Narodni muzej Crne Gore dobio je još dva vrijedna poklona – donaciju Endrua Pola Popovića iz Londona, njegovu porodičnu zaostavštinu koja obuhvata dokumenta, pisma i slike od istorijskog i kulturnog značaja za Crnu Goru, kao i dnevnike princeze Ksenije.
Endrju Popović je sin diplomate Pavla Popovića, pisca i profesora na Univerzitetu u Ženevi, koji je bio član crnogorske državne delegacije koja je pokušavala da u Društvu naroda, dvadesetih godina prošlog vijeka pokrene pitanje državne sudbine Crne Gore. Unuk je Mihaila Popovića, koji je bio ađutant kralja Nikole, maršal Dvora i član Državnog savjeta.
Drugu vrijednu donaciju, prema riječima direktorice Narodnog muzeja Crne Gore, dr Anastazije Miranović, čine 25 dnevnika princeze Ksenije koji su pisani na francuskom jeziku i biće izloženi u Dvoru kralja Nikole. Ona je najavila da će dnevnici biti prevedeni i publikovani, kao i da predstavljaju vrijedno svjedočanstvo iz tog perioda crnogorske države kroz prizmu crnogorske princeze.
“Sve donacije koje smo dobili poslednjih mjesec dana govore o vraćanju povjerenja u rad Narodnog muzeja. Poznati nikšićki slikar Mirko Brkuljan poklonio nam je svoj rad, članica Savjeta Slobodanka Koprivica darivala je Muzej crnogorsku žensku svečanu košulju, a naš Etnografski muzej dobio je dva izuzetno vrijedna poklona i to – krajinsku žensku svečanu nošnju, poklon Baranke Nafije Liharević i anamalsku svečanu žensku nošnju, dar Luljete Avdiu Cure iz Ulcinja. U najavi imamo i još jednu vrijednu donaciju – žensku svečanu narodnu nošnju iz Mrkojevića, čime ćemo kompletirati sve nošnje iz barsko-ulcinjskog kraja. Takođe, Narodni muzej je u fazi realizacije izrade replika narodnih nošnji Crne Gore, kao i nabavljanja originala, kako bi se obogatio fundus Etnografskog muzeja vrijednim primjercima našeg etnološko-etnografskog nasljeđa. Ovako vrijedni pokloni i donacije obavezuju i raduju i pozivam i druge ljude da slijede ove primjere kako bi njihovi vrijedni predmeti bili sačuvani u Narodnom muzeju za buduće generacije”, kazala je dr Anastazija Miranović.
Pored niza značajnih aktivnosti koje Narodni muzej Crne Gore sprovodi tokom godine, već je započeta izrada projektne dokumentacije za sanaciju centralnog depoa, nakon čega će se ući u njegovu sanaciju koja podrazumijeva kompletno renoviranje prostora, nove instalacije, protivpožarni pod itd.
“Građevinski radovi trebalo bi da se završe do kraja godine. Uporedo sa tim, Ministarstvo kulture obezbijediće sredstva za nabavku nove opreme za centralni depo, čime će se njegov kapacitet uvećati za 80 odsto. Očekujemo da ćemo već naredne godine imati depo po najsavremenijim muzeološkim standardima”, kazala je dr Miranović i najavila izradu projekta termo-tehničke izolacije svih muzeja kako bi se i u tehnicko- infrastrukturnom smislu stvorili najviši standardi čuvanja i prezentacije muzejskog materijala i dokumentacije. Sredstva za taj, prema najavama direktorice Narodnog muzeja, finansijski veoma zahtjevnog projekta, Narodni muzej će pokušati obezbijediti kod međunarodnih fondova.
Narodni muzej se dobro spremao da uđe u ovogodišnju kulturnu i turističku sezonu brojnim izložbama i projektima. U toku su izložbe akademika Dragana Karadžića i Anke Burić, koje se realizuju u saradnji sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, dok će se ta saradnja i ubuduće intenzivirati brojnim drugim projektima.
“Već krajem mjeseca organizovaćemo promociju monografije našeg uvaženog umjetnika i akademika Dimitrija Popovića, a krajem septembra planirana je izložba koju Narodni muzej radi u saradnji sa CANU – posvećena Juti, na kojoj će se prikazati dokumenta, fotografije i lični predmeti koji će osvijetliti ličnost crnogorske prestolonasljednikovice Milice – Jute. Već za desetak dana očekuje nas izložba ukrajinske savremene umjetnosti, a tokom septembra značajan projekat u saradnji sa Ambasadom Ukrajine – modna revija njihovog modnog dizajnera koja je posvećena ukrajinskoj kulturnoj baštini i tradicionalnom ukrajinskom kostimu čije ćemo replike biti u prilici da vidimo u Biljardi. Tokom septembra priredićemo retrospektivnu izložbu našeg velikog umjetnika Toma Pavićevića, a u oktobru nas očekuje velika izložba „Stogodišnjica osnivanja KPJ“, u saradnji sa Muzejom Jugoslavije iz Beograda, srodnim muzejima iz okruženja i nacionalnim institucijama koje se bave istraživanjem crnogorske prošlosti”, istakla je dr Anastazija Miranović.
Ona je podsjetila da su, zbog velikog interesovanja publike do kraja avgusta produžene izložbe „Začarani svijet Marijane i Branimira Gušića“, u organizaciji Etnografskog muzeja Crne Gore, Zavičajnog muzeja Nikšića i Etnografskog muzeja iz Zagreba, kao i izložba akademika Anke Burić, a do polovine avgusta izložba akademika Dragana Karadžića. Narodni muzej Crne Gore će, prema njenim riječima, u ovoj godini realizovati preko 60 programa, od kojih se 21 odnosi na izložbenu djelatnost, 5 na arheološka istraživanja, više projekata edukativnog i turističkog sadržaja, 7 projekata po osnovi međunarodne saradnje, obimne konzervatorsko – restauratorske intervencije na objektima i predmetima, štampanje većeg broja kataloga, knjiga i publikacija naučnog i stručnog sadržaja.
Jedan od strateških prioriteta uprave Narodnog muzeja je da adekvatnom marketniškom kampanjom, većom vidljivišću na tržitu i uopšte u javnosti – klasičnim medijima i na savremenim društvenim platformama, preduzme odogovarajuće korake kako bi se unaprijedila posjeta, ali i sveukupna organizacija rada muzejskih jedinica.
“U tom kontekstu, dosta se preduzelo na poboljšanju kvaliteta autentičnih suvenira koje nudimo, otvaranjem novih suvenirnica u Dvoru kralja Nikole, zgradi Vladinog doma gdje su smješteni Istorijski i Umjetnički muzej i Galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, njihova dostupnost posjetiocima je postala veća. Nudimo širok spektar suvenira i mislim da se to već pokazalo učinkovitim i da su ljudi zainteresovani, jer konačno mogu da ponesu autentičan muzejski suvenir iz Crne Gore”, pojasnila je dr Anastazija Miranović.
Ona je istakla da će sigurno efektuirati još većom posjetom produžetak radnog vremena u sezoni sa čim se Muzej prvi put u organizacionom smilu susreće. Ono u pojedinim muzejskim jedinicama kao što su Muzej kralja Nikole, Njegoševa biljarda i Crnogorska galerija umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, ne završava u 17, već tokom ljetnjih mjeseci u 20 časova.
Izrada odgovarajućeg promo materijala i njegova veća disperzija – u hotelima, turističkim organizacijama, aerodrmima i sl, doprinjeće većoj vizibilnosti Narodnog muzeja. Prema riječima dr Anastazije Miranović, intenzivno se radi na poboljšanju prezentacije kulturnog nasljeđa, pored ostalog, štampanjem i distribucijom raznih vrsta turističkih publikacija, kao i korišćenjem digitalnih i internet tehnologija.
“Narodni muzej Crne Gore priredio je publikaciju „Vodič kroz muzeje“, u kojem su predstavljene sve muzejske jedinice, osim na crnogorskom, na još osam svjetskih jezika. Novi promotivni materijali, pored muzejskih suvenirnica, distribuirani su širom Crne Gore, u svim većim hotelima, aerodromima, kao i turističkim organizacijama, kako bi se i na inostranim sajmovima na kvalitetan način predstavilo crnogorsko kulturno nasljeđe. Takođe, priredili smo Zbornik propisa iz muzejske i srodnih djelatnosti. Narodni muzej je proširio svoje prisustvo uvođenjem aplikacije za Android i iOS mobilne telefone, pomoću koje korisnici mogu na brz i jednostavan način dobiti relevantne informacije o svim muzejima, a u planu je i izrada novog, savremenog, internet portala koji će imati mogućnost virtuelnog obilaska svih muzeja, on line prodavnicu, kako knjiga, monografija i raznovrsnih suvenira, tako i on line prodaju ulaznica”, najavila je dr Anastazija Miranović i kazala da Narodni muzej za prezentaciju svojih aktivnosti uveliko koristi i društvene mreže, kao svojevrsne savremene medije, na kojima se mogu pronaći sve informacije, najave i novosti, fotografije i snimci sa izložbi i ostalih događaja, kao i muzejski predmeti koji se predstavljaju korisnicima.
Više od godinu dana se sprovodi vanredni proces revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije, jer je ovo prvi put da se obrađuje sav materijal poslije 1926. godine, kada je osnovan Državni muzej Crne Gore.
“To je velik i zahtjevan posao, koji je okončan u Etnografskom i Umjetničkom muzeju, a za predmete koji prema izvještajima nedostaju predate su tužbe nadležnom tužilaštvu na dalju nadležnost. Revizije u ostalim muzejskim jedinicama trebalo bi, prema zaključcima Vlade da se završe do 26.oktobra. Narodni muzej je učinio dodatne napore da se ovaj veoma složeni proces na kvalitetan način dovede do kraja. Komisije rade vikendom i prekovremeno, a angažovano je i još zaposlenih kako bi se sav posao završio u predviđenom roku. Dakle, opipljivi rezultati mogu se očekivati krajem godine”, zaključila je dr Anastazija Miranović.