Ministarstvo prosvjete je, dobre prakse iz domena inkluzivnog obrazovanja, nastavilo i unaprijedilo, kako bi obrazovanje bilo jednako dostupno svakom djetetu, a u školskoj 2022/23. broj asistenata je povećan i trenutno ih ima 537, saopštila je državna sekretarka u tom resoru, Milijana Vukotić-Jelušić.
Ona je, predstavljajući rezultate Ministarstva prosvjete u projeklom periodu kazala, da su u tom resoru osigurali dosljedno sprovođenje Strategije ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja, sa naročitom pažnjom prema djeci koja pripadaju najranjivijim grupama u društvu.
„Broj asistenata u nastavi u školskoj 2022/23. je povećan i trenutno ih ima 537, dok ih je u školskoj 2020/21. bilo 177 asistenata u nastavi. Takođe se povećao i broj djece sa posebnim obrazovnim potrebama i trenutno ih je 1405, dok ih je 2020/21. bilo 1233“, rekla je Vukotić-Jelušić.
Govoreći o prevenciji nasilja u vaspitno-obrazovnim ustanovama, Vukotić-Jelušić je kazala da je izmjenama Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe došlo do povećanja broja stručnih saradnika za oko 60 izvršilaca odnosno za oko 28 odsto.
„Trenutno je u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama angažovano 147 pedagoga i 66 psihologa. Ovim izmjenama je prvi put utvrđena mogućnost angažovanja tri stručna saradnika u ustanovama sa preko 1.400 djece/učenika. Prvi put propisani uslovi za radno mjesto asistent/asistentkinja u sprečavanju nasilja i vandalizma u školi“, rekla je Vukotić-Jelušić, navodeći da je ponovo aktivna besplatna telefonska linija za prijavu vršnjačkog nasilja.
Ocijenila je da su se, potpisivanjem Ugovora prije dva dana predstavnicima Specijalne olimpijade u Crnoj Gori i Memoranduma o saradnji sa Svjetskom specijalnom olimpijadom, stekli preduslovi da se nastavi sa ispunjavanjem međunarodnih obaveza.
„Ovaj projekat podrazumijeva: uključivanje 60 novih obrazovno—vaspitnih institucija u program Ujedinjene šampionske škole, uključivanje 1.500 mladih sa i bez intelektualnih smetnji u program Inkluzivni sport, obuku 550 novih vaspitača, nastavnika, profesora, stručnih saradnika i asistenata u nastavi, angažovanje 3.000 djece i mladih u školskim zajednicama“, navela je Vukotić-Jelušić.
Prema njenim riječima, rat u Ukrajini postavio je još jedan važan izazov pred Ministarstvom prosvjete, a to je uključivanje djece iz Ukrajine u crnogorski obrazovni sistem.
„Preko 500 djece, od kojih preko 200 ima status raseljenih lica sa privremenom međunarodnom zaštitom, pratili su nastavu u školskoj 2022-23 godini“, rekla je Vukotić-Jelušić.
Ona je podsjetila je da je pokrenut tender za nabavku računarske opreme u iznosu od 6,3 miliona eura, čije vrednovanje ponuda je u toku, navodeći da su ukupna ulaganja u digitalnu infrastrukturu u prethodnih godinu iznosila 7.5 miliona eura.
„Ovom nabavkom planirana je kupovina računara, laptopova, televizora, projektora i štampača, čime bi se obnovile računarske učionice i dvije trećine kabinata osnovnih škola, kao i po tri kabineta srednjih škola, a čime se u konačnici obezbjeđuje 50 odsto potrebne računarske opreme za obrazovno-vaspitne ustanove“, rekla je Vukotić-Jelušić.
Ukazala je da su elektronski upisi među najkorišćenijim elektronskim uslugama u Crnoj Gori.
„Elektronski servis za upis u učeničke i studentske domove iskoristilo je 84,7 odsto prijavljenih, 89 odsto upisa na Univerzitet CG je eletronskim putem, a 52 prijave su podnesene već u prvom minutu po otvaranju konkursa“, rekla je Vukotić-Jelušić.
Prema njenim riječima, kontinuirano se nastavlja rad na unapređenju koncepta Digitalna škola, koja predstavlja sigurno školsko online okruženje za rad i učenje, navodeći da je sprovedena obuka za 2.260 nastavnika za primjenu tog koncepta u radu.
Vukotić-Jelušić je ukazala da je Analiza sektora obrazovanja (ASO) pokazala da postoji značajan nedostatak informacija, kako u informacionom sistemu tako i u investicionoj arhivi o kvalitetu školske infrastrukture koja se koristi za pružanje usluga obrazovanja u svim nivoima do visokog, kako ona zadovoljava potrebe učenja i kako se istom upravlja.
„Sve to onemogućava kvalitetno, efikasno, pravovremeno i održivo planiranje investicija u školsku infrastrukturu. Analiza sektora obrazovanja ozbiljno naglašava pitanje u vezi sa neadekvatnom školskom infrastrukturom, ukazujući na njen uticaj na pristup, kvalitet i jednakost obrazovanja“, navela je Vukotić-Jelušić.
Upozorila je da svi izvori ukazuju da se obrazovna infrastruktura suočava sa nizom izazova koji obuhvatajua nedostatak prostora u centralnim i primorskim opštinama, pri čemu oko 70 odsto crnogorskih osnovaca pohađa 13 odsto škola, sve je veći broj napuštenih školskih objekata gdje je odliv stanovništva kontinuiran i koji ne ispunjavaju standard, a tu su i regionalne razlike.
Izvanredni i opunomoćeni ambasador Ukrajine u Crnoj Gori, Oleh Herasymenko je, u video poruci, kazao da se od početka ruske oružane snage broj Ukrajinaca u Crnoj Gori dramatično povećao, kao i da veliki broj čine djeca školskog uzrasta.
“Veoma cijenimo napore Ministarstvo prosvjete u protekloj godini da prilagodi ukrajinsku djecu crnogorskom obrazovnom sistemu. Treba da shvatimo da su ukrajinska djeca u crnogorskim školama djelotvorna investicija u budućnost odnosa Ukrajine i Crne Gore”, istakao je Heraximenko.
Smatra da su ukrajinska djeca u crnogorskim obrazovnim postati dodatni most u odnosima naših naroda, kao i da situacija koja je uslijedila zbog teških vremena predstavlja priliku za temeljno jačanje kulturnog dijaloga dvije zemlje.
“Ministarstvo prosvjete Crne Crne je jako dobro radilo u tom pravcu i želimo da se takva pozitiva i dinamika zadrže i u buduće. Zahvalan sam Ministarstvu i čestitam mu na značajnim postignućima u radu tokom protekle teške godine”, zaključio je Herasymenko.
Šef Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori, Huan Santander, rekao je da je tokom protekle godine puno toga postignuto, ali u narednom periodu ostaje još puno toga da se uradi.
“Povećali smo upis djece u vrtiće, posebno romske i egipćanske i djece sa smetanjama u razvoju. U gotovo polovini osnovnih i srednjih škola djeca razvijaju socio-emocionalne vještine kroz program “Moje vrijednosti i vrline””, rekao je Santander u video poruci.
Podsjetio je da je jedna petina nastavnika obučena da koristi digitalne alate u nastavi, kao i da je više od hiljadu kurseva dostupno na platformi za onlajn nastavu Digitalna škola.
“Objavili smo analizu Sektora obrazovanja koja nam daje jasnu sliku sistema i preporuke za dalje reforme”, dodao je Santander.
On je čestitao Ministarstvu prosvjete što je povećalo ulaganje u obrazovanje iz javnog budžeta.
“U narednim godina je ključno da svaka vlada nastavi da adekvatno ulaže u reformu obrazovnog sektora. Da bi naši dalji napori bili uspješni, neophodna nam je sveobuhvatna strategija”, istakao je Santander.
U okviru muzičkog dijela programa su nastupili Nemanja Radulović, učenik VII razreda ŠOMO Budva, koji je svirao klavir, Nađa Grdinić, učenica IV razreda srednje muzičke škole ,,Vasa Pavić”, koja je svirala gitaru, a Jovan Jovović iz Podgorice, učenik Osnovne skole 21.maj i članu Fondacije Ognjen Rakočević, svojim likovnim umjećem obogatio je vizuelni doživljaj ovog događaja.