Rat u Ukrajini ušao je u 802. dan.
Šolc: Prihode od zamrznutih ruskih sredstava treba potrošiti na oružje
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da bi oko 90 odsto prihoda generisanih od zamrznutih ruskih sredstava trebalo da bude potrošeno na kupovinu oružja za Ukrajinu.
“Važno je da se dogovorimo da se ovaj novac može koristiti za kupovinu oružja ne samo u EU, već i širom svijeta”, rekao je Šolc novinarima nakon sastanka sa članovima vlada tri baltičke zemlje u Rigi, prenosi Rojters.
Naveo je da se Njemačka i tri baltičke države zalažu za brzo proširenje proizvodnje oružja u Evropi i dodao da je proizvodnja municije i sistema protivvazdušne odbrane već povećana.
Zelenski podnio parlamentu nacrt zakona o produženju mobilizacije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podnio je danas parlamentu Ukrajine, Vrhovnoj radi, nacrte zakona o produženju vanrednog stanja i perioda opšte mobilizacije.
U Vrhovnoj radi su registrovani nacrti zakona „O produženju perioda vanrednog stanja u Ukrajini“ i „O produženju perioda opšte mobilizacije“, prenosi Ukrainform.
U obrazloženju nacrta zakona piše da je riječ o produženju opšte mobilizacije i vanrednog stanja za 90 dana, od 14. maja, kada ističe prethodno produženje od 14. februara.
Si: Kina podržava mirovnu konferenciju koju bi odobrile i Rusija i Ukrajina
Kina će podržati svaku mirovnu konferenciju o Ukrajini koju odobre i Moskva i Kijev, izjavio je u Parizu kineski predsjednik Si Đinping.
”Pozivamo sve strane da nastave dijalog, da izgrade međusobno povjerenje. Podržavamo ideju održavanja međunarodne mirovne konferencije koju bi odobrile obje strane, i Rusija i Ukrajina, i kojoj bi prisustvovale sve strane, kako bi se razgovaralao o svim mirovnim inicijativama”, rekao je Si na konferenciji za novinare nakon sastanka sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.
Konferencija o takozvanoj ukrajinskoj ”formuli mira” biće održana u Švajcarskoj, pri čemu je ruska ambasada u toj zemlji potvrdila da ”švajcarske vlasti nisu poslale Rusiji poziv za konferenciju”.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su bilo kakvi razgovori o Ukrajini bez Rusije besmisleni i da su, u stvari, ”pregovarački proces bez svrhe”, dok je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da neke zemlje koje namjeravaju da učestvuju na skupu o Ukrajini planiraju da to učine samo kako bi objasnile besmislenost održavanja takvog događaja bez učešća Rusije i na osnovu ultimatuma.
Rusija: Nadamo se da će se “vruće glave” na Zapadu ohladiti
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da se nada da će najvljene vojne vježbe koje uključuju i nuklearno naoružanje ohladiti “vruće glave” na Zapadu koje se , kako navode u Moskvi, zalažu za direktnu konfrontraciju NATO-a i Rusije.
“Oni namjerno vode situaciju ka daljoj eskalaciji ukrajinske krize i otvorenom vojnom sukobu između zemalja NATO-a i Rusije”, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje.
Švedska: Najavljene vježbe Rusije povećavaju nestabilnost
Švedski ministar spoljnih poslova Tobijas Bilstrem rekao je da planirane ruske nuklearne vježbe “doprinose povećanju nestabilnosti”.
“U trenutnoj bezbjednosnoj situaciji, akcije Rusije mogu se smatrati posebno neodgovornim i nepromišljenim”, rekao je Bilstrom za švedsku novinsku agenciju TT.
Vježbe su najavljene uoči inauguracije ruskog predsjednika Vladimira Putina na peti mandat i za nedjelju dana kada će Moskva u četvrtak proslaviti Dan pobjede, svoj najvažniji sekularni praznik, obilježavajući poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Putin: Morali smo vojnom silom da branimo ljude u Donbasu
Rusija je morala da brani narod Donbasa vojnom silom jer mirna sredstva nisu imala efekta, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa ruskom vladom.
Sastanak je održan u trenutku dok se vlada Rusije sprema da podnese ostavku 7. maja, na dan inauguracije predsjednika, prenosi TAS.
“Kada smo se uvjerili da poslije osam godina torture nad ljudima koji su živjeli i žive u Donbasu nismo uspjeli da riješimo probleme u tom regionu, 2022. godine počeli su drugi problemi za te ljude koje smo uvijek smatrali našim, a oni su Rusiju smatrali svojom istorijskom domovinom. Nešto kasnije postalo je jasno da nas (neprijatelji) jednostavno vuku za nos i da moramo preduzeti vanredne mjere i vojnom silom zaštitimo ljude u Donbasu”, rekao je Putin.
Inauguracija Vladimira Putina biće održana 7. maja u podne po moskovskom vremenu.
Kremlj: Putin uskoro u Kini
Pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina za međunarodne poslove Jurij Ušakov izjavio je da će Kremlj u narednim danima objaviti datum posjete Putina Kini.
Naglasio je i da su predsjednici diplomatskih misija i vojni atašei zemalja prijateljski nastrojenih prema Rusiji pozvani na vojnu paradu povodom Dana pobjede, koja će se održati 9. maja, prenosi TAS.
“Lideri Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana i Turkmenistana će prisustvovati paradi”, naveo je Ušakov.
Naglasio je da će Putin održati bilateralni sastanak sa kubanskim predsjednikom Migelom Dijas-Kanelom.
Ukrajinac koji je bio četvrti na OI u Riju poginuo u borbama na frontu
Ukrajinski olimpijski reprezentativac u dizanju tegova Oleksandr Pelešenko poginuo je 5. maja u odbrani zemlje, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ukrajine.
Pelešenko je bio četvrti u poluteškoj kategoriji do 85 kilograma na OI u Riju 2016. godine.
Vijest je potvrdio i Olimpijski komitet Ukrajine.
Kijev: Ne priznajemo izbore u Rusiji i to tražimo od međunarodne zajednice
Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine pozvalo je međunarodnu zajednicu da se pridruži Ukrajini u nepriznavanju rezultata ruskih predsjedničkih izbora i Vladimira Putina kao legitimnog predsjednika Rusije.
“Pozivamo strane države, međunarodne organizacije i javnost da slijede primjer i ne priznaju rezultate pseudo izbora ili ruskog diktatora Vladimira Putina kao legitimnog predsjednika, da pruže otpor uništavanju sistema vladavine prava i univerzalno prepoznatih demokratskih vrijednosti, kao i da nastave da podržavaju Ukrajinu u njenoj borbi protiv ruske agresije koja predstavlja pretnju evropskoj i svetskoj sigurnosti, miru i stabilnosti”, piše u saopštenju ministarstva.
Tenzije između Londona i Moskve, britanski ambasador u Rusiji pozvan na razgovor
Britanski ambasador u Moskvi Najdžel Kejsi pozvan je u rusko ministarstvo spoljnih poslova, a razlozi za sada nijesu poznati, piše Rojters, pozivajući se na izvještaje ruskih medija.
Spekuliše se i da je poziv uslijedio nakon prošlonedjeljnih izjava ministra spoljnih poslova Velike Britanije Dejvida Kamerona da ne vidi problem u isporukama oružja Ukrajini za napade na ruske teritorije.
Rusija je zbog Kameronovih izjava istakla da bi, ukoliko bi Ukrajina upotrebila britansko oružje za udare na ruske teritorije, uzvratila i u Ukrajini, i šire.
Ukrajina: Prijetnje Moskve su nuklearna ucjena
Planovi Rusije da sprovede nestrateške nuklearne vježbe nijesu ništa drugo, nego njena kontinuirana nuklearna ucjena, rekao je portparol ukrajinske vojne obavještajne agencije Andrij Jusov.
“Nuklearna ucjena je stalna praksa Putinovog režima”, rekao je Jusov, a prenosi Ukrinform.
Medvedev: Rusija će odgovoriti na ulazak zapadnih trupa u Ukrajinu
Zamenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev ocijenio je da pozivi zapadnih političara da pošalju trupe u Ukrajinu nijesu “proljećno pogoršanje”, već, kako je naveo, “cinična kalkulacija za političke dividende”.
“Hor neodgovornih nitkova iz zapadne političke elite, koji pozivaju na slanje svojih trupa u nepostojeću zemlju, se širi. Sada su u njemu predstavnici američkog Kongresa, francuskog i britanskog rukovodstva, pojedinačni ludaci iz baltičkih država i Poljska takođe poziva na aktivnu upotrebu svog raketnog oružja. I to nije proljećno zaoštravanje, već cinična kalkulacija za političke dividende”, naveo je Medvedev na Telegramu, a prenosi RIA.
Naglasio je da su bivši ruski i američki predsednici iz vremena hladnog rata Nikita Hruščov i Džon Kenedi u jednom trenutku mogli da razumiju situaciju.
“Ali, oni, koji su preuzeli vlast na Zapadu jednostavno ne žele da razumiju. I zato je danas Generalštab počeo sa pripremama za vježbe, uključujući aktivnosti za praktično testiranje pripreme i upotrebe nestrateškog nuklearnog naoružanja”, rekao je Medvedev.
Si Đinping: Radimo na olakšavanju pregovora o miru u Ukrajini
Kineski predsjednik Si Đinping rekao je da je Kina sve vrijeme “energično” radila na olakšavanju pregovora o miru u Ukrajini, prenose kineski državni mediji.
“Kina nije stvorila ukrajinsku krizu”, rekao je predsjednik Kine francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu i predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen tokom trilateralnog sastanka u Jelisejskoj palati u Parizu.
Zelenski želi da produži mobilizaciju
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski podnio je parlamentu Ukrajine, Vrhovnoj radi, nacrte zakona o produženju vanrednog stanja i perioda opšte mobilizacije.
U obrazloženju nacrta zakona piše da je riječ o produženju opšte mobilizacije i vanrednog stanja za 90 dana, od 14. maja, kada ističe prethodno produženje od 14. februara.
Sirski dva dana na prvoj liniji fronta
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, general-pukovnik Oleksandr Sirski, posjetio je liniju fronta, gdje je neprijatelj koncentrisao glavne snage za ofanzivu.
“Zbog teške situacije na istoku, dva dana sam radio u jedinicama koje su vodile odbrambene operacije na pravcu Pokrovskog i Kurahiva, odnosno na pravcu glavnog napada neprijatelja.
Naveo je da su tu koncentrisane glavne udarne snage neprijatelja, koje pokušavaju da probiju odbranu naših trupa i, razvijajući uspjeh, stignu do velikih naselja Kurakhovo i Pokrovsk.
Sirski dodaje da je radio sa komandantima, donio neophodne odluke da ojača odbranu rezervama, dodijeli dodatni broj projektila, municije, EV i UAV, a povodom Dana pešadije uručio je počasti i priznanja najbolji vojnici koji su se istakli u bitkama sa osvajačima.
Fon der Lajen: EU računa da će Kina izvršiti pritisak na Rusiju
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Evropska unija računa na to da će Kina izvršiti prirtisak na Rusiju da prekine rat protiv Ukrajine.
“Računamo na to da će Kina iskoristiti sav svoj uticaj na Rusiju da okonča ruski agresivni rat protiv Ukrajine”, rekla je Fon der Lajen poslije susreta sa predsjednikom Kine Si Đingpingom i predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, prenio je Rojters.
“Predsjednik Si je igrao važnu ulogu u deeskalaciji neodgovornih nuklearnih prijetnji Rusije i uverena sam da će predsjednik Si nastaviti to da čini u kontekstu tekućih nuklearnih pretnji Rusije”, dodala je ona.
Njemačka pozvala ambasadora iz Moskve na konsultacije u Berlin
Njemačka je danas saopštila da je opozvala svog ambasadora u Rusiji kako bi došao na konsultacije nakon navodnog hakerskog napada na stranku kancelara Olafa Šolca.
Njemačka je prošle nedjelje optužila Rusiju da je hakerski upala u sam vrh Šolcove Socijaldemokratske partije i druge osjetljive vladine i industrijske mreže.
Berlin se pridružio NATO i drugim evropskim zemljama u upozorenju da će ruska sajber špijunaža imati posljedice.
Ministarstvo inostranih poslova u Berlinu saopštilo je danas da vlada posljednji incident shvata ozbiljno i da je ministarka spoljnih poslova Analena Berbok odlučila da ponovo pozove njemačkog ambasadora Aleksandra Lambsdorfa.
On će se vratiti u Moskvu nakon nedelju dana konsultacija u Berlinu, navodi se.
Borelj: Važno da EU pokrene proizvodnju oružja u Ukrajini
Za Evropsku uniju je važno da integriše ukrajinsku odbrambenu industriju sa evropskom odbrambenom industrijom i pokrene proizvodnju vojne opreme direktno u Ukrajini, istakao je visoki evropski predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj u Briselu na Forumu odbrambene industrije EU-Ukrajina.
“Postoji više od 140 firmi koje dolaze iz 25 različitih zemalja, a svrha je da uparimo kapacitete ukrajinske industrije sa evropskom industrijom i da vidimo koje su mogućnosti da se koriste evropska sredstva, kako bi se proizvodilo više i brže. Ako je moguće, direktno u Ukrajini, važno je da se proizvodnja u Ukrajini odvija uz podršku kompanija iz EU”, navodi Borelj.
Rusija oslobodila dva naselja u DNR
Oružane snage Ruske Federacije oslobodile su sela Kotljarovka u Harkovskoj oblasti i Solovjevo u Donjeckoj Narodnoj Republici, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Sikorski: Putin može za pet minuta da okonča rat, ako pozove Šojgua
Jedan poziv Vladimira Putina ministru odbrane Sergeju Šojguu mogao bi da okonča rat protiv Ukrajine “za pet minuta”, izjavio je šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski u intervjuu za RMF 24.
“Rat se može završiti za pet minuta s jednim telefonskim pozivom od Putina do Šojgua”, naglasio je Sikorski.
Poljski ministar se nada da će saveznici izložiti praktične korake za jačanje bezbjednosti Ukrajine kako bi za nekoliko godina Ukrajina mogla da se pridruži evroatlantskim institucijama.
Istovremeno, Sikorski je naglasio da nema razloga za stvaranje nerealnih očekivanja koja se ne mogu ostvariti.
Šmihalj: Ukrajina na korak od poziva u NATO
Premijer Denis Šmihalj izjavio je da Ukrajina očekuje da članice NATO-a donesu odluku o zahtjevu zemlje za članstvo na sljedećem samitu u Vašingtonu u julu.
“Naša vojska djeluje po standardima NATO-a. Sproveli smo sve neophodne reforme i sada smo korak ispred poziva”, rekao je Šmihalj u u intervjuu za Si-Bi-Es.
Upitan da li bi Ukrajina pozdravila dodatne trupe iz zemalja NATO-a (kao što je francuski predsjednik Emanuel Makron nedavno sugerisao), Šmihalj je odgovorio da bi pojačanja sigurno pomogla da se Rusi potisnu. Ali za sada, rekao je, Ukrajina traži od svojih partnera vojnu opremu.
“Ako dođe vrijeme, bićemo vam apsolutno zahvalni i dobrodošli”, poručio je ukrajinski premijer.
Borelj: Putin egzistencijalna prijetnja za sve nas
Šef diplomatije Evropske unije Josep Borrell izjavio je da ne vidi svaka članica Evropske unije Rusiju kao “najveću prijetnju” za globalnu stabilnost.
Borelj je, govoreći na Univerzitetu Oxford, rekao da vidi sve više konfrontacije, a manje saradnje o svjetskim pitanjima i ukazao na primjer Rusije i rata u Ukrajini, objavljeno je na stranici Evropske unije, a prenosi Tanjug.
“Putin je danas egzistencijalna prijetnja za sve nas. Ukoliko uspije u Ukrajini, neće se tamo završiti. Međutim, znam da ne dijele svi u Evropskoj uniji ovo mišljenje”, rekao je Borrell i dodao da neki članovi Evropskog savjeta kažu da Rusija nije egzistencijalna prijetnja i da je smatraju dobrim prijateljem.
Putin naredio nuklearne vježbe trupama raspoređenim blizu Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je održavanje nuklearnih vježbi “u bliskoj budućnosti”, u kojima će učestvovati trupe raspoređene blizu Ukrajine, kao odgovor “na prijetnje” zapadnih vođa Moskvi, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.
“Tokom vježbe niz mjera će biti preduzet za pripremu i upotrebu nestrateškog nuklearnog naoružanja”, saopštilo je Ministarstvo preko Telegrama.
Cilj vježbe je priprema vojske poslije “provokativnih izjava i prijetnji nekih zapadnih zvaničnika Rusiji”, dodalo je Ministarstvo.
Cilj je i povećanje spremnosti ljudstva i opreme jedinica za borbenu upotrebu nestrateškog nuklearnog naoružanja za odgovor i obezbjeđenje teritorijalnog integriteta i suvereniteta države, piše ruska agencija RIA novosti.
Vježbe će uključiti avijaciju, pomorske snage i snage iz Južnog vojnog okruga, koji je baziran odmah uz granicu s Ukrajinom i pokriva ukrajinske oblasti za koje je Moskva objavila da su anektirane.
Agencija Frans pres piše da od početka sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine ruski predsjednik daje izjave “toplo-hladno” o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja.
Rusija je tokom ljeta 2023. rasporedila nuklearno taktičko oružje u Bjelorusiji, svom najbližem savezniku i susjedu Evropske unije.
Ruska nuklearna doktrina predviđa pribjegavanje nuklearnom oružju striktno u defanzivne svrhe, u slučaju napada na Rusiju oružjem za masovno uništenje, ili u slučaju agresije sa konvencionalnim naoružanjem, koje prijeti samom postojanju države.
Ria novosti prenosi da je sredinom marta Putin u intervjuu novinaru Dmitriju Kiseljevu rekao da je Rusija spremna da upotrijebi nuklearno oružje samo ako se dovede u pitanje opstanak ruske države, ili ako se nanosi šteta suverenitetu i nezavisnosti zemlje.
Nove ruske potjernice za bivšim ukrajinskim ministrima
Ministarstvo unutrašnjih poslova Rusije stavilo je na potjernicu bivšeg sekretara Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Aleksija Danilova, bivšeg premijera Vladimira Grojsmana i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Arsena Avakova.
Pored toga, kako prenosi Ukrinform, na veb-stranici Ministarstva dostupni su fajlovi za bivše ministre spoljnih poslova Ukrajine Pavla Klimkina i informacione politike Jurija Steca.
Nijesu dati detalji o optužbama protiv Grojsmana i Klimkina. Međutim, u aprilu je Ruski istražni komitet optužio obojicu za “izvođenje udara i činjenje drugih zločina u Donbasu”.
Danilov i Avakov, koji se nalaze na ruskoj listi terorista i ekstremista, takođe se traže po nepreciziranom članu.
Bez struje više od 400.000 potrošača u Sumskoj oblasti
Ruski napad dronom preko noći prekinuo je struju za više od 400.000 potrošača u sjeveroistočnom ukrajinskom regionu Sumi, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo energetike.
Radovi na obnavljanju struje nastavljeni su do jutra jer je 91 naselje ostalo bez struje u regionu, navelo je to Ministarstvo.
Ukrajina je oborila 12 od 13 ruskih dronova.
Visokonaponski objekat “Ukrenerga” oštećen u Sumskoj oblasti
U ruskom napadu dronovima i raketama na Sumsku oblast u Ukrajini oštećen je visokonaponski objekat Nacionalne energetske kompanije “Ukrenergo”.
“Među oštećenom civilnom infrastrukturom je i visokonaponski objekat Ukrenerga. Remontne ekipe ‘Ukrenerga’ rade na postepenom obnavljanju snabdijevanja potrošača energijom”, saopštio je taj operater
Dodaje se da ruski napadi na energetske objekte u Harkovskoj oblasti ne prestaju i da je u nedjelju, iz bezbjednosnih razloga, isključena oprema lokalne regionalne energetske kompanije.
“Veći dio je već vraćen u funkciju, ali puno obnavljanje snabdevanja energijom ometaju neprijateljstva u blizini objekata energetske infrastrukture”, navodi “Ukrenegro”.
Šestoro poginulih, 35 ranjenih u napadu na Belgorodsku oblast
U Borisovskom okrugu Belgorodske oblasti u napadu ukrajinkih dronova na vozila kompanija “Agro-Belgorje” šest osoba je poginulo, a više od 30 je povrijeđeno, objavio je regionalni operativni štab.
Gubernator Belgorodske oblasti Vjačeslav Glatkov je na Telegramu pojasnio da je povrijeđeno 35 osoba, među kojima dvoje djece sa površinskim povredama.
“Jedan muškarac je ranjen u stomak i ljekari ga operišu. Preostale žrtve zadobile su razne povrede od gelera, a pruža im se i ljekarska pomoć”, rekao je Glatkov.
Lavrov: Makron udiše “pećinsku rusofobiju”
Francuski predsjednik Emanuel Makron, da bi stekao liderstvo u Evropi, “udiše pećinsku rusofobiju”, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
“Znam kako je strukturisan sistem moći u Francuskoj i kakve pretenzije Francuzi imaju na svoju ulogu u Evropi i svijetu. Ne isključujem da je ova kavernozna rusofobija koju Makron sada diše neophodna da bi pokušao da postane lider u Evropi“, rekao je Lavrov u intervjuu za banjalučki TV kanal ATV, a tekst je objavljen na sajtu ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
U ruskom napadu na Harkov povrijeđeno 14 ljudi
U ruskom napadu na centar Harkova oštećeno je više od 15 stambenih zgrada, privatne kuće, automobili, sportski kompleks, kao i poslovne zgrade. Povrijeđeno je 14 ljudi, od kojih je jedna žena u teškom stanju, saopštavaju lokalni zvaničnici.
Oružane snage Ukrajine izgubile su još jedan tenk “abrams”, kao rezultat ruskog napada u Donjecku, dok su ruske trupe u toj oblasti preuzele punu kontrolu nad selom Očeretino.
Ruske snage su napravile i značajno taktičko napredovanje sjeverozapadno od Avdejevke kod Arhangelskog.
Vaseljenski patrijarh Vartolomej je tokom noćne liturgije na Vaskrs pozvao Ukrajinu i Rusiju na hrišćanski gest – razmjenu svih za sve.
Britanci: Rusi dnevno gube 900 ljudi, dosad su izgubili skoro pola miliona
Britansko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je novu procjenu ruskih gubitaka u Ukrajini.
Rusi su posljednjih sedmica u ofanzivi i bilježe uspjehe kakve nisu imali u posljednje dvije godine. No, to ima veliku cijenu u vojnom smislu. Britanski obavještajci smatraju da su Rusi tokom aprila u prosjeku gubili 899 ljudi dnevno. Pod gubicima misli se na ubijene i ranjene ruske vojnike.
Slične su brojke, smatraju Britanci, za cijelu dosadašnju 2024. godinu.
“Vjerovatno je da će stopa ruskih gubitaka u narednim mjesecima dodatno rasti”, smatraju Britanci. Naime, Rusi pripremaju ofanzivu na istoku Ukrajine i britanski obavještajci smatraju da će to dodatno povećati stopu po kojoj Rusi gube vojnike.
Ukupno od početka rata u februaru 2022. godine Rusi su, smatraju Britanci, izgubili oko 465.000 vojnika. Britanci smatraju da su Rusi u potpunosti prilagodili svoju vojsku vrsti ratovanja u kojem se umjesto na kvalitet oslanjaju na kvantitet.