Vukući saonice, čopor pasa trči ka udaljenom planinskom vijencu na severozapadu Grenlanda.
Ovo je možda tipična fotografija za područje Danske. Ali ono što se nalazi ispod šapa ovih pasa – plitki bazen kristalno plave vode – svakako nije.
Prošle nedjelje, temperature su porasle više nego što je to uobičajeno za Grenland, što je dovelo do otapanja polovine ledenog pokrivača.
Stefen Olsen, klimatolog sa Danskog meteorološkog instituta (DMI), uslikao je fotografiju 13. juna, kada je temperatura bila najviša.
Dok su prelazili preko 1,2 metra debelog leda, voda je počela da izbija na površinu.
Njegov kolega Rasmus Tonboe je kasnije podijelio sliku na Tviteru, napisavši da je „ubrzano topljenje” počelo.
Zbog toga što led gotovo da nema pukotina, slika odaje utisak da psi hodaju po vodi, izjavio je za BBC Martin Stendel, istraživač sa DMI.
Procjenjeno je da je tog dana Grenland izgubio oko dve milijarde tona leda.
Prema procjenama Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, temperature su bile više za 22 stepena u odnosu na uobičajene. U selu Kanak, izmjereno je rekordnih 17,3 stepeni.
Olsenova fotografija se proširila društvenim mrežama na kojima su korisnici izražavali brigu zbog topljenja leda i posledica koje ono izaziva.
Led na Grenlandu se topi svake godine. Sezona obično traje od juna do avgusta, a najtopliji mjesec je jul. Ove godine, kako tvrde klimatski stručnjaci, otapanje je počelo ranije.
„Čudno je da se led ovoliko topi ovako rano”, izjavio je za BBC Vilijam Kolgan, istraživač na Geološkom nadzoru Danske i Grenlanda.
„To su rijetki vremenski uslovi, koje u poslednje vrijeme sve češće viđamo.”
Kolgan je otopljavanje uporedio sa onim iz 2012. godine, kada je zabilježen rekordan gubitak glečera na Grenlandu. Tvrdi da su isti faktori izazvali i prošlonedjeljno otapanje.
Prvi je visok pritisak koji nastao iznad Grenlanda koji je donio više temperature i sunčano vrijeme. Drugi je smanjena oblačnost i manje sniježnih padavina zbog kojih su sunčevi zraci lakše dopirali do ledene površine.
Globalno zagrijevanje, tvrdi Kolgan, ima „veliki uticaj” na ovakve događaje.
Ukoliko se ovakav trend nastavi, klimatolog sa Univerziteta u Linkolnu profesor Edvard Hana kaže da ove godine može doći do rekordnog otapanja leda na Grenlandu.
„Uzevši u obzir klimatske trendove u poslednjih 20 godina i to da je na Grenlandu sve toplije i toplije, stvar je u tome da nije potreban poseban događaj da bi došlo do topljenja leda na površini.”
On kaže da se posledice neće osjetiti samo lokalno, već i globalno.
Kako led nestaje, lokalne zajednice koje ga koriste za transport, lov i ribolov, osjetiće posledice.
„Povećanje nivoa mora je globalni problem”, kaže profesor Hana.
„U prosjeku gubimo oko 250 milijardi tona leda godišnje. Ogromna količina kopna odlazi u more”, kaže.
Kolgan kaže da moramo imati na umu da je 13. jun bio samo „jednodnevni događaj, iznenađujuće snažan, koji je nastupio veoma rano”.
Dodaje da istraživanja pokazuju da zbog globalnog zagrijevanja možemo da očekujemo još ovakvih događaja.