Nakon sumnjive pogibije osvinača Grupe Vagner, Jevgenija Prigožina 23. avgusta prošle godine, u javnosti je sve manje informacija o radu te grupe.
Paravojna grupa Vagner postala je dio svjetske javnosti nakon ruske invazije na Ukrajinu i aktivnog učestvovanja Vagnerovaca u istoj.
No, nedugo nakon izbijanja ratnih dejstava, došlo je do razmimoilaženja u stavovima i mišljenjima o tome kako bi rat trebalo da se odvija i vodi, između prvog čovjeka Vagnerovaca i vojnog vrha Rusije.
Prigožin, koji je prije osnivanja ove grupe bio lični kuvar predsjednika Rusije Vladimira Putina, u jeku ruske invazije na Ukrajinu, javno se žalio da rusko vojno rukovodstvo griješi u vođenju ‘specijalne vojne operacije’, te da njegova grupa ne dobija ono što joj je potrebno za djelotvorno učestvovanje u invaziji.
Eskalacija Prigožinovog nezadovljstva rezultirala je pobunom njegove grupe i ‘pohodom’ na Moskvu, u junu 2023. godine, prividno tražeći smjenu ministra odbrane i šefa generalštaba, ali u stvarnosti zaprijetivši Putinu.
Nakon nekoliko nedjelja, poginuo je u avionskoj nesreći zajedno sa većim djelom Vagnerovog vođstva.
Vjerovatno s pravom, javnost je oči uprla u Putina, sigurni da on ‘stoji iza’ Prigožinove smrti. Takve tvrdnje nisu potvrđenje. Isto tako, glavno pitanje je bilo ‘šta će biti s Vagnerom?’.
Škola za obuku
Da grupa nije prestala da postoji govori nam svjedočenje novnara ruske redakcije Radija Slobodna Evropa (RSE) koji se prijavio na kurs koji obučava operatere FPV (first-person view) dronova kamikaza Sankt Peterburgu.
Oslanjajući se na telegram kanale povezane sa plaćeničkom grupom, organizacija je nastavila da radi u Africi i Bjelorusiji, uprkos pogibiji Jevgenija Prigožina i Dimitrija Utkina.
Prema njegovom svjedočenju, kursevi imaju dvije opcije: jedna nedelja s pet časova za 35.000 rubalja (330 eura) ili dvije nedjelje s 10 časova za 70.000 rubalja (660 eura). Kraći kurs je nazvan „Juriš“, a dvonedjeljni je „Pro“.
„Tokom „Pro“ kursa, polaznici uče kako da sastave i rukovode kamikaze dronove Hortenzija koji se masovno proizvode u Rusiji. Pored toga, oni idu na poligon gdje, uprkos regionalnoj zabrani letova dronovima, polaznici upravljaju njima na otvorenom“, opisao je novinar RSE.
„Instruktori su uglavnom bivši vojnici ili vojni dobrovoljci. Ranije su radili s Vagnerovim borcima na frontu u Ukrajini i tamo ih učili kako da koriste FPV dronove. Oni ranije nisu podučavali civile. Instruktori su dobili sredstva od sada pokojnog šefa Vagnera Prigožina“, svjedoči novinar.
Kako kaže, jedan od instruktora na tom kursu nije preporučivao odlazak u rat.
„Ako ste odlučni (da se borite), onda vam ne savjetujem da sklapate ugovor s Ministarstvom odbrane“, upozorio je. ‘Prvo, ugovor će biti automatski obnovljen. Jednostavno nećete otići odatle'“, piše RSE.
On umjesto toga preporučuje sklapanje ugovora sa privatnim vojnim kompanijama.
Afrički korpus
Pored plaćeničke vojske koja čini jezgro djelovanja, Vagner grupa ima nekoliko kompanija koje su se bavile različitim poslovnim aktivnostima od kojih su prednjačili oni povezani sa rudarstvom. Vagner grupa je poslije smrti Prigožina stavljena pod strožu kontrolu ruske vojne obavještajne službe i funkcioniše pod novim nazivom – Afrički korpus. Međutim, pored nastavka vojnog djelovanja, nastavljene su i poslovne aktivnosti, naročito u oblasti rudarstva i to pod Prigožinovom starom holding kompanijom „Concord“.
Rusija nudi vlastima u Africi „paket za opstanak režima“, u zamjenu za pristup strateškim prirodnim bogatstvima, pisao je u februaru ove godine BBC.
U izvještaju koji se zasniva na internim dokumentima ruske vlade, a u koji je BBC imao uvid, detaljno se objašnjava kako Rusija aktivno lobira za promjenu rudarskih zakona u Zapadnoj Africi, u nastojanju da zapadne kompanije zadrži podalje od područja od strateške važnosti.
Ruske vlasti na taj način preuzimaju poslove od plaćeničke grupe Vagner.
„Operacije vrijedne više milijardi dolara sada se uglavnom vode kao ruske ‘ekspedicione korpus’, koje vodi čovjek optužen za pokušaj ubistva Sergeja Skripalja nervnim agensom novičok na ulicama Velike Britanije“, piše BBC i dodaje da Rusija negira bilo kakvu umiješanost u pokušaj trovanja.
„Rusija sada izlazi iz sjenke u smislu vođenja politike prema Africi“, rekao je za BBC Džek Vejtling, specijalista za kopneno ratovanje na Kraljevskom institutu za ujedinjene službe i jedan od autora pomenutog izveštaja.
Prema doktoru Vejtlingu, „u Kremlju je održan sastanak relativno brzo posle Prigožinove pobune, na kojem je odlučeno da Vagnerove afričke operacije potpadnu direktno pod kontrolu ruske vojne obavještajne službe GRU.“
Kontrola je trebalo da bude predata generalu Andreju Averjanovu, šefu Jedinice 29155, tajne operacije specijalizovane za ciljana ubistva i destabilizaciju stranih vlada, ali čini se da novi posao generala Averjanova nije destabilizacija vlada, već obezbjeđivanje njihove budućnosti, dok god plate odricanjem prava na minerale, prenosi BBC.
Početkom septembra, u društvu zamjenika ministra odbrane Junusa-Bek Jevkurova, general Averjanov je započeo turneju po bivšim Vagnerovim operacijama u Africi. Započeli su je u Libiji, gdje su se sastali sa generalom Kalifom Haftarom. Njihova sledeća stanica bila je Burkina Faso, gdje ih je dočekao vođa puča Ibrahim Traore. Potom su sleteli u Centralnoafričku Republiku, vjerovatno najrazređeniju Vagnerovu operaciju na kontinentu, prije nego što su se uputili u Mali, da bi se sastali sa liderima tamošnje hunte.
Na narednim putovanjima sastali su se i sa generalom Salufom Modijem, jednim od vojnika koji su prošle godine preuzeli vlast u Nigeru.
Transkripti sa različitih sastanaka pokazuju da su njih dvojica uvjeravala Vagnerove partnere na kontinentu da Prigožinova smrt ne znači kraj njihovih poslovnih dogovora.
Izvještaji o sastanku sa kapetanom Traoreom u Burkini Faso potvrdili su da će se saradnja nastaviti u „vojnom domenu, sa sve obukom domaćih kadeta i oficira na svim nivoima, kao i pilota u Rusiji.“
„Ukratko, Prigožinova smrt nije značila kraj odnosa hunte sa Rusijom“, zaključuje BBC.
Vagnerov drugi najveći rudarski posao nalazi se u Sudanu, pisala je Politika, gdje su vojno prisutni od 2017. godine, uglavnom kao podrška generalu Mohamedu Hamdanu „Hemetiju“ Dagalu.
U zamjenu za vojnu i političku podršku, kompanije Vagner grupe „M Invest i Meroe Gold“ dobile su nekoliko koncesija za zlato, uglavnom u regionu reke Nil, prenosi Politika.
Kroz svoje subverzivno djelovanje na društvenim mrežama pod okriljem Agencije za istraživanje interneta, grupa Vagner uticala na političku situaciju u zemlji plasiranjem različitih vijesti, informacija i dezinformacija.
Kada je riječ o Sudanu još uvijek nije u potpunosti jasno kako su Prigožinova smrt i rat koji je izbio između Hemetija i Burhana u aprilu prošle godine uticali na Vagnerove rudarske poslove.
Jedino što je potpuno jasno je da prosječan stanovnik Sudana nema gotovo ništa od zlatnih rezervi svoje zemlje, a sličnu sudbinu doživjeli su gotovo svi narodi na čijoj se zemlji našla strana vojska bez obzira odakle dolazi.
Kompanija povezana sa Vagnerom „Midas Resources“ iz Centralnoafričke Republike ima nekoliko zajedničkih poslova sa kompanijom „Kraoma Mining“ čije je sedište na Madagaskaru, takođe prenosi Politika.
Obje su povezane u zajedničkom rudarskom poslovnom poduhvatu sa državnom „Kraomita Malagasi“ i „Ferrum Mining“ za koju se tvrdi da je bila u vlasništvu Prigožina.
Zajedničko preduzeće je navodno osnovano kao aranžman u kojem Vagner dobija dio mineralnih resursa Madagaskara u zamjenu za miješanje u predsjedničke izbore u zemlji 2018. godine u korist predsjednika Andri Radžolina.
Uoči izbora 2023. godine, pojavile su se nepotvrđene informacije, da su Rusi predsjedničkim kandidatima ponudili novac i usluge u zamjenu za koncesije na eksploataciju mineralnih sirovina.
Međutim, lokalni novinar je u februaru rekao za Daily Maverick da su Rusi prevareni, da nisu dobili dozvole i da su potom otišli kao i 99 odsto stranih investitora u toj zemlji.
Zapadne obavještajne službe pažljivo prate novu rusku destinaciju u Africi – Sahel.
Vagner, odnosno Afrički korpus preuzima kontrolu u zemljama iz kojih su prethodno istisnute zapadne sile, posebno Francuska, nakon vojnih udara u Maliju, Burkini Faso i Nigeru.
Mali je jedan od najvećih proizvođača zlata u Africi i ima važne rezerve srebra, mangana, dijamanata, litijuma i drugih rijetkih metala. Vlada Malija vjerovatno ne može da priušti da plati Vagneru iliti Afričkom korpusu gotovinu za vojnu podršku u borbi protiv islamističkih i separatističkih snaga. U međuvremenu, ruski geolozi su primijećeni kako izviđaju zlatne oblasti Malija.
Predsjednik Gane Nana Akufob Ado tvrdio je 2022. godine da je vojna hunta Burkine Faso dala Vagneru prava na rudnik zlata u zamjenu za podršku u borbi protiv pobunjenika. Ovo, međutim, nije potvrđeno.
Ono što je sasvim sigurno – tihi rat za prevlast u Africi uveliko traje dok je naša pažnja usmjerena na druga svjetska žarišta.