Rekonstrukcija Spomen doma u Kolašinu, projekat koji je izazvao mnogo polemike u ovom gradu, još nije gotova. Troškovi se konstantno povećavaju iako niko ne može da utvrdi njihovu opravdanost, jer se radovi vrše bez nadzora konzervatora, iako je to zakonska obaveza kada se radi o građevinama koje imaju status kulturnog dobra.
Ovaj projekat je još jedna sumnjiva radnja bivšeg predsjednika Opštine Vladimira Martinovića, koji se za vrijeme kraktog mandata na čelu lokalne uprave, upleo u mnoge radnje o kojima bi konačnu riječ trebalo da daju nadležni organi.
Građani Kolašina već nekoliko mjeseci svjedoče izvođenju radova na redovnom održavanju Spomen doma od strane lokalne uprave Opštine, a cijena radova je, nekim čudom, porasla sa početnih 220 hiljada eura na preko 700 hiljada. Sama ova činjenica zahtijeva odgovornost, u prvom redu Martinovića, ukoliko je raspisao tender bez preciznih podataka o potrebnim sredstvima za njegovu realizaciju.
Kako je cifra naprasno skočila na više od 700 hiljada eura, u Kolašinu je sve više počelo da se sumnja u legalnost ovog posla. Tako se pokazalo i da se radovi izvode bez konzervatorskog projekta i bez stručnog nadzora konzervatora. Iako je na zahtjev bivšeg predsjednika Opštine Kolašin Vladimira Martinovića, Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdala konzervatorske uslove za izradu konzervatorskog projekta koji bi definisao mjere kojima bi se Spomen dom restaurirao na adekvatan način i uz stručan nadzor konzervatora, slučajnim ili namjernim obrtom sudbine bivši predsjednik zaobilazi izdate konzervatorske uslove i planirane radove na Spomen domu podvodi pod radove na “redovnom održavanju” objekta.
Grupa odbornika u lokalnom parlamentu koja se bavila ovim pitanjem, utvrdila je da čak i da je u pitanju redovno održavanje kulturnog dobra, Zakon o zaštiti kulturnih dobara i Uprava za zaštitu kulturnih dobara predvidjela su stručni nadzor i radove po instrukcijama konzervatora. Takođe, kako kažu, i “na brzinu sklepani javni tender predviđa adaptaciju Spomen doma” i više od polovine stavki u tom tenderu se odnose na radove koji obuhvataju zamjenu postojećih prozora, staklenih površina i vrata, što se ne može odvesti pod “redovno održavanje” objekta.
Na osnovu ovog tendera čija je ugovorena vrijednost 540.000 eura, prema njihovim riječima, jedini ponuđač se u avgustu mjesecu uvodi u posao i od “tada svjedočimo višemjesečnom mučenju izvođača da ovaj posao privede kraju”. Dok se računi i troškovi gomilaju na investiciji koja će se, kada jednom bude izrađen konzervatorski projekat, pokazati kao uzaludna, jer je vršena od strane firme koja ne posjeduje stučne reference da radi restauraciju i adaptaciju jednog kulturnog dobra.
Portal Aktuelno je pisao da je jedan od najljepših primjera crnogorske poslijeratne arhitekture, čuveni Spomen dom u Kolašinu, „rekonstruiše“ taksista iz Kolašina, kao podizvođač kompanije koja je dobila posao vrijedan više od pola miliona eura! I to sve bez mišljenja nadležnih institucija koje su morale da budu uključene u čitav proces – od Ministarstva kulture, preko Uprave za zaštitu kulturnih dobara, do stručnih lica koja se bave rekonstrukcijom i restauracijom spomenika kulture.
U namjeri da preduprijede “uništavanje” jednog od najupečatljivijih arhitektonskih objekata u gradu, grupa odbornika Pokreta “Zajedno gradimo Kolašin” se obratila dopisom Upravi za zaštitu kulturnih dobara, resornom Ministarstvu kulture, Ministarstvu prostornog planiranja i lično predsjedniku Vlade Milojku Spajiću da u domenu svojih nadležnosti, kako kažu, “spriječe varvarizam koji se trenutno vrši nad kulturnim dobrom i simbolom Kolašina”.
“Pozivamo NVO KANA i Zelene Kolašin, koji su se do sada pokazali kao gorljivi zagovornici očuvanja urbanog jezgra grada i njegovih specifičnosti, da i u ovom slučaju ulože napor i svoje stručne kapacitete, kako bi spriječili devastaciju koja se odvija pred našim očima”, zaključili su iz Kluba odbornika Pokreta “Zajedno gradimo Kolašin”.
Podsjećamo, Spomen dom u Kolašinu je, kao značajno djelo jugoslovenske arhitekture predstavljen i na izložbi “Toward Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948-1980” (MOMA, New York, jul 2018. – januar 2019.)? Po izboru platforme World Monuments Fund, Spomen dom se našao i među 30 najatraktivnijih arhitektonskih dostignuća u svijetu.
Da je Spomen dom trebalo rekonstruisati, znaju odavno svi u Kolašinu. Izgrađen 1976. godine, smješten u samom centru grada okruženog planinama, ova građevina predstavlja jedinstveni primjer spoja moderne arhitekture i gotovo netaknute prirode. Spomen dom predstavlja sublimaciju obilježavanja događaja iz Drugog svjetskog rata koji su se održali u Kolašinu, kao slobodarsko-partizanskoj teritoriji.
Dizajnirao ga je poznati slovenački arhitekta Marko Mušič u spomen na prvu skupštinu Nacionalnog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke.
Martinović se pohvalio pismom zahvalnosti arhitekte Mušiča na rekonstrukciji Spomen doma. Mušič očigledno ne zna o kakvoj se rekonstrukciji radi, te da su na zdanju koje je dizajnirao nakačeni klima uređaji – split sistemi, koji uveliko narušavaju izgled ovog zdanja.
Portal Aktuelno je među prvima pozdravio odluku lokalnih vlasti da se rekonstruiše ovaj spomenik, predlažući da rekontrukcija objekta ide u pravcu njegove prenamjene u muzej savremene umjetnosti Crne Gore. To bi predstavljalo unikatan projekat u svijetu – da se muzej savremene umjetnosti nalazi u zdanju koje predstavlja spomenik savremene umjetnosti i arhitekture sam po sebi. Poznato je da je Kolašin centar investicija u turizmu, uz otvaranje prve dionice auto puta. Tako se i za Spomen dom otvara nova perspektiva, posebno ako se ima u vidu da Crna Gora nema muzej savremene umjetnosti. Jer ako se zna da se u Kolašinu trenutno gradi 2.500 smještajnih kapaciteta sa preko 5.000 kreveta, takav muzej bi bio i nova turistička ponuda grada.
Nakon godinu dana od ove odluke, očigledno je da su lokalne vlasti na čelu sa Martinovićem bile više zainteresovane za ličnu dobit nego za napredak grada. U svemu tome imali su i svesrdnu pomoć tajkunskih medija, koji su im davale medijski prostor za javno “pranje” odluka bez opravdanja, stručnih analiza i mišljenja. Da li su to radili iz entuzijazma ili nekih drugih, mnogo konkretnijih razloga, tek, mnoge potencijalno štetne odluke po budžet, građane i grad nikada nijesu zavrijedile medijsku pažnju nijedne od brojnih platformi medijskog ganga. Za čiji džep, pokazaće vrijeme.
L.P.Đ.
Črga se godj ova seljačina dohvati to neće na dobro izaći.
No ko je ovoga balvana glasao dragi prijatelji?
Sramota za jedan lijepi Kolašin.