Subota, 27 Aprila, 2024
Rubrika:

Evropski parlament za zabranu masovnog biometrijskog nadzora

Stav EU poslanika odražava raspoloženje većine stanovnika u zemljama članicama, koji u reprezentativnim anketama pokazuju izrazito protivljenje primjeni tehnologija za neselektivni, masovni biometrijski nadzor

Tehnologije za prepoznavanje lica kroz neselektivni nadzor javnih prostora, uključujući kontrolu granica, treba zabraniti, navodi se u izvještaju o vještačkoj inteligenciji u krivičnom pravu koji je Evropski parlament usvojio većinom glasova u utorak, 5. oktobra, saopštila je danas SHARE fondacija.

Izvještaj o vještačkoj inteligenciji u krivičnom pravu i njenoj primjeni u policiji i sudstvu u krivičnim predmetima, koji je podnio bugarski EU poslanik Petar Vitanov ispred parlamentarnog Komiteta za građanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove, između ostalog, u tački 31 traži od Evropske komisije zabranu „svake obrade biometrijskih podataka, uključujući slike lica koja pretpostavlja masovni nadzor u javno dostupnim prostorima“.

U izvještaju se od Komisije traži i da obustavi finansiranje istraživanja i programa koji bi mogli da rezultiraju u neselektivnom masovnom nadzoru javnih prostora.

Takođe, u tački 27 izvještaja, traži se proglašenje moratorijuma na primjenu sistema za prepoznavanje lica za svrhe sprovođenja zakona, u funkciji identifikacije, izuzev isključivo za identifikaciju žrtava krivičnog dela, sve dok ne budu ispunjeni jasno definisani uslovi: (1) da su tehnički standardi u potpunosti usklađeni sa temeljnim ljudskim pravima, (2) da rezultati primene sistema nisu pristrasni i diskriminatorni, (3) da pravni okvir obezbjeđuje strogu zaštitu od zloupotrebe i strogu demokratsku kontrolu, (4) da postoje empirijski dokazi neophodnosti i srazmjernosti primjene takvih tehnologija.

Evropski parlamentarci su usvajanjem izvještaja podržali i zahtjev da algoritmi po kojima rade tehnologije sa vještačkom inteligencijom, budu otvoreni kako bi se omogućila ljudska kontrola ovakvih sistema.

Ukoliko se ugradi u evropske propise, takav stav će značajno uticati na krupne tehnološke kompanije, čiji su algoritmi pretežno u domenu poslovne tajne.

Izvještaj Evropskog parlamenta nije obavezujući, ali predstavlja presudan korak u pravcu zauzdavanja neodgovorne primjene rizičnih tehnologija u demokratijama.

Stav EU poslanika odražava raspoloženje većine stanovnika u zemljama članicama, koji u reprezentativnim anketama pokazuju izrazito protivljenje primjeni tehnologija za neselektivni, masovni biometrijski nadzor.

Evropski poslanici će uskoro raspravljati o predlogu zakona o vještačkoj  inteligenciji (AIA) koji je Evropska komisija podnijela u aprilu ove godine. Mada je predlog fokusiran na rizike, umjesto na prednosti novih tehnologija, propis koji bi trebalo da postane obavezan na teritoriji čitave Unije ostavlja previše prostora za legalizaciju neselektivnog masovnog nadzora i upotrebu biometrijskih tehnologija na štetu građana i demokratskog društva.

Juče usvojeni izveštaj u parlamentu, mogao bi značajno uticati na dodatna ograničenja štetnih tehnologija u predloženom zakonu.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve