Kotri rukovodstvu EPCG: Veliki brojevi i jake riječi nijesu dovoljne za uvjerljivost

Na navode saopštenje na konferenciji za novinare 13. aprila u EPCG reagovao je penzioner  koji je radni vijek proveo u energetskom sektoru Branko Kotri,koji je između ostalog naveo da veliki brojevi i jake riječi nijesu dovoljne za uvjerljivost.

Njegovo reagovanje prenosimo u cjelosti:

Dana 13. aprila na konferenciji  za novinare u EPCG, Predsjednik odbora direktora  i GlavnI finansijskI direktor su, kao i mnogo puta u poslednje dvije godine, na svoj način upoređivali rezultate poslovanja EPCG do 31.03.2021. sa rezultatima koje Eektroprivreda ostvaruje od kada su počeli rukovođenje ovim privrednim društvom. Po pravilu, radilo se o veličanju sopstvenih i omalovažavanju poslovnih rezultata prethodnika decenijama unazad. Brojčane pokazatelje koje su pri tome podastirali, uglavnom nije pratilo ukazivanje na korišćenu dokumentacionu osnovu. U nedostatku argumenata, čini se da je princip bio da se što većim ciframa i što „jačim“ riječima  postigne veća ubjedljivost vaših stavova.

U ovom obraćanju ću dati primjedbe na konstatacije o profitu kako su ih objavili prije svega portal Vijesti i portal CdM. Koristiću isključivo činjenice i brojčane pokazatelje objavljene u konačnim finansijskim iskazima i izvještajima menadžmenata nezavisnih pravnih subjekata EPCG AD od  2010. zaključno sa  2022. poslovnom godinom, kao i CEDIS-a d.o.o. od sredine 2016. do kraja 2022. poslovne godine kao posebnog pravnog subjekata GRUPE EPCG AD.

O ostalim izjavama čelnika EPCG nekom drugom prilikom, nadam se uskoro!

1. PITANJE DOBITI U POSLOVANJU EPCG

PRIJE I POSLIJE 31.marta 2021. GODINE

Tvrdnja ključnih rukovodilaca EPCG AD da je „Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) u periodu od 1. januara 2011. do 31. marta 2021. godine ostvarila dobit od 127 miliona eura, dok je od dolaska novog rukovodstva, za dvije godine (od 1. aprila 2021. do 31. marta 2023) ta dobit 140 miliona“, izvedena je na osnovu pogrešno odabranog perioda upoređenja, korišćenjem tekućih podataka menadžmenta za prvi kvartal 2023. godine koji nijesu podvrgnuti reviziji eksternog revizira, samim tim nijesu ni usvojeni od Skupštine akcionara društva. Prema tome, ne mogu se upotrebiti za svrhu za koju su upotrebljeni na konferenciji a nastavleno da se koristite u javnom prostoru.

U prilog mojoj tvrdnji, podsjećam na slučaj iskazivanja dobiti – gubitka u poslovanju EPCG u toku 2022. godine, kada se od dobiti od 33,5 miliona Eura na kraju prvog kvartalu, došlo do samo 6,5 miliona na kraju drugog a onda poslije samo tri mjesecaza do gubitka od od 88,7 milioma Eura na kraju trećeg kvartala. Konačno je utvrđena godišnja dobit za 2022. godinu u iznosu 4,29 miliona Eura na osnovu godišnjih finansijskih iskaza u skladu sa računovodstvenim propisima Crne Gore koji, za razliku od privremenih kvartalnih iskaza, prolaze revizorsku kontrolu a već su objavljeni na internet strani nadležne državne uprave i čekaju na usvajanje od Skupštine akcionara EPCG. Tek tada podatak o profitu će imati kaarakter zvaničnosti, a sredstva moći da se koriste shodno  odlukama nadležnih organa društva.

Zbog toga već na početku ovog obraćanja objavljujem zaključke koje sam izveo na osnovu pregleda zvaničnih podataka o profitu EPCG i CEDIS u relevantnom periodu od jula 2016. do decembra 2022. godine ukupno i po periodima sa presječnim datumom 31. marta 2021. godine na čemu uporno insistiraju rukovodioci EPCG:

1. Od 01. jula 2016. zaključno sa 31. martom 2021. godine EPCG i CEDIS su postigli sljedeće rezultate poslovanja:

• EPCG je ostvarila dobit u iznosu od 100,44 , gubitak u iznosu od 0,95 , odnosno pozitivan saldo (dobit) u iznosu od 99,49 miliona Eura. Prosječna godišnja dobit EPCG je bila 20,95 miliona eura.
• CEDIS je ostvario dobit u iznosu od 14,77, gubitak u iznosu od 12,92 odnosno pozitivan saldo (dobit) u iznosu od 1,86 miliona Eura. Prosječna godišnja dobit CEDIS je bila 0,39 miliona eura.

Ukupno EPCG I CEDIS su u periodu jul 2016. – mart 2021. godine ostvarili dobit u iznosu od 115,22 , gubitak u iznosu od 13,86 , odnosno pozitivan saldo u iznosu od 101,35 miliona Eura, ili prosječno godišnje 21,34 miliona eura.

2021. Od aprila 2021. zaključno sa decembrom 2022. godine EPCG i CEDIS su postigli sljedeće rezultate poslovanja:

• EPCG je ostvarila dobit u iznosu od 39,87 milion Eura, bez gubitka, odnosno pozitivan saldo u istom iznosu, ili prosječno godišnje 22,78 miliona Eura.
• CEDIS je ostvario gubitak u iznosu od 19,07 miliona Eura ili prosječno godišnje 10,9 miliona eura.

Ukupno EPCG I CEDIS su u periodu april 2021. – decembar 2022. godine ostvarili dobit u iznosu od 39,87,  gubitak u iznosu od 19,07 , odnosno pozitivan saldo u iznosu od 20,81 miliona Eura, ili prosječno godišnje 11,89 miliona Eura.   

Konačno:

• prosječni godišnji profit EPCG u periodu poslije 31.marta 2021. bio je veći za 1,83 miliona Eura ili 8,7% u odnosu na prosječni godišnji profit ostvaren u periodu prije tog datuma;
• prosječni godišnji gubitak CEDIS-a je bio veći za 11,29 miliona Eura ili 29 puta u periodu poslije 31. marta 2021. godine,tako da je
• ostvareni zbirni prosječni godišnji profit oba društva u periodu do 31.03.2021. godine bio veći za 9,45 miliona Eura ili za 76% od rezultata perioda poslije tog datuma.

• U veoma složenim uslovima poslovanja jedan pokazatelj može da ukaže na realne vrijednosti ostvarenih profita u dva perioda. Ako pretpostavimo da smo za isti iznos profita, recimo 10,0 miliona Eura, uvezli električnu energiju po prosječnoj cijeni uvoza u periodu jul 2016. – mart 2021. godine koja je iznosila oko 50 Eura/MWh i po prosječnoj cijeni uvoza od 200 Eura/MWh (pretpostavka autora) u periodu od aprila 2021. do decembra 2022. godine, dolazimo do količine od oko 200 GWh u prvom i količine od 50 GWh u drugom periodu. Realna vrijednost ostvarenog profita je 4 puta manja u drugom periodu.

I na ovom primjeru se vidi da treba preduzeti mjere da se utvrde pravi razlozi za ostvarivanje veoma lošeg rezultata poslovanja u EPCG i CEDIS-u u 2022. godini.  Neophodno je preispitaje poslovnih politika i praksi u oblasti ostvarivanja rashoda prije svega(kadrovska politika+i politika uvoza električne energije), ali i na prihodnoj strani poslovanja (politika izvoza električne energije) zbog ostvarivanja manje cijene izvoza u odnosu na cijenu uvoza u protekle dvije godine što ranije nije bio slučaj).

OBRAZLOŽENJE I TABELARNI PREGLEDI PODATAKA:

Prije svega, uzimanjem u razmatranje perioda od 2011. do 31. marta 2022. godine EPCG je obuhvatila period januar – mart 2022. godine za koji ne postoje podaci pregledani, odobreni i objavljeni od nadležnih organa i institucija.

Drugo, EPCG je u periodu od 2010. zaključno sa junom 2016. godine sastavljala finansijske iskaze kao jedinstveno pravno lice, i pored toga što je imala tri funkcionalne cjeline: FC Proizvodnja, FC Distribucija i FC Snabdijevanje.

EPCG je u toku 2011. godine organizacionu cjelinu Elektrogradnja, koja se nije bavila energetskom djelatnošću pripojila funkcionalnoj cjelini Distribucija.

Skupština akcionara EPCG je 23. juna 2016. godine, u cilju realizacije zakonskih odredbi o pravnom razdvajanju distributivne od djelatnosti proizvodnje i snabdijevanja, donijela Odluku o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću „Crnogorski elektrodistributivni sistem“ d.o.o., Podgorica (u daljem tekstu CEDIS), kao kćerke kompanije u 100% vlasništvu EPCG.

Od tada ova društva, oslobođena neenergetske djelatnosti, kao posebna pravna lica sastavlaju finansijske iskaze svaka za svoju djelatnost i počinje period u kojem je moguće vršiti upoređenje rezultata poslovanja svakog društva posebno, računati zbirni rezultat, upoređivati periode ili poslovne godine.

Zbog gore navedenih razloga poslovni rezultati perioda od 2010. – do juna 2016. godine ne mogu se upoređivati sa rezultatima ostvarenim poslije juna 2016. godine.

Takođe, postavlja se pitanje kako je EPCG došla do iznosa profita od 140 miliona Eura ako je jasno da je pofit od 01. aprila 2021. do 31.decembra 2022. godine iznosio 39,87 miliona Eura  (47,45*3/4+4,29 ili – tri četvrtine profita iz 2021. plus profit iz 2022. godine).

Ako je u profit uračunata zarada od izvoza električne energije u početku 2023. godine, Elektroprivredi to sada odgovara jer tako prikriva veom slab rezultat u poslovanju iz 2022. godine , čuva „lijepu“ slike o poslovanju kompanije naspram ružne slike iz prethodnog perioda koju neprekidno nameću njeni najveći rukovodioci. Podsjetiću, i u ovom obrazloženju na sličaj iskazivanja dobiti – gubitka u poslovanju EPCG u toku 2022. godine, kada se od dobiti od 33,5 miliona Eura u prvom kvartalu, došlo do 6,5 miliona u drugom a onda za samo tri mjeseca do gubitka od od 88,7 milioma Eura u trećem kvartalu. Konačno je utvrđena godišnja dobit u iznosu 4,9 miliona Eura na osnovu godišnjih Finansijskih iskaza za 2022. godinu u skladu sa računovodstvenim propisima Crne Gore koji, za razliku od privremenih kvartalnih izvještaja, prolaze revizorsku kontrolu a već su objavljeni na internet strani nadležne državne uprave i čekaju na usvajanje od Skupštine akcionara.

2. PITANJE NERASPOREĐENE DOBITI

Čelnici EPCG su na konferrenciji saopštili da je kompanija izdvojila u državni budžet više od 125 miliona Eura od 2020. godine. Nijesu međutim naznačili da je 86,7 miliona Eura ili 68% tih sredstava  koja su izdvojena iz dobiti neraspoređene 2019. i 2020 godine, tekovina  dobrog poslovanja prije 31. marta 2021. godine.

Elektroenergetski sistem je moćan i izdržao je velika iskušenja u prošlosti. Samo dva industrijska giganta su trošila oko 2.2 milijarde kilovatsati godišnje, što je tada bilo reda veličine ukupne distributivne potrošnje u Crnoj Gori. Sada taj „teret“ praktično ne postoji a proizvodnja električne energije je povećana poslednjih godina 15-20%. Koristimo li dobro efekte tih okolnosti?

U poslednih 20 godina su sprovedene značajne reforme koje su priznate i snažno podržane od Regionalne energetske zajednice i drugih nadležnih tijela Evropske unije. Čuvamo li dobro rezultate reformi? Prije bi rekao da ih u mnogome narušavamo. Ukazujem na poništenje rezultata kadrovske reforme od strane EPCG, CEDIS-a i Rudnika uglja Plevlja, realizovane do 2020. godine. Nažalost loša praksa u tom dijelu se prenosi i na novoosnovane kćerke kompanije.

Poznati su razlozi zbog kojih energetika na globalnom nivou, pa i u našoj državi, preživljava velike teškoće. To je razlog više da se sa najvećom pažnjom odnosimo prema tekovinama sprovedene reforme sektora, da se izbjegavaju plasiranja u javni prostor mantri o „dobrim momcima“ koji neće povećavati cijenu električne energije, momcima koji tako čine uštede potrošačima 600, 700, 800 miliona pa i milijardu Eura godišnje (licitacija bez granica) i mnogo toga još, što građane dovodi u zabludu i udaljava ih od spoznaje realnih problema i potreba ovog sektora.

Građanima ne trebaju populistička obećanja već objektivne računice koje obrazlažu i najmanje povećanje troškova energetskih subjekata koji se mogu kontrolisati, a to znači punu transparentnost kompanija u pogledu podataka o radu i poslovanju. Zašto je ta transparentnost kod rukovodstva EPCG, CEDIS i kćerki kompanija samo deklarativna?

Zašto zamajavju javnost i  radnike novoosnovanog društva za izgradnju solarnih elektrana pričom da će se njihov, u startu loš položaj, i položaj preduzeća popraviti prodajom na tržištu „oslobođene energije“. Hoće li EPCG-SOLAR-GRADNJA graditi solarne elektrane ili prodavati električnu energiju?

Što prije država kao ubjedlivo većinski vlasnik,  uz podršku cijenjenih manjinskih akcionara, treba hitno da spriječe da se ova u EPCG i CEDIS i bilo koja uprava ili menadžment ponašaju kao država u državi.

Dobar primjer odgovornosti i uspješnosti  je Crnogorski elektroprenosni sistem. Ne moramo ići daleko od kuće pa da vidimo šta nam valja raditi.