Uredništvo Vijesti neistinama pokušava da prikrije svoje grube greške i očito neznanje

Portal Aktuelno objavljuje nastavak prepiske Ombudsmanke “Vijesti” Pauline Petričević i advokata biznismena Zorana Bećirovića, Branka Čolovića. Podsjetimo, advokat Čolović je dostavio žalbu 10.12.2020. godine Ombudsmanki “Vijesti” povodom članka objavljenog u štampanom izdanju i na internet portalu „Vijesti“ 30.11.2020. godine pod naslovom: „Kiparska ofšor firma kupila Skočiđevojku: 63.000 kvadrata na pjeni od mora“. U tom članku se kompanija g. Zorana Bećirovića “Caldero Trading Limited” netačno naziva “ofšornom” firmom. Na ovom LINKU možete vidjeti prethodnu prepisku Čolovića i Petričević.

Odgovor ombudsmanke Vijesti Pauline Petričević

Poštovani gospodine Čolović,

Uredništvo je uputilo sledeće izjašnjenje u odnosu na Vaš odgovor:

Postovana gdjo Petričević,

Kakve veze ima što banke čije je sjedište u zemlji EU ima podružnicu u drugim zemljama i kontinentima? Nijesu valjda cijela Azija i Afrika offshore zone u smislu koji manipulativno koristi uvaženi advokat? Ali definitivno to jesu u izvornom smislu u odnosu na EU i Crnu Goru.

Naši argumenti neupitno govore da je u engleskom jeziku izvorno znaćenje rijeći offshore “u inostranstvu” ili “strani/strana/strano” a nastala je zbog toga sto je Velika Britanija ostrvo, pa je offshore sve što nije na britanskom tlu okruženom morem, pa i firma čije je sjedište u stranoj zemlji, “naročito” zbog povoljnih poreskih uslova.
I nema tu ništa nezakonito ili loše kao sto uvaženi advokat odlično zna.
A firma koju g. ČoloviĆ zastupa je definitivno offshore, odnosno van Crne Gore i ima povoljnije poreske uslove nego što bi imala u Crnoj Gori.

Osim toga, Svjetska banka termin ne upotrebljava u smislu koji navodi g. Čolović, već u smislu da su tri banke strane, odnosno offshore banke u odnosu na Crnu Goru, bez obzira što imaju ili su imale podružnice ovdje (jer kredit Crnoj Gori nisu dale domaće banke Societe General ili CKB u vlasništvu majki firmi Societe General odnosno OTP Bank Group, već ove majke firme).

G. Čolović neuspješno pokušava da dokaze kako Svjetska banka u ovom dokumentu želi da prikaže ove tri ugledne banke kao offshore banke u onom negativnom smislu koji g. Čolović želi da prikači Vijestima. Zar g. Čolović misli da je tako nešto moguće, kao i da ove tri banke ne bi reagovale da ih je ovako ugledna organizacija “ocrnila” u svom zvaničnom, javno dostupnom dokumentu?

Osim toga, ako bi hipotetički prihvatili negativno značenje izraza offshore za ove tri banke samo zato sto navodno imaju podružnice na Kajmanskim ostrvima, to bi značilo da banke sa tim imenom u Crnoj Gori posluju nezakonito, jer je postojanje offshore banaka u ČoloviĆevom smislu ovdje zakonom zabranjeno poČetkom 2000-tih.

Dakle, sve što važi za offshore banke u smislu u kojem ga je upotrijebila Svjetska banka u ovom dokumentu, važi i za upotrebu ovog izraza za sve firme koje imaju sjedište u inostranstvu u odnosu na Crnu Goru.

Ovo zato što smatramo da suština spora ovdje nije na koga se odnosi riječ offshore već njeno značenje.

Zato mislim da g. Čolović uzaludno troši svoju enegriju i novac svog klijenta na ovakve stvari. Ako i dalje smatra da to nije tako, zašto svoje “prosvjetiteljske” usluge ne preporuči ovim bankama kako bi ih spasio od “klevetničke“ Svjetske banke?

Smatram da bi trebalo da odbijete njegovu malicioznu žalbu.

Srdačan pozdrav
Mihailo Jovović
Programski urednik

Odgovor advokata Branka Čolovića

Poštovana gospođo Petričević,

Zahvaljujem se na Vašoj poruci od 26.12.2020. godine, kojom ste nam proslijedili drugo izjašnjenje uredništva „Vijesti“ povodom naše žalbe.

Smatramo da su svi navodi iz tog izjašnjenja u potpunosti neosnovani. Uredništvo „Vijesti“ u suštini ponavlja pogrešne argumente iz obimne prepiske koju smo imali u vezi žalbe koju smo izjavili povodom članka od 12.03.2020. godine, u kome se „Caldero Trading Limited“ takođe pominje kao „of-šor“ firma.

Prije nego što se detaljno izjasnimo u vezi navoda uredništva „Vijesti“ od 26.12.2020. godine, dozvolite da citiramo argumentaciju iz obrazloženja Vaše odluke po našoj prethodnoj žalbi, u odnosu na koju se u međuvremenu ništa bitno nije promijenilo:

„Ključno pitanje u odlučivanju po žalbi bilo je – da li je opravdano korištenje termina ”offshore” na do sada uobičajen način u crnogorskim i regionalnim medijima? Definicija termina ”offshore” koju je ponudilo uredništvo da opiše “kompanije ili investicije koje su osnovane u zemlji koja nije domovina osnivača i koja ima niže poreze, labavije zakone itd” je bliska određenju koje nudi recimo Kembridžov riječnik: ”Bazirati poslovanje ili dio poslovanja u različitoj zemlji, obično zato što je tako jeftinije.” (to base a business or part of a business in a different country, usually because this is cheaper”). Međutim, termin ”offshore” u ustaljenoj upotrebi takođe ima i višak značenja koji je vezan za istoriju ”offshore” jurisdikcija koje su prepoznate kao ”poreski rajevi” (tax havens) koji omogućavaju izbjegavanje poreza i tajnost u pogledu porijekla novca što takođe služi da se sakriju nelegalne i kriminalne aktivnosti (‘tax havens’ provide taxpayers, both legal and natural persons, with opportunities for tax avoidance, while their secrecy and opacity also serves to hide the origin of the proceeds of illegal and criminal activities.). Kipar je bio ”offshore destinacija”, odnosno ”offshore jurisdikcija” ili ”poreski raj” u vrijeme kada je „Caldero Trading Limited“ 1995. bio osnovan na njemu, sve do ulaska Kipra u EU 2004, pa u određenoj mjeri i nakon toga. OECD ga uklanja sa liste ”non-complience jurisdictions” tek 2015. godine, a ne nalazi se ni na listi ”Tax havens by the EU” iz 2018. (koju je dostavio advokat Čolović). U tom smislu, strogo govoreći, nije opravdano rutinski koristiti određenje ”offshore” za firme registrovane na Kipru od strane državljana drugih zemalja, pa sam saglasna sa podnosiocem žalbe da je došlo do kršenja načela 1 i 2 KNCG referiranjem na „Caldero Trading Limited“ kao ”offshore” kompaniju.

Naravno, ovo ne znači da se termin ”offshore” uopšte ne može i ne treba koristiti. Termin ”offshore” se može koristiti bez dodatnih ograda ili dokaza kada je riječ o firmama registrovanim na destinacijama koje su od strane meritornih institucija prepoznate kao ”poreski rajevi” ili ”offshore” jurisdikcije. Ako se termin koristi da ukaže na karakteristike ”offshore” poslovanja firmi registrovanih u zemljama koje se ne nalaze na ovim listama, onda to mora da bude potkrepljeno dokazima u tekstu, što ovdje nije bio slučaj. Iz tog razloga odlučila sam da žalbu advokata Čolovića usvojim u potpunosti“.

Uprkos tome što se Kipar ne nalazi na listi „Non complience jurisdictions“ OECD-a, niti na listi „Tax havens by the EU“ koju smo Vam već dostavljali (link: https://www.europarl.europa.eu/cmsdata/147412/7%20-%2001%20EPRS-Briefing-621872-Listing-tax-havens-by-the-EU-FINAL.PDF), te uprkos tome što u kompanijskom registru Kipra ne postoji opcija za registraciju „offshore“ kompanije (http://www.mcit.gov.cy/mcit/drcor/drcor.nsf/index_en/index_en), uredništvo „Vijesti“ netačno tvrdi da je firma koju ja zastupam „definitivno offshore“. Po mišljenju uredništva „Vijesti“, „Caldero Trading Limited“ je „offshore“ firma zato što je registrovana van Crne Gore i zato što, navodno, ima povoljnije poreske uslove nego što bi imala u Crnoj Gori. Ova konstrukcija uredništva „Vijesti“ „ne drži vodu“ prije svega iz razloga koje ste naveli u Vašoj  prethodnoj odluci. Pored toga, čijnenica je da „Caldero Trading Limited“ za sve svoje poslove u Crnoj Gori plaća poreze koje propisuje država Crna Gora i u tom smislu nema nikakve privilegije. Čak i kada se govori o poreskim obavezama kompanije „Caldero Trading Limited“ na Kipru, eventualne razlike u poreskim stopama između Crne Gore i različitih država iz EU nijesu opravdanje da se bilo koja kompanija iz EU nazove „offshore“ firmom.

Uredništvo „Vijesti“ u nastavku svog izjašnjenja pokušava da protumači u kom smislu je Svjetska banka nazvala Credit Suisse, Societe Generale i OTP Bank Group „offshore“ bankama, pa navodi da „kredit Crnoj Gori nijesu dale domaće banke Societe General ili CKB u vlasništvu majki firmi Societe General odnosno OTP Bank Group, već ove majke firme“. Mi smo Vam u odgovoru na prethodno izjašnjenje uredništva „Vijesti“ dostavili linkove preko kojih se može doći do podataka da upravo banke koje uredništvo „Vijesti“ naziva „majkama firmama“ imaju podružnice u raznim državama sa liste „Non complience jurisdictions“ OECD-a i sa liste „Tax havens by the EU“ Evropskog parlamenta. Nemamo ni namjeru ni ambicije da utvrđujemo iz kojih izvora su tri pomenute banke finansirale kredit koji je dat Crnoj Gori, ali imajući u vidu da imaju veliki broj organizacionih jedinica, od kojih su neke u „offshore“ i „tax haven“ zonama, ne može se isključiti mogućnost da ih Svjetska banka naziva „offshore“ bankama upravo iz tog razloga. Uostalom, kao što smo već napomenuli u odgovoru na prethodno izjašnjenje uredništva, ovo pitanje nema nikakve veze sa kompanijom „Caldero Trading Limited“, koja nije banka i koja nema organizacionih jedinica u „offshore“ i „tax haven“ zonama. Za „Caldero Trading Limited“, kao kompaniju iz EU, su relevantni podaci koje objavljuje Evropski parlament kao regulatorno telo EU, a ne terminologija kojom barata Svjetska banka kada piše o bankama.

Imajući u vidu da uredništvo „Vijesti“ bez ikakvih konkretnih argumenata nastoji da nametne ideju da je „Caldero Trading Limited“ „offshore“ kompanija, smatram da je cjelishodno da napomenem da se g. Bećirović zbog ratnih okolnosti u bivšoj Jugoslaviji 1992. godine preselio na Kipar, gdje je živio i osnovao firmu Caldero Trading Limited 1995. godine kao rezident Kipra. Nakon toga se preselio u Moskvu, ali je nastavio da radi preko iste firme do današnjeg dana. Kipar je prije stupanja u članstvo EU 2004. godine morao da uskladi svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU, kao i sve druge države koje su pristupile EU. Tada su promijenjeni i porezi i status svih kompanija, pa i onih koje su osnovane kao „offshore“ kompanije, ali su u međuvremenu morale da usklade svoju registraciju sa evropskim zakonodavstvom, da vode knjigovodstvo i da redovno predaju revidirane bilanse. Iz tih razloga, Kipar nije na „tax haven“ listi Evropskog parlamenta.

Uredništvo „Vijesti“ u svom drugom izjašnjenju neistinito interpretira naš odgovor na prvo izjašnjenje uredništva, tako što tvrdi da ja „pokušavam da dokažem“ da Svjetska banka „želi da prikaže tri ugledne banke kao offshore banke“ u „negativnom smislu“. Ni ja ni moj klijent ne možemo znati zbog čega je Svjetska banka nazvala konkretne tri banke „offshore“ bankama, ali to ne može znati ni uredništvo „Vijesti“. Činjenica je, međutim, da tri banke koje se pominju od strane Svjetske banke u kontekstu davanja kredita Crnoj Gori imaju podružnice u mnogim državama, pa i u državama koje se nalaze u „offshore“ i „tax haven“ zonama. Takođe su činjenice, kao što smo naveli i u odgovoru na prethodno izjašnjenje uredništva „Vijesti“, da se „Caldero Trading Limited“ ne nalazi u tim zonama i da „Caldero Trading Limited“ nije banka.

Prema tome, mi ne tvrdimo da je Svjetska banka imala namjeru da prikaže Credit Suisse, Societe Generale i OTP Bank u „negativnom smislu“, a nije nam ni na kraj pameti da mi to činimo. Svakako je dozvoljeno imati organizacione jedinice u „offshore“ i „tax haven“ ili bilo kojim drugim zonama ili državama i to je stvar konkretne poslovne politike i konkretnih propisa koji regulišu status međunarodnih privrednih subjekata. Međutim, pošto „Caldero Trading Limited“ nije registrovan u „offshore“ ili „tax haven“ zoni, niti ima organizacione jedinice u takvim zonama, „Vijesti“ nemaju nikakvog osnova da tu kompaniju nazivaju „offshore“ firmom.

Nema nikakvog smisla tvrdnja uredništva „Vijesti“ da „sve što važi za offshore banke u smislu u kojem ga je upotrijebila Svjetska banka u ovom dokumentu, važi i za upotrebu ovog izraza za sve firme koje imaju sjedište u inostranstvu u odnosu na Crnu Goru“. Prije svega, „Vijesti“ nijesu autoritet koji može da odredi u kom smislu Svjetska banka koristi određeni izraz. Osim toga, ako bi sve firme koje imaju sjedište van Crne Gore u Crnoj Gori trebalo nazivati „offshore“ firmama, onda bi to značilo da su, primjera radi, „Mercedes-Benz“, „British Airways“, „Armani“, „Nestle“ ili „Coca Cola“ offshore firme. Mnoge kompanije koje su poznate širom svijeta imaju sjedište van Crne Gore, a u Crnoj Gori posluju preko svojih podružnica, predstavništava ili crnogorskih kompanija u kojima imaju udjele ili akcije u kapitalu. Na isti način, „Caldero Trading Limited“ posluje u Crnoj Gori preko više kompanija u kojima ima udjele ili akcije, koje vode knjigovodstvo i plaćaju poreze u Crnoj Gori, što je poznato crnogorskoj javnosti. Većinski vlasnici kommpanije „Daily Press“, koja izdaje „Vijesti“, su strane firme “Media Development Investment Fund Inc.” i “Styria Media International GMBH”. Pošto uredništvo „Vijesti“ u svom drugom izjašnjenju na našu žalbu iznosi tezu da su sve firme koje imaju sjedište van Crne Gore za Crnu Goru „offshore“ firme, onda su i većinski vlasnici izdavača „Vijesti“ „offshore“ firme. Sa zadovoljstvom ćemo povući žalbu ukoliko su „Vijesti“ spemne da, saglasno navodima iz drugog izjašnjenja na žalbu, u narednom broju saopšte javnosti da su većinski vlasnici njihovog izdavača „Daily Press“ „offshore“ firme. Smatramo da bi ovo bilo korektno i zbog toga što, za razliku od kompanije „Caldero Trading Limited“, koja je vlasništvo g. Zorana Bećirovića i koja je registrovana na Kipru, za firme koje su vlasnici izdavača „Vijesti“ ne znamo ni čiji su rezidenti ni ko su im kranji vlasnici.

Na kraju svog drugog izjašnjenja na žalbu, uredništvo „Vijesti“ zlonamjerno, a usudio bih se da kažem i nevaspitano, dovodi u pitanje svrsishodnost energije koju ulažem da zaštitim interese mog klijenta i opravdanost trošenja novca mog klijenta. U civilizovanim državama, svaki pojedinac ima pravo da angažuje advokata koga sam izabere onda kada on, a ne neko drugi, smata da je to potrebno.

Da zaključim, očigledno je da “Vijesti” ne žele da poštuju Vašu odluku po žalbi koju smo izjavili povodom članka od 12.03.2020. godine, uprkos ovdje citiranim argumentima koje ste iznijeli u obrazloženju odluke. Ponavljanjem neistine da je “Caldero Trading Limited” “offshore” firma, “Vijesti” krše Kodeks novinara/novinarki Crne Gore. Moj vlastodavac je odlučio da se žali zbog takvog postupanja jer ne želi ni da prihvati ni da dozvoli da “sto puta ponovljena laž postane istina”.

Zbog svega navedenog, ostajemo pri navodima i predlozima koje smo istakli u žalbi i predlažemo da donesete odluku kojom ćete konstatovati povredu KNCG od strane „Vijesti“.

Srdačan pozdrav,
adv. Branko Čolović