Domaća politička nestabilnost i veći troškovi finansiranja mogli bi negativno da utiču na investicije, navodi se u Procjeni Evropske komisije o programu ekonomskih reformi Crne Gore u periodu 2023-2025.
Nakon dvije godine snažnog ekonomskog rasta, osnovni scenario postavljen u Programu ekonomskih reformi Crne Gore (ERP) predviđa usporavanje realnog rasta BDP-a u periodu 2023-2025.
“Potpomognuta snažnim turističkim sektorom i rastućom privatnom potrošnjom, crnogorska privreda je u prvoj polovini 2022. godine porasla dvocifreno, ali je počela da usporava u kasnijim mjesecima godine”, navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije.
Glavni udar dolazi od rastuće inflacije dok su u pozadini visoke globalne cijena hrane i goriva.
“U periodu 2023-2025. očekuje se da će rast BDP-a biti spor sa godišnjim prosjekom od četiri odsto i da će biti vođen kontinuiranim oporavkom u turizmu, snažnim povećanjem privatnih investicija i sporijim, ali i dalje pozitivnim, rastom privatne potrošnje”, navodi se u dokumentu.
Ipak, upozoravaju da bi rizici mogli da rastu, usljed političke nestabilnosti.
“Ravnoteža rizika je nagnuta prema dolje jer bi domaća politička nestabilnost i veći troškovi finansiranja mogli negativno da utiču na investicije, usporavanje rasta trgovinskih partnera moglo bi umanjiti izvoz u turizmu, dok bi rizici vezani za posljedice rata Rusije protiv Ukrajine mogli dovesti do daljeg povećanja cijena energije i hrane, smanjujući raspoloživi prihod”, ističe se u procjeni.
Jačati fiskalnu konsolidaciju
U Komisiji naglašavaju da je u narednom periodu potrebno raditi na snaženju fiskalne konsolidacije.
„Visoki projektovani fiskalni deficiti i predstojeće velike potrebe za otplatom duga zahtijevaju snažnu fiskalnu konsolidaciju. Dok je neizvjesnost u vezi sa ruskim ratom protiv Ukrajine velika, ekonomski izgledi su pozitivni sa usporavanjem, ali stabilnim rastom u Crnoj Gori“, navodi se u procjeni.
Ističe se da „labav i procikličan fiskalni stav“ u periodu 2023 – 2025. nije opravdan jer inflacija ostaje visoka, a fiskalni rizici rastu.
„Potrebe za otplatom duga će se naglo povećati, posebno u 2025. godini, što, zajedno sa pooštravanjem uslova finansiranja, povećava ranjivost i zahtijeva oprezniju fiskalnu poziciju“, napominju u Komisiji.
Navode da bi fiskalnu održivost trebalo poboljšati uz pomoć srednjoročnog plana zasnovanog na specifičnim mjerama konsolidacije.
„Proširenje poreske osnovice, racionalizacija poreskih olakšica i inkorporiranje novih inicijativa za budžetske prihode kako bi se nadoknadile nedavne mjere za smanjenje prihoda doprinijeli bi ponovnoj izgradnji fiskalnog prostora i smanjenju javnog duga“, navodi se u procjeni.
Nova potrošnja bez procjene fiskalnog uticaja
Jačanje dugoročne održivosti javnih finansija zahtijeva poboljšanja u fiskalnom upravljanju i upravljanju javnim investicijama, Evropska komisija navodi u svojoj procjeni.
„Nove inicijative za potrošnju su usvojene bez odgovarajuće procjene njihovih fiskalnih implikacija. Velikim infrastrukturnim projektima je potrebno bolje upravljanje i određivanje prioriteta s obzirom na veoma ograničen fiskalni prostor na raspolaganju. Praćenje planova za uspostavljanje nezavisne fiskalne institucije doprinijelo bi jačanju fiskalnog upravljanja i disciplina“, ističe se u procjeni.
Unaprijediti regulatorno okruženje
Napredak u reformama regulatornog okruženja trebalo bi da ostane u fokusu vlasti u narednim godinama, navode u Komisiji.
Ističe se da je dijalog između vlasti i privatnih kompanija je nastavljen, ali je „nivo angažovanja smanjen zbog političke neizvjesnosti“.
Digitalizacija je, kako se konstatuje, nastavljena, ali sporijim tempom, ometana političkim razvojem i nizom sajber napada u drugoj polovini 2022.
„Reforme u oblasti državnih preduzeća umanjila je prelazna vlada, a reformske ambicije državnih preduzeća treba hitno razjasniti“, kaže se u dokumentu.
Regulatorno okruženje za zelenu tranziciju u Crnoj Gori ostaje u ranoj fazi razvoja. Zemlja mora da iskoristi usvajanje nacionalnog energetskog i klimatskog plana početkom 2024. godine kao priliku da učvrsti svoju zelenu tranziciju.
Bez napora u suzbijanju neformalne ekonomije
Politička posvećenost, dosljednost i stalna primjena su potrebni da bi se smanjila veličina i obim neformalne ekonomije, napominje se u Preporukama.
„Dugo odlagano istraživanje pružilo je nove uvide u neformalnu ekonomiju zemlje u 2022. godini, ali vlasti nijesu preduzele nijedan od narednih planiranih koraka da to riješe“, navodi se u dokumentu.
Dalje reforme ili akcije za smanjenje neformalne ekonomije treba da budu određene 2023. godine, a primjena bi mogla da počne 2024.
„Uticaj poreskih reformi iz decembra 2021. na neformalni sektor tek treba da se analizira. Potrebna je jasna politička vizija i upravljanje, kao i dobra saradnja između privrede, državnih i lokalnih vlasti da bi se prekinuo postojeći obrazac nominalnog napretka i nestalne implementacije reformi neformalnog sektora“,napominje se u izvještaju.
Visoka nezaposlenost među ženama i mladima
Strukturni izazovi tržišta rada i dalje podrivaju potencijalni rast i poboljšanje životnog standarda. Dok je oporavak od pandemije COVID-19 u toku, strukturni nedostaci na tržištu rada, uključujući uporno niske stope aktivnosti na tržištu rada i visoku nezaposlenost, posebno među ženama, mladim ljudima i niskokvalifikovanim, i dalje podrivaju pravedni i fer ekonomski rast.
„Crna Gora je preduzela neke početne korake u rješavanju ovih problema. Neophodni su dalji napori da se pozabave učešćem žena na tržištu rada i visokom nezaposlenošću mladih, kao i da se reformiše sistem socijalne zaštite. Aktivne politike tržišta rada nisu efikasne u dovođenju ljudi na tržište rada. Iako su neke studije o aktivnim mjerama tržišta rada sprovedene u posljednjih godinu dana, njihove preporuke su samo djelimično implementirane“, navodi se u procjeni.