Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić će odlagati uvođenje sankcija Rusiji, a evropske obavještajne službe ne očekuju njegov brzi zaokret politike prema Moskvi, piše moskovski dnevnik Komersant.
List piše da je njemački kancelar Olaf Šolc, koji je posjetio Beograd krajem prošle nedjelje, “otvoreno, zapravo, ultimativno, zahtijevao da se Srbija pridruži sankcijama Rusiji”.
Prognoze o tome koliko je to realno sadržane se u zapečaćenom izvještaju obavještajnih službi EU, koji je procurio u medije, a koji je naručio šef evropske diplomatije Žozef Borel, dodaje list.
Dnevnik dodaje da autori izvještaja smatraju da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokušati da što više odloži promjenu kursa ka Moskvi i da će za to tražiti visoku cijenu od Zapada.
„Pojačani pritisak Zapada na Beograd iniciran je činjenicom da Srbija ostaje jedina zemlja među članicama i kandidatima EU koja nije pristupila antiruskim sankcijama“, piše list.
Komersant piše, pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore da oni ne očekuju promjene u politici Beograda dok se konačno ne riješi pitanje isporuka ruskog gasa Srbiji.
Načelni dogovor o ovom pitanju postignut je krajem maja tokom telefonskog razgovora predsjednika dvije zemlje Vladimira Putina i Vučića, međutim, konačni dogovori o gasu (tačna cijena i obim isporuke) tek treba da budu dogovoreni u pregovorima izmedju ruskog Gasproma i NIS-a, piše list.
“Moskva bi prije toga, naravno, željela da razjasni stav Beograda o ukrajinskoj krizi i prije svega o sankcijama. Pretpostavljalo se da će to učiniti ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov tokom posjete Beogradu 6-7 juna. Ali ta posjeta je, zvanično, otkazana zbog odbijanja susjednih zemalja Srbije da obezbijede koridor za avion ruskog ministra, koji se našao na listi sankcija EU”, piše Komersant.
Dnevnik dodaje da Moskva sada čeka dolazak šefa srpske diplomatije Nikole Selakovića. “Njegova posjeta će u velikoj mjeri razjasniti izglede za konačne rusko-srpske sporazume o gasu, kao i stav Beograda o sankcijama”, navodi list.
