Prije 35 godina dogodila se najteža nuklearna katastrofa u svijetu, kada je eksplodirao reaktor u nuklearnoj elektrani u Černobilju. Ukrajinci evociraju sjećanja na taj događaj, u njemu pronalaze inspiraciju, ali i način da zarade.
Nuklearni reaktor broj 4 u Černobilju, gradu udaljenom 110 kilometara od glavnog grada Kijeva, eksplodirao je i zapalio se u noći 26. aprila 1986. godine. Toksične radioaktivne čestice oslobođene su u atmosferu, a tadašnje sovjetske vlasti učinile su situaciju još težom jer nijesu na vrijeme objelodanile šta se dogodilo.
Evakuisano je više od 100.000 ljudi iz Černobiljske oblasti i uspostavljena je zona kontaminacije na teritoriji površine veće od 2.500 kvadratnih kilometara.
“Černobilj je mjesto tragedije i sjećanja, ali takođe i mjesto na kojem možemo da shvatimo kako se mogu prevazići posledice takve globalne katastrofe. Želimo da se ubuduće o Černobilju govori ne kao o zoni kontaminacije, već kao o zoni koja je obnovljena i koja se razvija”, poručio je ministar za životnu sredinu Ukrajine Bohdan Boruhovski i založio se za razvijanje turizma u oblasti oko nekadašnje nuklearne elektrane.
“Naša turistička ponuda je jedinstvena i nova, jer je ovo mjesto za promišljanje i uvide o ljudskim greškama, ali i o heroizmu s kojim su te greške ispravljane”, ukazao Boruhovski.
Nije pronađen značajan transgeneracijski efekat izlaganja zračenju
Iako je nivo radijacije u oblasti oko Černobilja dovoljno nizak i bezbjedan za posjetioce, ukrajinske vlasti ipak ne dozvoljavaju naseljavanje na tom području, ali nedaleko od nekadašnje nuklearne elektrane i danas živi oko 100 ljudi.
Turističke ture u oblasti černobiljske nuklearne katastrofe
Naučnici koji su proučavali DNK djece čiji su roditelji bili izloženi radijaciji, saopštili su da nijesu pronašli specifične mutacije.
Za potrebe studije, urađeno je sekvenciranje genoma i za one koji su bili izloženi i za njihovu djecu, što je istraživačima omogućilo da otkriju koliko je novih mutacija naslijeđeno od izloženih. Brojne nove mutacije pojavljuju se sa svakom generacijom, tako da je tim gledao na veću stopu od one pronađene u kontrolama rođenih poslije događaja.
A istraživači nisu pronašli ništa. Njihova pretraga bila je dovoljno osjetljiva da su mogli da otkriju uticaj starosti roditelja na broj novih mutacija (stariji roditelji prenose više mutacija na svoje potomstvo), ali nisu vidjeli efekat od doze zračenja koju su njihovi roditelji dobili.
Jedan od radioaktivnih elemenata koji se iz Černobilja širio nadaleko, bio je radioaktivni izotop joda, koji uzrokuje povišeni rizik od raka štitne žlijezde. Kao što se očekivalo, određeni broj ljudi izložen černobiljskim ostacima od tada je razvio ovaj rak, a istraživači su od njih dobili i kancerogeno i zdravo tkivo.
Iako se čini da je izlaganje zračenju bilo dovoljno da nanese veliko oštećenje DNK i rak, ne čini se da se ta šteta prenosi na buduće generacije značajnom brzinom.