Katolička crkva u Španiji, jedna od najmoćnijih u Staroj Evropi (90-ak posto od ukupnog stanovništva), ponovno će imati problema s premijerom socijalistom, očito je nakon izbora Pedra Sáncheza, predsjednika Socijalističke radničke stranke, koji je već pri polaganju zakletve dao do znanja što misli o katoličkoj tradiciji svoje zemlje: odbio je položiti ruku na Bibliju i krst, što je prvi put u istoriji parlamentarne demokratije.
Sánchez je na mjestu premijera naslijedio Mariana Rajoya, šefa Konzervativne pučke stranke kojeg su oborile afere s korištenjem tajnih fondova njegove partije, a već u predizbornoj kampanji najavio je rat pravima Katoličke crkve.
Obećao je raskidanje konkordata Španske i Svete Stolice potpisanog 1979. godine, izbacivanje vjeronauka iz javnih škola, dokidanje državnih donacija katoličkim školama te ukidanje bilo kakvog financiranja katoličkih ustanova novcem iz proračuna.
Nema više donacija
– Španija mora biti konstituirana kao laička država, a sekularna država mora biti osigurana jačanjem sekularnog obrazovanja – kazao je Sanchez, no kardinal Ricardo Blázquez, predsjednik Španske biskupske konferencije i nadbiskup Valladolida, u čestitki Sanchezu pomirljivim tonom ga je pozvao da služi ‘opštem dobru, jedinstvu, napretku i društvenoj koheziji države’, što bi ‘u prijevodu’ simbolizovalo poziv da ne razjedinjuje španske građane po vjerskim pitanjima.
Katolička crkva u Španiji je imala javne konfrontacije i prethodnim socijalističkim premijerom Jorgeom Luísom Zapaterom, prvi put biranim 2004. koji je obnašao dvostruki mandat i već tada su počeli sukobi: najprije su uklanjani krstovi iz dijela škola, ozakonjeni su istopolni brakovi i omogućeno im je usvajanje djece te je ublažen zakon o pobačaju
Pobačaj je legaliziran u Španiji1985. godine, a Zapaterova vlada je omogućila pobačaj tokom prvih 14 nedjelja trudnoće, čak i maloljetnicama uz pristanak samo jednog roditelja. Konkordatom sa Svetom Stolicom iz 1979. ukinuto je direktno financiranje klera iz državnog proračuna i uveden crkveni porez, pa građani mogu izabrati hoće li 0,7 posto svog poreza na dohodak dati Katoličkoj crkvi ili državi za socijalne programe
Oslonac – vjernici
Crkva se tada obavezala da se financijski neće oslanjati na državu, već će sama osigurati sredstva kroz donacije, ekonomske aktivnosti i crkveni porez.
Najviše novca, oko 4,5 milijardi eura španske država izdvaja za katoličke obrazovne ustanove, 2620 škola i 14 sveučilišta te za plate vjeroučitelja.
Za Caritas i Manos Unidas oko 1,8 milijardi eura, a porezne olakšice odnose se na izuzeće od poreza na donacije, obnovu sakralnih građevina, te sakralnu kulturnu baštinu, plaće vojnih i bolničkih kapelana…
U izvještaju za 2012. godinu navodi se da se Crkva finansira najviše donacijama vjernika (38 posto), crkvenim porezom (25 posto) te prihodima od imovine i ostalih ekonomskih aktivnosti (19 posto), a davanja države za obrazovne ili humanitarne crkvene institucije se ne pojavljuju u izvještajima.
Crkva je od poreza te godine prihodovala 248 miliona eura, a najveći dio te svote, čak 80 posto, potrošila na financiranje hladnog pogona župa i biskupija.