Proces prikupljanja i provjere potpisa za kandidature je problem koji opterećuje sve izborne procese u Crnoj Gori, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
“Javnost je u više navrata opravdano sumnjala da su pojedine liste i kandidature potvrđivane na osnovu falsifikovanih potpisa, gdje je došlo do neovlašćenog prikupljanja i korišćenja ličnih podataka građana/ki, a u toku predsjedničkih izbora 2018. i 2023. godine veliki broj građana/ki je prijavio zloupotrebe ličnih podataka”, navodi se u saopštenju CDT-a.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) je tokom predsjedničkih izbora 2023. uputio AZLP niz inicijativa za pokretanje postupka nadzora u odnosu na prikupljanje potpisa za predsjedničke kandidate/kinje, i prema obavještenjima ove agencije nadzor je vršen, ali, kažu, “javnost još nije upoznata s konačnim ishodom”.
“Međunarodne preporuke upućuju na to da bi građanima/kama trebalo da bude dozvoljeno da potpisom podrže više od jedne liste ili kandidata/kinja. Takođe, zahtjev da se za potvrđivanje kandidature na predsjedničkim izborima prikupe potpisi 1,5 odst upisanih birača/ica je pretjeran, i u suprotnosti sa standardom od najviše jedan odsto”, pojasnili su iz te nevladine organizacije.
Iz CDT-a navode da pored prikupljanja potpisa, u uporednoj praksi postoji sistem koji podrazumijeva polaganje određenog izbornog jemstva, koje ne bi bilo preveliko na način da predstavlja limitirajući faktor u procesu kandidovanja, ali bi, kažu, podrazumijevao iznos koji pretpostavlja neki sistem selekcije.
“To jemstvo, odnosno novac bi se dobijalo nazad ukoliko bi učesnici izbora prešli određeni procenat glasova na izborima. U nekim zemljama ovaj se pristup pokazao efikasnijim od prikupljanja potpisa, ali treba voditi računa da iznos jemstva i broj glasova potrebnih za njegovo vraćanje ne smiju biti preveliki”, dodaju iz CDT-a.
Ukoliko se ostane pri sistemu prikupljana potpisa, po njihovim riječima, moraju se uspostaviti jasna pravila za njihovu provjeru u skladu s međunarodnim standardima.
“U svijetlu problema sa masovnim zloupotrebama, treba razmisliti o modelu ovjere potpisa podrške kod notara. U svakom slučaju, neophodno je omogućiti da jedan birač/ica može potpisom podržati više lista, kako se procedura kandidovanja ne bi pretvarala u glasanje na izborima”, zaključuju iz CDT-a.