Bilo je krajnje vrijeme da se postigne dogovor koji bi morao rezultirati praktičnim činjenicama u smislu odblokiranja krize institucionalnog sistema vlasti, kazao je u emisiji “U sred srijede” Gradske RTV profesor prava i bivši sudija suda u Strazburu Nebojša Vučinić komentarišući najavu madatara Dritana Abazovića o skorom formiranju manjinske vlade.
„Kako će se to odvijati narednih dana, da li će i kada biti zakazana sjednica parlamenta, ko će je zakazati – za sada su otvorena pitanja. Ipak je ovo mali, ali značajan korak u cilju deblokade sistema i u cilju da Crna Gora u veoma složenoj situaciji, unutrašnjoj i međunarodnoj, dobije stabilnu Vladu“, kaže Vučinić.
Pojašnjava da se dosadašnji predsjedavajući Skupštine Strahinja Bulajić od izglasavanja nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića ponašao protivno Ustavu.
„Vršenje funkcije potpredsjednika Skupštine nije ničije lično i privatno pravo, već javna funkcija koja mora da se vrši u javnom interesu i u cilju dobrobiti svih građana Crne Gore. Nema nikakvog spora da se nije ponašao u skladu sa Ustavom i to je rezultiralo njegovom ostavkom. Nisam stručnjak za ustavno pravo i parlamentarnu demokratiju, ali mislim da postoje vrlo jasne ustavne ingerencije i u ovoj situaciji bilo koji od potpredsjednika može da zakaže sjednicu parlamenta. Uostalom, zato se i biraju potpredsjednici – ako jedan ne može da vrši funkciju, da to radi drugi“, objašnjava Vučinić.
Suština parlamentarne demokratije je, kako kaže, u dogovoru i kompromisu. Tako se, naglašava, i u ovom slučaju mora naći kompromis.
„Manjinska vlada je eufemizam. Svaka vlada mora da ima većinu u parlamentu, to je prastaro, fundamentalno pravilo parlamentarne demokratije. Neđe je zapisano u Ustavu, neđe nije, ali se podrazumijeva između redova jer se Ustav tumači. Dok god postoji većina u parlamentu, nema izbora. To najbolje potvrđuje italijanska parlamentarna praksa. Kada nema većine, raspisuju se izbori“, precizirao je on.
Ističe da je podrška 46 poslanika budućoj vladi, koju pominje mandatar Abazović, veća nego podrška 41 poslanika.
Kaže da su u Crnoj Gori u posljednje vrijeme preovladali partijski i partitokratski interesi.
„ Normalno je da predstavnici političkih partija suočeni sa gubitkom vlasti, privilegija i povlastica, vode više računa o svojim ličnim, sebičnim interesima, nego o interesima građana. A da li su i koliko ugroženi interesi građana, izlišno je diskutovati, naročito u situaciji kada smo suočeni sa inflacijom, kada rastu troškovi života, i evidentna je energetska kriza. Tek ćemo osjetiti posljedice toga, a nemamo vladu koja treba da interveniše, da donese određene mjere kako bi građanima omogućila relativno normalan život. Kaže se da nužda zakon mijenja, a ovdje je nužda opšti interesi građana Crne Gore da prežive“, kategoričan je Vučinić.
U tom kontekstu, naglašava, apsolutno je pravo i obaveza da, ukoliko ne želi Branka Bošnjak, sjednicu zakaže drugi potpredsjednik Ervin Ibrahimović.
„Ustav je najviši pravni akt. Ne možemo se ovdje pozivati na administrativno – tehničke finese iz Poslovnika motivisane sebičnim političkim interesima određenih grupacija da opstruiramo djelovanje i funkcionisanje najlegitimijeg organa vlasti koji je izabran neposrednim biračkim pravom“, pojašnjava on i dodaje da i dalje stoji pri stavu da je raspisivanje izbora najlegitimnije rješenje u ovakvoj situaciji. Ipak, postavljas e pitanje pripreme tih izbora, pa manjinsku vladu vidi kao prelazno rješenje kako bi se pripremili fer i pošteni izbori.
Vučinić smatra da je legitimno pravo građana koji se izjašnjavaju kao Srbi da imaju pristup vlasti i pristup odlučivanju. Ističe da je SNP jedini bio spreman za neki vid dogovora u tom pravcu.Ipak, kako kaže, sve dogovore treba precizirati sporazumom.
„Ima tu prihvatljivih i neprihvatljivih stvari. Zakon o ispitivanju porijekla imovine apsolutno je legitiman i legalan, posebno kada vidimo razmjere organizovanog kriminala. S druge strane, Temeljni ugovor je jedno diskutabilno pitanje, naročito ako zadire u temeljne strukturalne vrijednosti ustavno – pravnog sistema. Crkva Srbije ga krije kao zmija noge, mi smo vidjeli samo fragmente, ali ne i kompletnu sadržinu onoga što traže. Ugovor znači saglasnost volja, korelat između prava i obaveza. Prvo je potrebno to razmotriti pa tek onda vidjeti kako ćemo i na koji način. Taj ugovor bi trebalo da ide u Parlament jer nesumnjivo podrazumijeva promjenu nekih postojećih, čak i sistemskih zakona“, zaključuje on.
Ukoliko ne bude diskontinuiteta, “džaba smo krečili”
Dogvor o manjinskoj vladi zaista je progres, smatra istoričar Novak Adžić. Smatra da će se institucionalna kriza, u kojoj se Crna Gora nalazi vež neko vrijeme, razriješiti u pozitivnom smislu konstitusianjem nove vlade sa novom politikom, koja bi predstavljala diskontinuitet u odnosu na prethodnu.
„To je potrebno da bi Crna Gora počela da živi normalno. Ipak, dok se ne zaključi ugovor između svih konstituenata buduće vlade i onih koji će je podržavati, na osnovu kojeg ćemo vidjeti koji je program vlade, njena stremljenja i prioriteti, rezervisan sam, kao što sam rezervisan i u pogledu određenih kadrovskih rješenja. Mislim da je DPS pokazao veliku političku širinu davanjem podrške toj vladi u parlamentu. Smatram da bi posebno u resorima važnim za identitetska pitanja, kakvi su resori prosvjete i kulture, trebali biti stručni ljudi koji će poznavati funkcionisanje državne uprave i voditi računa o svemu što je važno za opstojnost Crne Gore. Bitno je da vlada eminentno bude proevropska i da slijedi proevropske i atlanske tračnice politike Crne Gore“, kaže Adžić.
Nada se da će poslije Vaskrsa biti zakazana sjednica parlamenta, jer za to, kako ističe, postoje zakonski uslovi.
„Strahinja Bulajić je namjerno opstruirao Ustav Crne Gore i nadležnosti Skupštine iz političkih razloga jer je došlo do prekompozicije na crnogorskoj političkoj sceni kojom je stvorena nova parlamentarna većina koja sasvim legitimno i legalno može da konstituiše novu vladu Crne Gore. Ta nova parlamentarna većina sada očigledno broji 46 poslanika što je pet više nego što je bilo prilikom izglasavanja prethodne vlade. Ne može gospodin Bulajić, kao potpredsjednik NOVA, samo da bi opstruirao politički proces konstituisanja nove vlade, da zaključa zgradu Skupštine. Državu ne čine zgrade, već ljudi i institucije, kako je davno govorio Ciceron. Skupština se može održati, kao što je to ranije bilo, i na guvnu ispred Cetinjskog manastira. Bitno je da je ona legalni i legitimni izraz izborne, političke volje građana“, kaže on i podsjeća da Poslovnik o radu Skupštine nije zakonodavni akt i da ne može da suspenduje akt više pravne snage.
Ako potpredsjednica Bošnjak, kao drugi potpredsjednik, neće da zakaže sjednicu, pojašnjava,to može da uradi treći potpredsjednik Ervin Ibrahimović i to onoga momenta kada većina od 41 poslanika uputi zahtjev za njeno zakazivanje.
„On je u tom smislu obavezan da je zakaže, ako drugi neće. Skupština mora da radi. Niko nema pravo da iz političkih razloga blokira rad jedne institucije“, ističe Adžić.
Kada je riječ o SNP-u, Adžić smatra da su im napravljeni preveliki i nezasluženi ustupci.
„Mislim da oni sa pet poslanika ne bi trebalo da kontrolišu trećinu vlade plus da imaju predsjednicu Skupštine. Naročito mi to smeta zbog činjenice da je lider SNP-a, koja je do kraja ostala vjerna velikosrpskoj, ratnohuškačkoj politici Slobodana Miloševića, projektovan da bude potpredsjednik, a možda i ministar u toj vladi.On je izjavio nešto što je potpuno neprihvatljivo, da se crnogorska nacija prvi put pominje u okupiranom Cetinju 1942.godine. Ja ga ne bih podržao dok se javno ne izvini za to. Ta izjava nije samo skandal, već uvreda i poniženje za svakog Crnogorca“, naglašava Adžić i dodaje da je ukazivanje povjerenja čovjeku i partiji koji negiraju većinsku crnogorsku naciju i njen istorijski kontinuitet krajnje j neprihvatljivo.
Ističe da niko neće podržati manjinsku vladu bezuslovno. „Moramo da vidimo njen program, njeni prioriteti i da se sa njom zaključi ugovor. Nemam ništa protiv da SNP bude dio Vlade, ali imam rezerve u odnosu na njihovu politiku. Mislim da su u vladi trebale da učestvuju sve proevropske snage te da je pored SDP-a u vladi moralo biti mjesta i za SD koji ma tri poslanika u Skupštini. Tako bismo došli do potrebnih 49 poslanika. Mislim da će uticaj DPS na vladu biti značajan. Ipak, ako nova vlada bude kontinuitet postojeće, Krivokapićeve vlade, koja je politički, ekonomski i socijalno upropastila Crnu Goru, bolje da ne bude formirana jer smo „džaba krečili““, kaže Adžić i zaključuje da je suštinsko pitanje hoće li u toj vladi biti politički kadrovi koji će samo retorički biti okrenuti ka Briselu i Vašingtonu, a suštinski ka Beogradu i Kremlju.
Povratak Ranka Krivikapića u politiku smatra legitimnim i nama, kaže, ništa protiv da bude ministar vanjskih poslova.
„Svaka partija legitimno delegira svoje članove u vladi. Više me zabrijava koji će nestručni i nekompetentni ministri upravljati drugim resorima. Buduća vlada mora sanirati nesagledive štete infantilne, diletantske i neozbiljne politike aktuelne vlade Crne Gore pogotovo ministarstva vanjskih poslova kada je riječ o brutalnoj ruskoj agresiji na Ukrajinu“, zaključuje Adžić.
Odbijanje zakazivanja Sjednice je napad na Ustav
U parlamentarnim demokratijama su “natezanja” oko sastavljanja Vlade dosta česta pojava, ali oni koji sabotiraju će u nekom trenutku morati da popuste, smatra politički analitičar Žarko Puhovski.
“Jedna strana sabotira i želi da se odugovlači i to se zove “vrijeme interegnuma”. Moraće se sazvati sjednica, ako se to odbije onda je to napad na Ustav. Ako imate 41 zastupnika koji su apsolutna većina i ako se njihova želja ne realizira, onda mi se to čini povredom bitnih elemetata parlamentarne demokracije i protivustavnim djelovanjem”, kazao je Puhovski.
Crna Gora bila prepoznatljiva kao društvo sa kompaktnom etničkom strukturom, ali pokazalo se da to ne funkcioniše.
“Crna Gora je podijeljena kao neke republike bivše Jugoslavije. Problem je što se prepliću dva elementa. Jedan je dnevno fukncioniranje kao što su inflacija i opšta sigurnost, a drugi su simbolička pitanja, da li će “naši” ili “vaši” biti ti koji će rješavati to pitanje. Sasvim sigurno nijedna od dviju strana nije bez saveznica u Crnoj Gori”, smatra Puhovski.
Iako EU sada ima druge prioritete, Srbija će se, smatra, u jednom trenutku naći pod njenim pritiskom.
“Potpuno je jasno da će Rusija narednih decenija biti osjetno oslabljena. Čak iako dobije rat, neće biti načina da predstavlja prijenju za bilo koga. Srbija opet oslabljena time što je igrala jednu vrstu postmoderne nesvrstane politike. Pokušava bti na strani onih koji su protiv Rusije, glasati za njih u UN, sa druge strane odbila sudjelovati u sankcijama. Vučiću to prolazi jer EU ima druge prioritete. On će se u jednom trenutku naći pod pritskom, pa sa njim i čitava Srbija. Srbija i Rusija ne mogu biti čimbenik pritiska”m zaključuje Puhovski.
Manjinska vlada neće donijeti pozitivne promjene, ali će izdržati do redovnih izbora
SNP je samo blaža verzija stranaka okupljenih u DF-u, što znači da je činila sve kako bi oslabila crnogorski front i potisnula SDP i SD, kazao je sociolog i akademik iz BiH Slavo Kukić.
„Kad to nije uspjelo, onda je savsim izvjesno u pregovorima ili u Podgorici ili u Beogradu kazano da se mora učiniti sve da se unutar crnogorske vlade zadrži dio prosrpskog bloka, uz obrazloženje da je to odluka većine ljudi u GO SNP-a i da se volja većine mora poštovati. I dalje vjerujem da to nije samostalna odluka SNP-a nego naprosto posljedica migova koji su došli iz Beograda, izravno ili preko ljudi u Crnoj Gori“, pojašnjava Kukić.
Političare, kaže Kukić, ne odlikuje etičnost i čojstvo.
„Političare generalno ne zanima interes društva kao cjeline. Zanimaju ih njihove pozicije, pozicije moći, i koliki dugo mogu ostati na površini“, smatra on.
Ne očekuje da manjinska vlada donese pozitivne promjene Crnoj Gori.
„Ne znam šta je dogovoreno iza paravana na relaciji Abazović – Đukanović. Potpredsjednik URA je izjavio da put manjinske vlade treba da bude put pomirenja. Ne znam šta to znači. Naprosto je između četničke filozofije i crnogorske, proevropske filozofije nemoguć put pomirenja. To su različiti svjetovi. Uostalom, i predsjednik Đukanović je u nekoliko navrata u poslednjih mjesec ponovio da on ne želi utjecati na tu vladu, ali da neće ništa pomoći što nije na evropskom fonu Crne Gore kao države i društva. Bojim se da će malo toga biti na evropskim fonu. Volio bih da nisam u pravu i da evropske vrijednosti prevladaju i crnogorskim društvom i izvršnom i zakonodavnom vlašću“, ističe Kukić.
Smatra da će manjinska vlada izdržati do narednih redovnih izbora.
„Ne zbog nje same, već zbog činjenice da će tu vladu, bez obzira koliko ona bude uspješna ili neuspješna, podržati DPS. Nije to samo pitanje evropske orijentacije Crne Gore već i da Crnogorci vide koliko su, u odnosu na kadrove DPS-a, ljudi iz ostalih političkih opcija umješni u upravljanju crnogorskim društvom. Ne vjerujem da vlada u kojoj su na istom zadatku URA, SNP i SDP može biti uspješna, jer će je potresati unutarnjih trvenja. A sva unutarnja trvenja – to ste, uostalom, od 30.avgusta 2020. mogli iskusiti najbolje u dosadašnjoj povjesti – samo su, po principu, kočnica“, zaključuje Kukić.