Dolazak Džozefa Bajdena u Bijelu kuću će uticati na stišavanje nacionalističke retorike u regionu, otvoriće se front protiv ruskog uticaja, a problemi će konačno biti rješavani u dogovoru sa EU – kaže američki analitičar Januš Bugajski ističući da je novi američki predsjednik dobra vijest za Balkan.
Objašnjava da će jedan od prioriteta Bajdenove administracije na Balkanu biti i Crna Gora.
CRNA GORA
– Bajdenova politika u regionu mora biti usmjerena na ublažavanje rastućeg spora Crne Gore i Srbije u kojem miješanje Beograda u crnogorsku politiku može dalje polarizovati stanovništvo. Nova vlada uključuje radikalne elemente kojima je cilj da zaustave napredak Crne Gore u zapadnim institucijama – ističe ugledni američki analitičar.
Smatra da će nova američka administracija morati značajno da podstakne prozapadne snage unutar vladajuće koalicije u Crnoj Gori, u izvršnoj vlasti i u parlamentu, da bi se tako potkopale ,,srpske nacionalističke fikcije i proruske frakcije“.
– Administracija Bajdena moraće da podstakne prozapadne snage u okviru nove vladajuće koalicije i u parlamentu i da pomogne potkopavanju srpskih nacionalističkih i proruskih frakcija. Vučiću, takođe, treba uputiti upozorenje protiv bilo kakvog miješanja u politiku Crne Gore – ističe naš sagovornik.
Bugajski kaže da predsjedništvo Džoa Bajdena može produbiti američku umiješanost u rješavanje dugotrajnih sukoba na Zapadnom Balkanu.
– Iako je Trampovo predsjedništvo bilo usredsređeno na simboliku i odnose s javnošću, vjerovatnije je da će se Bajdenovo predsjedništvo boriti sa suštinom i postaviti nekoliko dostižnih prioriteta. Bajden ima koristi od godina direktnog učešća u regionu i kao predsjedavajući Odbora za spoljne odnose Senata i kao potpredsjednik SAD. Snažno je podržao vojnu intervenciju za zaustavljanje anticivilnih ratova i genocida u Bosni i Hercegovini i na Кosovu. Njegov sin Bo Bajden, veteran američke vojske, služio je na Кosovu u Ministarstvu pravde SAD, kako bi pomogao u obuci lokalnih tužilaca i sudija. Iznad svega, pobjeda Bajdena izbjeći će potencijalno negativne posljedice drugog Trampovog predsjedništva – zaključuje Bugajski.
On upozorava da su Trampova retorika i postupci podstakli nacionalizam, radikalne desničare i skepticizam širom Evrope.
– Aleksandar Vučić i Milorad Dodik otvoreno su podržali Trampov reizbor i pozvali Srbe koji žive u SAD da glasaju za njega. Dodik je Bajdena opisao kao „srbomrsca“. Oba lidera sada će biti manje sigurna kada ponovo krenu u blokiranje politika u Bosni i Hercegovini, na Кosovu i u regionu – kaže Bugajski.
PRIBLIŽAVANJE EU
Ističe da će pod Bajdenom, Balkan i druge spoljnopolitičke arene biti depolitizovane i na tom prostoru će djelovati profesionalci u Stejt departmentu i drugim vladinim agencijama.
– Balkanska politika će takođe imati koristi od obnove odnosa sa Evropskom unijom, posebno pošto se Tramp ogradio od lidera EU i distanciirao od Berlina, Pariza i drugih prijestonica. Trenutna bezbjednosna politika nastaviće se pod Bajdenom, jačanjem pripremljenosti za odbranu i jačanjem istočnog fronta NATO – kaže Bugajski.
Prema njegovoj procjeni, nije Donald Tramp projektovao strategiju udaljavanja od evropskih centara, već nekoliko ljudi u njegovom timu.
– Ovu politiku nije osmislio Tramp, već visoko kompetentni članovi njegovog nacionalnog bezbjednosnog tima, uključujući nekoliko državnih sekretara i sekretara odbrane. Bajdenovi saradnici ostaće posvećeni jačanju NATO saveza -kaže Bugajski.
KOSOVO I BIH
Objašnjava da spoljnopolitički tim Bajdena mora težiti postizanju nekoliko ciljeva u svojoj balkanskoj politici. Dva su prioritetna: rješavanje odnosa na realaciji Beograd-Priština i rješavanje blokade rada države u Bosni i Hercegovini.
– Prvo, moraju ozbiljno da se pozabave pregovorima Srbija-Кosovo kako bi postigli uzajamno međudržavno priznanje. Ekonomski i politički elementi ne mogu se razdvojiti uprkos Trampovim pokušajima. A američko rukovodstvo u tom procesu mora zahtijevati blisku saradnju sa EU i sprečavanje Beograda da odlaže ili preusmjerava razgovore. Bajden je potpuno svjestan da će se finalizacijom sporazuma otvoriti putevi za regionalni razvoj i integraciju u EU – procjenjuje Bugajski.
Naglašava da će se Bajden, kao vrsni poznavalac prilika na Balkanu, odlučno pozabaviti rješavanjem političkih blokada u BiH.
– Drugi prioritet je bosanski ćorsokak za koji će morati da odgovara visoki američki zvaničnik. Status kvo između dva bosanska entiteta može eksplodirati u bilo kom trenutku i stvoriti regionalnu pustoš. Administracija Bajdena mora se fokusirati na glavne prepreke bosanskom rješenju. Iznad svega, lideri srpskog entiteta mogu ili pristati na ustavne promjene koje ograničavaju blokiranje centralnih vladinih institucija ili biti po strani i uz to biti i sankcionisani. A prijetnje bosanskom integritetu moraju imati posljedice i kazne – kaže naš sagovornik.
ZAUSTAVLJANJE SUBVERZIJA
Ističe da se Bajden mora baviti smanjenjem ruske i kineske subverzije Zapadnog Balkana.
– Kina ulaže milione u infrastrukturu i telekomunikacije, koristeći lošu investicionu klimu da ubrizga svoj politički uticaj. SAD i EU moraće da rade zajedno na sprečavanju preuzimanja ključnih ekonomskih sektora, istovremeno stvarajući bolje uslove za privatne i javne investicije. Ovo je posebno hitno s obzirom na uticaj pandemije u regionu – ističe Bugajski.
Napominje značaj plana EU za ulaganje u države Zapadnog Balkana.
– Ekonomski investicioni plan EU kojim će se izdvojiti do devet milijardi eura za projekte na Zapadnom Balkanu dragocjeno je polazište. Bijela kuća i Bajden takođe mogu da promovišu inicijative za multinacionalni front protiv ruske subverzije Zapadnog Balkana. Oni bi se trebali usredsrediti na nekoliko krucijalnih područja kao što su dezinformacije, korupcija i ultranacionalizam, koje Кremlj iskorištava u svoju korist. Srbija će tada biti testirana – da li ona doprinosi regionalnoj bezbjednosti ili je saradnik sa Rusijom da potkopa zapadne institucije. Uticaj Moskve takođe može biti potkopan ako se podrži brža integracija u EU Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Da bi postigli takve ciljeve, osnaženo američko rukovodstvo može poboljšati demokratske standarde, vladavinu zakona i antikorupcijske kampanje – zaključuje Bugajski.