Skoro 70 ljekara i medicinskih radnika u Srbiji, boreći se za živote svojih pacijenta, izgubilo je bitku sa koronom. Poslije sjednice Kriznog štaba, na pitanje novinara o ovoj temi, govorila je i ministarka i članica štaba Darija Kisić Tepavčević. Prema njenim riječima, rade se analize i procenjuju rizici i razlozi za najnepovoljnije ishode koji su se desili.
Prvi ljekar preminuo je 26. marta 2020. godine u Nišu, posljednji u nedjelju u Rači.
Rizik od zaražavanja onih koji su radili ili rade u crvenoj zoni je veliki. Biti okružen oboljelim pacijentima, znači biti izložen bolesti, čak i onda kada je tijelo zaštićeno maskama, vizirima, rukavicama, skafanderima, specijalnom obućom.
Ako se na to doda nemogućnost udisanja svježeg vazduha, umor zbog često prekovremenog rada i popuštanje koncentracije, moglo bi se pretpostaviti koji su razlozi zbog kojih pojedini ljekari obolijevaju od korone i gube bitku sa njom, tvrde neki stručnjaci.
Profesor Radoje Čolović, predsjednik Srpskog ljekarskog društva i član SANU smatra da bi trebalo izvršiti jednu poštenu, tačnu analizu.
Prema njegovim riječima potrebno je utvrditi da li su preminuli zdravstveni radnici bili u kontaktu sa bolesnicima, da li su se možda zarazili van bolnice, da li su imali zaštitnu opremu, da li su nosili tu opremu i iz toga izvući zaključke.
”Ako nedostaje oprema da se kompletira, a ako su ljudi neodgovorni pa ne koriste opremu da se zavede veća disciplina”, naglašava profesor Čolović.
Najugroženiji su oni ljekari koji su u svakodnevnom kontaktu sa pacijentima, rade u kovid ambulantama, hitnoj službi ili u crvenoj zoni kovid bolnica.
Anesteziolozi su ti koji provode najviše vremena sa ljudima na respiratorima, pa je logično da oni imaju najviše šanse da se inficiraju velikom količinom virusa i da obole.
”Mislim da imamo dovoljno anesteziologa za normalno stanje, ali ovo nije normalno stanje. Sada su potrebe za ljekarima, naročito anesteziolozima, infektolozima i ljudima koji rade na suzbijanju ove epidemije znatno povećane”, ističe predsjednik Srpskog ljekarskog društva.
U Ljekarskoj komori Srbije kažu da se zaštitna oprema koju koriste ljekari ne razlikuje od zaštitne opreme lekara u zemljama u regionu ali da su brojevi preminulih, koji se pojavljuju u javnosti zabrinjavajući i da zahtijevaju dodatnu analizu.
Ljekarska komora Srbije pokrenuće zato inicijativu pred Institutom za javno zdravlje i medicinskim fakultetima u Srbiji za specijalnim istraživanjem, koje će dati odgovore na pitanja, kolika je prosječna starost preminulih ljekara, da li su bili radno angažovani u kovid sistemu, da li postoje razlike između regiona, i sva ona pitanja, na osnovu kojih bi mogli da se daju predlozi o tome kako smanjiti ljudske žrtve među zdravstvenim radnicima.