U sjenci političkih previranja vezanih za formiranje 44. Vlade u Crne Gore ostala su ekonomska pitanja, koja u suštini najviše zanimaju i muče građane Crne Gore. Trenutno stanje u Crnoj Gori je takvo da je prosječna zarada neto u iznosu od 795 eura, minimalna zrada u iznosu od 450 eura mjesečno a vrijednost potrošačke korpe za jun mjesec 2023. godine iznosila je 818,2 eura, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 9,1 odsto. Takođe je promet roba u velikim trgovinskim lancima u višeemilionskim iznosima veći u odnosu na prethodnu godinu, dok su cijene u istim veće iz mjeseca u mjesec, kazala je funkcionerka Socijalističke narodne partije (SNP), Sanja Jokić.
“Povećanje cijena trgovinski lanci pravdaju globalnim prilikama, (ratom u Ukrajini, povećanjem cijena goriva itd). Međutim očigledna je situacija da i pored raznih mjera koje je preduzimala 43. Vlada, a koje su u određenom momentu dale rezultate, nažalost kratkoročno jer zbog jednostranog i sebičnog odnosa privatnih privrednih subjekata nije došlo do dugoročnog smanjenja i stabilizacije cijena”, navodi Jokić.
Suština je, dodaje, da veliki trgovnski lanci koriste monopolistički položaj na tržištu, kao i nemogućnost države da u većoj mjeri utiče na sprečavanje rasta cijena, upravo zbog malog broja mehanizama kojima država u tom pravcu raspolaže.
“I pored velikih marži koje imaju trgovinski lanci, i pored toga što su za razliku od kolega u regionu oslobođene velikog dijela plaćanja doprinosa za svoje zaposlene i pored mjera “Stop inflaciji” koje su se u prethodnom periodu sprovodile, nije došlo do boljitka za naše građane koji su u odnosu na mjesečna primanja dovedeni u položaj da većina ne može da kupi ni polovinu potrošačke korpe za prosječnu četvoročlanu porodicu”, ističe Jokić.
Kako je dodala, građani koji nemaju riješeno stambeno pitanje plaćaju stanarine u minimalnom iznosu od oko 400 eura, dok su cijene gradnje za kupovinu stana po m2 tolike, da je trenutno skoro pa nemoguće ući u kreditni aranžman za kupovinu stana.
“Ako se ovome doda i cijena ogrijevnog materijala (drva) koja se kreće i do 80 eura po m2, kao i cijena osnovnih životnih namirnica i hrane, jasno je da prosječan građanin jedva sastavlja kraj s krajem, ili bolje rečeno dovedena je u pitanje njihova egzistencija što je nedopustivo i mora se naći način da se ovom bezosjećajnom ponašanju trgovinskih lanaca stane na kraj. Kako je došlo i do povećanja zarada u Crnoj Gori to podrazumjeva da samim tim ima i više novca u prometu, što pokazuje i statistika prometa u velikim trgovinskim lancima, ali umjesto situacije da ovakvo stanje poveća investicije ili se odrazi pozitivno na državni budžet, ništa od toga se nije desilo već se ukupan profit sliva u džepove pojedinaca, monopolista, a građani nikakve benefite od toga praktično nijesu ni osjetili,nego je inflacija “pojela” svako povećanje zarada”, ističe Jokić.
Prema tome apeluje da se sve mjere preduzmu u interesu građana, a da Vlada i Agencija za zaštitu konkurencije, preduzmu određene mjere da se razbije monopl velikih trgovinskih lanaca, na način što će na tržište dovesti i druge maloprodajne lance, i na taj način povećati konkurenciju i što će neminovno dovesti do smanjenja cijena, naročito onih međusobno “dogovorenih” od strane postojećih trgovinskih lanaca.
“Takođe i kroz zakonsku regulativu po ugledu na određene članive EU treba raditi i na usvajanju Zakona o porezu na ekstraprofit monopolista, u kom pravcu postoje najave od strane 43.Vlade. Na taj način bi se ogromna suma novca koju bi država oporezovala na ovaj način umjesto u privatne džepove privilegovanih pojedinaca po difoltu bliskih bivšem režimu, slila u državni budžet. Država bi ta sredstva mogla preusmjeriti za pomoć ugroženom stanovništvu, u razvoj privrede, stvaranje uslova za otvaranje novih radnih mjesta i slično”, kazala je Jokić.
SNP , dodaje ona, kao stranka socijalne pravde već 25. godina ukazuje na sve udare na budžet građana.
“Zato sada skrećemo pažnju na ovakve anomalije našeg duštva, i ubuduće ćemo nastaviti da se borimo protiv ovakvih pojava i ponašanja subjekata, jer nama je na prvom mjestu socijalni status i egzistencija naših građana, što je u ovom momentu značajno dovedeno u pitanje”, zaključuje se u saopštenju.