Savjet Evropske unije (EU) će na sastanku u utorak, 14. decembra raspravljati o procesu proširenja, sa ciljem usvajanja zaključaka kojim će se potvrditi posvećenost prema procesu prijema novih članica.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, radi se o najvažnijoj godišnjoj raspravi na nivou EU o mogućnosti širenja evropskog bloka ka zemljama koje ciljaju punopravno članstvo, a gdje se uključuju šest država Zapadnog Balkana i Turska.
Prema nacrtu dokumenta koji bi trebalo da usvoje evropski ministri, a u koji Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid, države članice EU smatraju da je proširenje strateško ulaganje u mir, demokratiju, prosperitet, bezbjednost i stabilnost u Evropi.
“U skladu sa ovim, Savjet i dalje očekuje da partneri održe punu posvećenost primatu demokratije, osnovnim pravima i vrednostima i vladavini zakona, koji je u interesu njihovih naroda. Kredibilitet ovih obaveza zavisi od smislenog sprovođenja neophodnih reformi i izgradnje solidnih rezultata potkrepljenih jasnom i doslednom javnom komunikacijom”, navodi se u dokumentu.
‘Zasluge’ prije svega
Ministri će, prema očekivanjima, potvrditi da će pristup u procesu proširenja biti “strog i na osnovu sopstvenih zasluga”, te se dodaje da je važno imati u vidu da EU može da održi i produbi sopstveni razvoj, uključujući njen kapacitet da integriše nove članice.
U nacrtu zaključaka se poseban naglasak stavlja na vladavinu prava u zemljama koje su u procesu proširenja. Podseća se da je vladavina prava osnovna vrednost na kojoj se zasniva EU, ključni aspekt demokratske transformacije, te ključno merilo u odnosu na koji se ocenjuje napredak ka članstvu u EU. Stoga se dodaje da je od suštinskog značaja da je napredak u ovom polju “energičan, opipljiv i nepovratan”.
Zašto je Savjet EU zabrinut?
Iako se priznaje da u zemljama regije Zapadnog Balkana ima nekih pomaka u ovom polju, ipak Savjet EU, sa zabrinutošću primećuje da propusti pokazuju da je vladavima prava jedan od glavnih izazova.
“Nedostatak kredibilnog napretka u mnogim slučajevima, a u nekima čak i nazadovanje, često se odnosi na nedostatak političke volje, na nepostojanje nezavisnosti pravosuđa, na institucionalni otpor i rasprostranjenu korupciju i organizovani kriminal”, navodi se u dokumentu i ocjenjuje da ovim pitanjima svaka zemlja treba pristupiti sa “vioskim prioritetom”.
O svakoj državi posebno
Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja se smatraju suštinskim za proces proširenja te se spominje važnost sveobuhvatne regionalne saradnje kao i realizacije jedinstvenog tržišta na Zapadnom Balkanu.
Takođe Savjet EU podvlači važnost produbljivanja saradnje u pitanjima spoljne politike EU te očekivanja da se sve države usklade sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom, naročito kada su u pitanju slučajevi od zajedničkog interesa poput restriktivnih mjera i borbe protiv hibridnih napada.
“Članstvo u EU je izbor, koji zahtjeva dijeljenje principa, vrijednosti i ciljeva koje unija nastoji da promoviše u svom susjedstva i šire, uključujući postizanje potpunog usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom, kao i uzdržavanje od bilo kakvih radnji koje su joj suprotne”, stoji u dokumentu koji bi ministri EU trebalo da usvoje utorak 14. decembra.
Savjet ministara EU će u okviru zaključaka prenijeti poruke i za svaku zemlju pojedinačno.
Crna Gora
Ministri EU će poručiti crnogorskim vlastima da će dalji napredak u pristupnim pregovorima, zavisiti od napretka u ključnim poglavljima 23 i 24, a koja se tiču vladavine prava. Ovaj element, kako stoji u dokumentu će odrediti tempo cjelokupnih pristupnih pregovora između Crne Gore i EU.
“Tek kada Crna Gora ispuni zacrtane kriterijume, EU će moći da odredi zahtjeve o vladavini prava kao krajnja mjerila, koje će Crna Gora morati da ispuni da bi zatvorila ova poglavlja”, stoji u nacrtu dokumenta te dodaje da cio sistem vladavine prava mora da daje opipljive, ojačane i održive rezultate.
Vlastima u Podgorici će se poručiti da nastavi pristupni proces sa “više odlučnosti”.
Savjet EU će snažno ohrabriti Crnu Goru da pokaže odlučnu političku volju, prevaziđe polarizaciju i pokaže opipljive rezultate posebno u kritičnim oblastima, poput slobode izražavanja i slobodi medija te borbe protiv korupcije.
Takođe se sugeriše potreba nastavka bavljenja postojećim nedostacima u postupcima u predmetima organizovanog kriminala i zaplijeni i oduzimanju imovine stečene kriminalom.
Savjet EU podsjeća na potrebu prevazilaženja stagnacije u sprovođenju ključnih reformi pravosuđa – “uključujući one važne i još uvek na čekanju” poput imenovanja u ključnim nezavisnim institucijama i pravosuđu.
Takođe će se uputiti poziv crnogorskim vlastima da garantuje sigurnu i povoljnu klimu za slobodu izražavanja i nezavisnost medija, uključujući jačanje napora da se istraže i riješe slučajevi napada na novinare kao pitanje visokog prioriteta, i efektivnim rješavanjem dezinformacija i “online” uznemiravanje i govor mržnje.
Ministri će takođe podstaći Crnu Goru da ojača nezavisnost institucija, posebno pravosuđa, i pokaže snažnu političku volju da nastavi rad na jačanju administrativnih kapaciteta. S tim u vezi, podsetiće se da zemlja treba da obezbijedi zapošljavanje zasnovano na zaslugama i da u administraciji zadrži evropske stručnjake koji će pomoći u pristupnom procesu.