da bude pomirena i da nađe zajednički izlaz i treba da imamo svi dovoljno širine i razumijevanja da je ljudski život najdragocjeniji – poručio je Mandić.

Dodaje da je Katnić govorio da kada neko završi u istražni zatvor da nije kriv, da se poštuje prezumpcija nevinosti.

– On je potreban živ Crnoj Gori, porodici i Katunskoj nahiji koju najviše voli. Pozivam ga da kao čovjek koji može da odgovori na sva pitanja, u procesu objasni sve i razjasni i da crnogorska javnost to čuje – poručio je Mandić.

Milović: Katnić odbio da bude smješten u KCCG

Ministar pravde Andrej Milović ocijenio je da se pitanje Katnića politizuje.

– Prema njemu se preuzimaju mjere kao prema svima drugima. Ovo nije prvi put da neko štrajkuje glađu i žeđu. Svaki dan sam u kontaktu sa UIKS-om, da je više puta vođen u Klinički centar, da je odbio da bude smješten tamo. Moramo se voditi Malteškom deklaracijom, on je pred svjedocima odbio da bude smješten tamo – kazao je Milović.

Lično je, kako ističe, tražio da bude zadržan.

– On je to odbio i potpisao, da je svjestan posljedica. Što važi za sve važi i za Milivoja Katnića. I ako mu se što desi isključiva je odgovornost i on je to potpisao i svjestan je – rekao je Milović.

Božović o izdvajanjima za poljoprivredu

Poslanik SNP-a Bogdan Božović upitao je premijera Spajića da li možemo očekivati da će sredstva opredjeljena za poljoprivredu u 2025. godini iznositi 3% od ukupnog budžeta?

Spajić je kazao da Crna Gora ima velike potencijale za rast poljoprivredne proizvodnje, a kada tome dodamo i multiplikativni učinak poljoprivrede na ostale privredne grane, jasno je, tvrdi Spajić, da je razvoj ovog sektora nemjerljivo važan za ukupan napredak Crne Gore.

“Sa 6% učešća u BDP-u tokom 2023, poljoprivreda je već značajna grana za Crnu Goru, a posebno je važan izvor prihoda za stanovništvo sjevernog regiona zemlje. Razvojem poljoprivrede povećava se vrijednost ukupnog obima privredne proizvodnje jedne zemlje, smanjuju se davanja na uvoz i tržište postaje otpornije na spoljne uticaje. Svakako, svjesni značaja poljoprivrede možemo kroz godišnja budžetska izdvajanja, prikazati privrženost unapređenju ove grane. U poređenju sa 2020. godinom kada je izdvajanje za poljoprivredu iz nacionalnog budžeta iznosilo 24,4 miliona eura, u ovoj godini je opredijeljeno 51,4 milion eura, sto je povećanje od 211%”, naveo je on.

Ulaganja u sektor poljoprivrede, kako navodi, vrše se iz nacionalnih i evropskih sredstva.

“Vlada Crne Gore je preko resornog ministarstva za 2024. godinu definisala program mjera namijenjenih za poljoprivredu, ali i ruralni razvoj u iznosu od 75 miliona eura, a sve u skladu sa Strategijom razvoja za period 2023-2027. Pored nacionalnih sredstva, veliki segment ulaganja predstavlja IPARD III program, posredstvom kog je crnogorskim poljoprivrednicima na raspolaganju 63 miliona eura podrške EU, 19 miliona eura podrške Vlade Crne Gore, što je ukupno 82 miliona eura bespovratne podrške namijenjene razvoju poljoprivrede i ruralnih područja u Crnoj Gori”, odgovorio je Spajić.

Sjednica počela procedurama

Premijerski sat počeo je proceduralnim javljanjima poslanika.

Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović pozvala je poslanike Demokratske partije socijalista da im se izvinu zbog jučerašnjih dešavanja na sjednici Skupštine.

Podsjećamo, jučerašnja sjednica Skupštine prekinuta je nakon što je došlo do verbalnog sukoba između poslanika PES-a Vasilija Čarapića i Demokratske partije socijalista (DPS) Nermina Abdića. Nakon što je Čarapić poručio poslanicima DPS-a: “Sram vas bilo”, Abdić je reagovao iz poslaničkog kluba i krenula je rasprava koja je, nakon što je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović dala pauzu, nastavljena u skupštinskom holu. Pobjedi je nezvanično rečeno da je njihovo „koškanje” isprva pokušao da spriječi poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović, a zatim i obezbjeđenje koje je spričilo fizički sukob.

– Ne mogu da shvatim da je rečenica “Sram vas bio” triger da se ustaje iz klupa i da se nasrće na nas. Šaljemo pogrešnu sliku građanima i djeci koja nas gledaju, posebno u kontekstu vršnjačkog nasilja sa kojim imamo problem. Juče smo sto puta čuli: “Laž, lažovi, lažete”, pa iz ovih klupa niko nije ustao i zalijetao se dfa nekog bije, psuje i vrijeđa. To što je kolega Vasilije Čarapić rekao “Sram vas bilo”, ne znam što je tu uvredljivo. Evo i ja ponavljam – sram vas bilo, ni pola godine od vas nijesmo čuli da ste bilo šta konstruktivno iznijeli, nego svaka sjednica počinje procedurom. Ali to govori o vama, a ne o nama – istakla je Nedović.

Poslanik DPS-a Nermin Abdić odgovorio je da neće dozvoliti da se udara na ponos i dostojanstvo poslanika DPS-a.

– Iz poštovanja i pijeteta koje gajim prema osobama nježnijeg pola, imaću respekta kako reagujem. Možda za va s nije uvreda to što ste kazali, ali onima koji drže do svog ponosa i dostojanstva jeste i te kako. Ovdje ste rekli nešto što ne bih volio da građani shvate pogrešno. Ovdje niko nije psovan niti vrijeđan po bilo kom osnovu, ali morate da prihvatite da postoji u ljudima ljudska emocija za nešto kad se kaže baš ta riječ. Rekao sam javno ovdje da se ne stidim svojih korijena, ali morate da prihvatite činjenicu da se u krajevima iz kojih potičem i te kako shvata ova riječ uvredljivo. Na svoj ponos i dostojanstvo, na bilo koga iz ovog Poslaničkog kluba, dozvoliti neću – naglasio je Abdić.

Predsjednik DPS-a Danijel Živković pitaće Spajića da li ćete nastaviti sa jasno orijentisanom spoljnom politikom koju je trasirala DPS od 2006. godine, koja je bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu i da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih institucija i organizacija slijediti, do sada definisane ciljeve, i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentarnoj većini nekadašnjeg DF-a, odnosno da li zbog takve spoljne politike očekuje da će koalicija ZBCG pokrenuti pitanje izglasavanja nepovjerenja Spajićevoj Vladi.

“Da li možemo očektvatt da će sredstva opredijeljena za poljoprivredu u 2025. godini iznositi tri odstood ukupnog budžeta”, pita Spajića poslanik SNP-a Bogdan Božović.

“Ko opstruira objavljivanje podataka o sprovedenom Popisu”, je pitanje Maje Vukićević poslanice DNP-a za premiejra.

Ispred Posebnog kluba poslanika Vladimir Dobričanin će pitati premijera – koji su razlozi za neobjavljivanje rezultata Popisa i kada se može očekivati da će oni biti dostupni?

“Od kada poznajete Do Kvona i šta je bio predmet razgovora tokom Vašeg susreta u Beogradu”, je pitanje koje je predsjednik GP URA Dritan Abazović dostavio Spajiću.

“Kuvajtski investitor, odnosno konzorcijum „Northstar“ i „Equest Capital Limited Jersey“ koji je trebalo da izgradi turistički kompleks „Montrose“ pokrenuo je arbitražu protiv države Crne Gore. Kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je njihovo obrazloženje za pokretanje arbitražnog postupka? Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države? Kada je pokrenut arbitražni postupak i šta su od obaveza predviđenih projektom Vlada i Opština Herceg Novi ispunile? Da li se nameće zaključak da je iza ovog neuspješnog projekta bilo zakulisnih radnji povezanih sa tadašnjom vlašću”, interesuje poslanika ZBCG Dejana Đurovića.

Poslanik SD-a Boris Mugoša pita premijera da li će tokom ove godine i na koji način biti ispunjenojedno od Spajićevih ključnih obećanja iskazano i kroz kalkulator obračuna neto zarada na sajtu Pokreta Evropa sad, a to je povećanje neto zarada svih zaposlenih (u privatnom i javnom sektoru) u Crnoj Gori za oko 25 odsto.

Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović od Spajića očekuje odgovor pitanje da li razmišlja li da li će ova Vlada izjednačiti stopu poreza na dodatu vrijednost za hotelske restorane i za ostale ugostiteljske objekte koji ne posluju u sklopu hotela?

“Da li će se ispoštovali najavljeni rokovi za početak radova na dionici autoputa Mateševo – Andrijevica, dokle se došlo sa eksproprijacijom zemljišta duž cijele trase i ukoliko bude neophodno uklanjanje stambenih objekata na tom potezu – kako će se taj problem prevazićo”, pitaće Spajića poslanica PES-a Dragana Vučević.

Predsjednik BS-a Ervin Ibrahimović traži odgovor od premijera hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine UN podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirali SR Njemačka i Ruanda a koju su, do sada, kosponzorisali neki od naših ključnih međunarodnih partnera među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija i još 20 država, među kojima su i susjedne Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija te Slovenija i Sjeverna Makedonija – i time još jednom stati na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava te potvrditi da suštinski a ne deklarativno pripadamo onom dijelu civilizovanog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formaino?

“Je li završena izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros – Vladimir i ako jeste kad možemo očekivati početak radova”, pitaće poslanik Albanskog foruma Artan Čobi.