UŽIVO Stoltenberg: Kina mora da prestane da pomaže Rusiji u ratu protiv Ukrajine; Poginulo najmanje troje u Donjecku, 10 ranjeno u Harkovu

Rat u Ukrajini – 792. dan.

Stoltenberg: Kina mora da prestane da pomaže Rusiji u ratu protiv Ukrajine

Kina mora da prestane da pomaže Rusiji u ratu protiv Ukrajine ako želi da ima dobre odnose sa Zapadom, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, ocijenivši da je pomoć Pekinga bila ”od vitalnog značaja” za ruske snage.

Stoltenberg ističe da je Kina najviše pomogla Rusiji tako što je Moskvi omogućila vrhunsku tehnologiju poput poluprovodnika, prenosi Rojters.

“Od ukupne količine elektronike koju Rusija uvezla, 90 došlo je iz Kine i koristi za proizvodnju projektila, tenkova i aviona. Kina takođe radi na tome da Rusiji obezbijedi poboljšane satelitske mogućnosti i snimanje”, rekao je generalni sekretar NATO.

Ocjenjuje da Kina ne može da ima dobre odnose u oba smjera.

“Kina kaže da želi dobre odnose sa Zapadom. U isto vrijeme, Peking nastavlja da podstiče najveći oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata”, rekao je Stoltenberg.

Upozorava zapadne saveznike da ne postanu zavisni od Kine kao što su bili od Rusije.

Kijev: Ukrajina dobila rakete dugog dometa ATACMS

Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak potvrdio je da su Oružane snage Ukrajine dobile američke rakete dugog dometa ATACMS.

Naveo je da su spekulativna pisanja medija o tajnoj isporuci raketa ATACMS Ukrajini.

“Jednostavno ne mogu da razumijem zašto to rade. Šta hoće? Da kapituliramo, kleknemo? Ne razumem ove tekstove: ‘Da li oni već imaju ATACMS'… Ako posjedujemo ATACMS, to će biti jasno vidljivo u potpuno drugačijoj količini uništene ruske infrastrukture na udaljenosti većoj od 200 kilometara. Vidjeće se…”, rekao je Podoljak za TV Kanal 24.

Ukrajina: Poginulo najmanje troje u Donjecku, 10 ranjeno u Harkovu

U granatiranju sela Udačne zapadno od grada Donjecka koji su zauzeli Rusi poginule su tri osobe, a četiri su povrijeđene, kaže šef regiona Donjecka Vadim Filaškin na Telegramu.

Ruski napad pogodio je i grad Balakliju u Hersonskoj oblasti, a povrijeđeno je deset osoba, naveo je regionalni guverner Oleg Sinjegubov.

“Povrijeđeni su bili u vagonima putničkog voza”, saopštio je na Telegramu.

Šef federalnih rezervi SAD: Zaplijena ruske imovine opravdana

Šef federalnih rezervi SAD Dženet Jelen tvrdi da je potpuna zaplijena ruske imovine opravdana, ali je samo jedna od mogućnosti, pri čemu imovina umjesto toga može da služi kao kolateral za zaduživanje na tržištu kako bi se pomoglo Ukrajini.

“Lideri su tražili od nas da im damo niz opcija”, kaže Jelen za Rojters.

Ukrajinski zvaničnici izvještavaju o brojnim napadima ruske vojske

Ruske trupe su u Donjeckoj oblasti granatirale sela Udačne i Kurahivka, prilikom čega su tri osobe poginule, a jedna osoba je povrijeđena, objavio je načelnik Donjecke regionalne vojne administracije Vadim Filaškin na Fejsbuku.

U operativnoj zoni Južnih odbrambenih snaga ukrajinske trupe su odbile četiri juriša ruske vojske na lijevu obalu Dnjepra, na teritoriji Hersonske oblasti i u Staromjorskoj oblasti, saopštila je vojska Ukrajine na Telegramu.

Ukrajinski zvaničnici saopštavaju da je tokom dana izvedeno više ruskih napada.

Ruska vojska je vođenom vazdušnom bombom pogodila Sumi, a takođe su artiljerijom pogodili Nikopolj pri čemu je dvoje ranjeno.

Pucano je na Antonivku u Hersonskoj oblasti, a povrijeđena je jedna žena, saopštava ukrajinski medij.

U Dnjepropetrovskoj oblasti protivvazdušna odbrana oborila je rusku krstareću raketu.

Moskva: Odnosi sa SAD bi mogli da se unazade ako ruska imovina bude konfiskovana

Rusija razmatra snižavanje nivoa diplomatskih odnosa sa Sjedinjenim Državama ako zapadne vlade nastave sa predlozima da konfiskuju njenu zamrznutu imovinu, rekao je zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, a prenosi državna novinska agencija RIA.

G7 želi da iskoristi skoro 300 milijardi dolara vrijednu rusku finansijsku imovinu koja je zamrznuta sankcijama od 2022. godine kako bi pomogla Ukrajini.

Međutim, ostaje veoma složeno kako to učiniti, s obzirom da bi to predstavljalo kontroverzan presedan.

Rjabkov je rekao da će Moskva uzvratiti ekonomski i politički ako imovina bude zaplijenjena.

“Snižavanje nivoa diplomatskih odnosa je, naravno, jedna od opcija. Mnogi visoki predstavnici u našoj vladi već su govorili o pitanjima našeg finansijskog, ekonomskog i materijalnog odgovora na ovaj korak(konfiskaciju), na šta upozoravamo naše protivnike, kao i ranije, da ne uzimaju”, rekao je za RIA novosti.

Bjelorusija: Spriječen napad iz Litvanije; Vilnjus odbacuje tvrdnje

Šef bjeloruske službe bezbjednosti Ivan Tertel izjavio je da je ta služba osujetila napad na Minsk dronovima lansiranim iz Litvanije, javile su ruske agencije.

“Komitet državne bezbjednosti, u saradnji sa kolegama iz drugih agencija za sprovođenje zakona, nedavno je sproveo niz akutnih bezbjednosnih mjera, koje su omogućile sprječavanje udara borbenih dronova sa teritorije Litvanije na objekte u Minsku i njegovim predgrađima”, prenijela je agencija RIA, pozivajući se na Tertela.

Povodom ovih optužbi, saopštenje se oglasila vojska Litvanije koja je navela da nije preduzela nikakvu neprijateljsku akciju protiv drugih država.

Moskva: Teroristički napad na Krokus siti hol finansiran kriptovalutama

Državljani više zemalja bili su uključeni u organizovanje terorističkog napada na Krokus siti hol u Moskvi, posebno putem finansiranja tog napada kriptovalutama, izjavio je šef ruske Federalne službe za finansijski nadzor Jurij Čihančin.

Čihančin je rekao, na međunarodnom forumu o suzbijanju pranja novca i finansiranja terorizma u Nižnjem Novgorodu, da je istraga o tom napadu u toku, ali da preliminarni rezultati jasno pokazuju da su u organizovanju terorističkog napada učestvovali državljani više zemalja.

“Napad je finansiran preko brojnih finansijskih organizacija i uključivao je različite instrumente, uključujući i kriptovalute”, istakao je Čihančin.

Prema njegovim riječima, međunarodni terorizam ostaje glavni izazov za unutrašnju bezbednost zemalja, o čemu svjedoče tragični događaji u Krokus siti holu.

“Teroristički napad u Krokusu je još jednom pokazao da je terorizam transnacionalni fenomen i da terorizam ne bi trebalo da bude problem samo jedne zemlje”, rekao je Čihančin.

Prema posljednjim podacima, u terorističkom napadu u koncertnoj dvorani Krokus siti hol u Moskvi 22. marta, poginulo je 145 osoba.

Makron: Evropa nije dovoljno naoružana

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da Evropa treba da se probudi sa činjenicom da nije dovoljno naoružana, kao i da je suočena sa globalnim prijetnjama, poput rata Rusije protiv Ukrajine, ističući da treba da promijeni razmjere u odbrani.

Makron je rekao da Evropa treba da stvori evropsku vojnu akademiju koja bi obučavala evropsko osoblje, ojačala svoje kapacitete za sajber bezbjednost i favorizovala domaću evropsku vojnu industriju.

Naglasio je da bi, takođe, Evropa trebalo da ojača vojne veze sa Britanijom, te da bude u stanju da uspostavi dijalog sa trećim zemljama, kao i pokaže da nije “vazal” SAD.

Kremlj: Američke rakete neće promijeniti ishod rata

Kremlj je saopštio da isporuka američkih balističkih raketa dugog dometa (ATACMS) Ukrajini neće promijeniti ishod rata, ali će stvoriti više problema Kijevu.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da su SAD direktno uključene u ovaj sukob.

“Ovo neće suštinski promijeniti ishod specijalne vojne operacije. Postići ćemo svoj cilj, ali će to izazvati više problema za samu Ukrajinu“.

SAD potvrđuju da su u Ukrajinu poslale rakete dometa 300 kilometara

Američki Stejt Department potvrdio je 24. aprila da su Sjedinjene Američke Države(SAD) poslale raketne sisteme dugog dometa poznate kao ATACMS u Ukrajinu za upotrebu na njenoj teritoriji, a oružje je stiglo u zemlju ovog mjeseca.

Glasnogovornik Stejt Departmenta Vedant Patel rekao je novinarima da su ATACMS, skraćeno od Army Tactical Missile System, poslani po uputima predsjednika Džoa Bajdena.

Patelova potvrda uslijedila je nakon što su u izvještajima američkih medija rekli da su korišteni prošle sedmice za bombardovanje ruskog vojnog aerodroma na poluostrvu Krim koji je Rusija ilegalno pripojila 2014. i ruskih snaga u drugom okupiranom području tokom noći.

ATACMS ima veću daljinu udara- do 300 kilometara- od verzije oružja sa dometom od 165 kilometara koju su SAD obezbijedile u oktobru. Oni su bili dio paketa pomoći Ukrajini u martu, a ne onog koji je upravo odobrio Kongres i potpisao Bajden ranije 24. aprila.

“Nismo to najavili na samom početku kako bismo održali operativnu sigurnost Ukrajine na njihov zahtjev”, rekao je Patel.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven rekao je novinarima da je “značajan broj” projektila poslat u Ukrajinu, dodajući: “Poslaćemo još”.

Rekao je da se Ukrajina obavezala da će oružje koristiti samo unutar Ukrajine, a ne u Rusiji.

Oružje se šalje u kritičnom trenutku dok Rusija nastavlja napredovanje na bojnom polju u istočnom regionu Donjecka. Rusija bi mogla ostvariti više rezultata protiv ukrajinskih snaga u narednim sedmicama, rekao je Saliven.

Patel je rekao da je Bajden naložio svom timu za nacionalnu sigurnost da pošalje ATACMS navodeći da se oni koriste unutar ukrajinske suverene teritorije.

Košnjak-Kamiš: Mobilizacija Ukrajinaca u izbjeglištvu je zadatak Ukrajine

Mobilizacija ukrajinskih muškaraca koji su potražili utočište od rata van domovine jeste zadatak ukrajinske države, saopštio je poljski ministar odbrane Vladislav Košnjak-Kamiš.

“Naravno, znam šta izaziva pitanja, a povremeno frustraciju u poljskoj javnosti, među Poljacima, kada vide mlade Ukrajince, mlade muškarce u starosti za vojnu obavezu u tržnim centrima, hotelima, kada je hitna potreba, a potreba jeste hitna, da se ukrajinskoj armiji prijave novi regruti da mogu da ih pošalju da brane Ukrajinu”, kazao je u Varšavi Košnjak-Kamiš.

Poljski ministar odbrane rekao je da je o tome više puta razgovarao sa predstavnicima ukrajinskih vlasti.

“Poljska je spremna da pomogne, ali proces regrutacije to je proces koji vode ukrajinske vlasti”, kazao je poljski ministar.

Među oko 900.000 ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj veliko negodovanje je izazvala odluka zvaničnog Kijeva da ubuduće muškarcima koji podliježu vojnoj obavezu lične isprave izdaje samo u zemlji, a ne više u konzulatima u inostranstvu.

“Naravno da je to zamka koju je postavila vlada. U pitanju je Zakon o mobilizaciji koji stupa na snagu u maju. Naši političari računaju na to da će lica bez važećih dokumenata morati da se vrate u domovinu ili da će ih deportovati. Muškarci znaju da ako se vrate u Ukrajinu po dokumente neće ih pustiti natrag”, kazala je poljskom portalu Virtualna Polska Ukrajinka koja pomaže izbjeglicama u kontaktu sa poljskim vlastima.

Poljske vlasti, međutim, ne deportuju izbjeglice koje nemaju važeća dokumenta jer oni podležu posebnoj zaštiti, u režimu su privremenog utočišta kada imaju automatski pristup na tržište rada, u obrazovni i zdravstveni sistem i dobijaju poljski matični broj i privremeni azil.

“Čak i lica bez važećih isprava koriste privremeno utočište. Boravak svih državljana Ukrajine koji su otišli iz zemlje bežeći od rata priznaje se kao legalan do 30. juna 2024. Taj rok se produžava u vezi sa ratnim dejstvima na teritoriji Ukrajine”, saopštili su poljskom portalu Biro za pitanja stranaca i poljska Granična straža da je strah izbjeglica da će biti deportovani preuranjen.

Isporuka raketa SAD-a dugog dometa Kijevu neće promijeniti ništa u sukobu

Isporuka američkih raketa ATACMS Ukrajini neće promijeniti ništa u sukobu, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, dan poslije saopštenja iz Vašingtona o slanju ovih raketa dugog dometa u Kijev.

“Sjedinjene Američke Države (SAD) su direktno uključene u ovaj sukob, one su krenule putem koji ima za cilj povećanje dometa sistema naoružanja”, rekao je Peskov novinarima.

On je dodao da slanje raketa neće moći da promijeni “ishod specijalne vojne operacije”.

Ukrajina je prvi put počela da koristi balističke rakete dugog dometa, koje su joj tajno obezbijedile SAD, kada je bombardovala ruski vojni aerodrom na Krimu prošle nedjelje i ruske snage u drugoj okupiranoj oblasti, saopštili su juče američki zvaničnici, javio je Glas Amerike (VOA).

Zelenski poziva na pooštravanje sankcija Rusiji

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je na proširenje međunarodnih sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu dok se Kijev bori protiv oružanih snaga Moskve.

Zelenski je to rekao tokom sastanka sa britanskim ministrom finansija Jeremyjem Huntom u Kijevu, s kojim je razgovarao o situaciji u Ukrajini i potrebi za pojačanim restriktivnim mjerama protiv Rusije koje bi bilo teže izbjeći.

“Posebnu pažnju smo posvetili politici sankcija”, rekao je Zelenski na platformi X.

“Važno je proširiti restriktivne mjere protiv Rusije i učiniti nemogućim zaobilaženje sankcija”, dodao je.

Zelenski je takođe zahvalio Britaniji na novom paketu vojne pomoći koji je ranije ove sedmice najavio premijer Rishi Sunak.

Paket od 622 miliona dolara, najveći do sada iz Britanije, Sunak je najavio tokom posjete Poljskoj 23. aprila. Time je ukupan iznos vojne pomoći koju je London obećao Ukrajini ove godine porastao na na 3,71 milijardu dolara.

Britanija, jedan od najčvršćih saveznika Ukrajine, takođe je rekla da će poslati do sada najveći pojedinačni paket vojne opreme u Ukrajinu.

“Zahvaljujem narodu, Vladi, premijeru i parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva na njihovoj podršci Ukrajini od početka invazije Rusije. Visoko cijenimo partnerstvo naših zemalja”, napisao je Zelenski na X.

Lukašenko: Ukrajina će možda prestati da postoji ako ne pristane na pregovore

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je Ukrajina koncentrisala grupu od 120.000 vojnika u blizini bjeloruske granice.

„Na našim južnim granicama stvara se veoma napeta situacija, u neposrednoj blizini bjeloruske granice nalazi se oko 120.000 ljudi. Vidimo sistematske provokativne i demonstrativne akcije pripadnika ukrajinske vojske protiv službenika bjeloruskih organa za sprovođenje zakona koji se nalaze u pograničnim oblastima, uključujući narušavanje državne granice Bjelorusije“, rekao je Lukašenko.

Takođe, on je naveo da će Ukrajina „možda prestati da postoji“ ako ne stupi u mirovne pregovore sa Rusijom.

„Situacija je veoma ozbiljna. Vjerujem da će Ukrajina, ako ne stupi u pregovore, kad tad izgubiti svoju državnost i možda prestati da postoji“, rekao je Lukašenko u obraćanju parlamentu, prenosi TASS.

Pasoši vojno sposobnim muškarcima izdavaće se samo u Ukrajini

Ukrajinska vlada, dodatno pooštravajući mobilizaciju, donijela je odluku da se pasoši vojno sposobnim muškarcima mogu izdavati samo u zemlji, javlja Hina.

Propisi su objavljeni nakon što je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba obustavio do 18. maja konzularne usluge za vojno sposobne muškarce i kritikovao one koji se nalaze u inostranstvu što ne služe u ratu protiv Rusije.

Posljednjom odlukom vlade propisano je da se pasoši muškarcima od 18 do 60 godina mogu izdati samo unutar Ukrajine.

Stotine hiljada vojno sposobnih Ukrajinaca živi u inostranstvu, dok se zemlja suočava s manjkom vojnika u ratu protiv bolje opremljene i veće ruske vojske.

Poljski ministar: Ruski napad na NATO završio bi se porazom Moskve

Poljski ministar spoljnih poslova Radek Sikorski rekao je u obraćanju parlamentu da bi se eventualni ruski napad na NATO završio porazom Rusije, kao i da ta Alijansa mora da poveća ulaganje u svoju odbranu.

Sikorski je izložio prioritete vlade premijera Donalda Tuska, koja nastoji da pokaže liderstvo u Evropi uz rastući strah da ruska agresija neće prestati u Ukrajini.

Sikorski je naveo da razvoj i bezbjednost Poljske treba da budu zasnovani i na transatlantskoj saradnji i na evropskim integracijama, a istakao je i značaj prijateljstva sa Njemačkom.

On je optužio prethodnu vladu partije Pravo i pravda koja je predvodila Poljsku od 2015. do 2023. godine da je izabrala konfrontaciju sa EU.

Obraćanje Sikorskog usmjereno je i na svjetsku i na domaću javnost, Poljska, članica NATO i Evropske unije, nalazi se na istočnom krilu obje organizacije i graniči se sa Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom. Ona je i ključno čvorište za zapadno oružje koje se šalje u Ukrajinu.

Rjabkov: Eventualno nuklearno oružje u Poljskoj biće vojna meta za Rusiju

Eventualno trajno razmještanje nuklearnog oružja NATO u Poljskoj biće vojna meta za Rusiju, izjavio je danas zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.

On je u izjavi za agenciju TASS naveo da zajedničke nuklearne misije zemlje NATO u blizini granice sa Rusijom predstavljaju prijetnju ruskoj bezbjednosti, prenosi Tanjug.

Predsjednik Poljske Andžej Duda rekao je nedavno da su poljske vlasti spremne da prime američko nuklearno oružje na svojoj teritoriji.

“Svi političari koji govore o takvoj opciji u i izvan Poljske treba da znaju da bi bilo kakav korak u tom pravcu ne bi doprinio bezbjednosti Poljske i relevantna postrojenja bila bi neminovno meta”, rekao je Rjabkov.

Ruske snage formiraju “zaštitnu kupolu” iznad Zaporoške oblasti

Ruski sistemi S-300, “pancir” i drugi PVO sistemi formiraće “zaštitnu kupolu” iznad Zaporoške oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Precizira da za gađanje ukrajinskih vojnih ciljeva ruske snage koriste i sisteme “buk-M2”.

Riječ je o sistemu koji je namijenjen za obaranje aviona strateške i taktičke avijacije, helikoptera, krstarećih raketa, navođenih avijacionih bombi i drugih.

Napad na Čerkašku oblast – oštećena infrastruktura, ima povrijeđenih

Najmanje šest osoba je povrijeđeno u ruskom vazdušnom napadu na Čerkašku oblast, saopštio je regionalni načelnik Igor Taburec.

Prema njegovim tvrdnja, oštećena je kritična infrastruktura, dok su hitne službe na licu mjesta.

SAD već poslale Ukrajini balističke rakete dugog dometa

Ukrajina je počela da koristi balističke rakete dugog dometa protiv ruskih snaga, koje su tajno obezbijedile SAD, potvrdili su američki zvaničnici.

Oružje je bilo dio paketa pomoći od 300 miliona dolara koji je odobrio američki predsjednik SAD Džo Bajden u martu i stiglo je ovog mjeseca.

One su već korišćene bar jednom za gađanje ruskih ciljeva na Krimu, prenose američki mediji. Nove rakete su takođe korišćene u napadu na ruske trupe u lučkom gradu Berdjansku tokom noći u utorak, navodi Njujork tajms.

SAD su prethodno isporučile Ukrajini verziju vojnog taktičkog raketnog sistema srednjeg dometa (ATACMS), ali nisu bile voljne da pošalju bilo šta moćnije, djelimično zbog zabrinutosti zbog kompromitovanja vojne spremnosti SAD.

Međutim, navodi se da je Bajden u februaru tajno dao zeleno svjetlo za slanje sistema dugog dometa, koji može da ispaljuje rakete na udaljenosti do 300 kilometara.

SAD nisu to najavile na samom početku kako bi održale operativnu bezbjednost Ukrajine na njihov zahtjev, rekao je portparol Stejt departmenta Vedant Patel.

Rjabkov: Ako se u Poljskoj pojavi NATO nuklearno oružje, gađaćemo ga

NATO nuklearno oružje u Poljskoj biće jedna od primarnih meta Rusije, ako tamo bude raspoređeno, rekao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.

“Potezi u ovom pravcu neće donijeti veću bezbjednost (za Poljsku ili druge nacije koje imaju takvo oružje)“, citirao je Tas Rjabkova.

Napadi dronovima

Ukrajinski dronovi pogodili su energetske objekte u ruskoj Smolenskoj oblasti, saopštile su tamošnje vlasti. Izvor ukrajinskih obavještajnih službi rekao je da Kijev nastavlja da efikasno uništava vojnu infrastrukturu i logistiku koja obezbjeđuje gorivo ruskoj vojsci.

Kijev tvrdi i da su ukrajinske bespilotne letjelice pogodile i oštetile veliku rusku čeličanu u regionu Lipecka.

Sa druge strane, Ministarstvo odbrane Rusije navodi da su ruske snage uništile pogon za proizvodnju dronova.

Moskva navodi i da su ruske trupe zauzele veliko uporište ukrajinske vojske na periferiji grada Časov Jara, koji je već pod ruskom kontrolom.

Predsjednik SAD Džo Bajden potpisao je zakon koji obezbjeđuje 61 milijardu dolara američke pomoći Ukrajini.

Ruska komesarka za prava djeteta Marija Lvova Belova kaže da su se Rusija i Ukrajina dogovorile o razmjeni djece koja su odvojena od svojih roditelja tokom konflikta između dvije zemlje.