Politička scena Kosova doživjela je tektonske promjene poslije vanrednih parlamentarnih izbora jer se nijedna od dosadašnjih vladajućih stranaka nije plasirala na jedno od prva dva mjesta.
Najviše glasova osvojio je pokret Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija koga prati Demokratski savez Kosova (LDK) Ise Mustafe, pokazuju preliminarni rezultati Centralne izborne komisije Kosova.
Na trećem mjestu je Demokratska partija Kosova (PDK) dosadašnjeg predsjednika Skupštine Kosova Kadrija Veseljija, dok na siguran ulazak u parlament računa još samo koalicija koju predvodi Alijansa za budućnost Kosova (AAK) doskorašnjeg premijera Ramuša Haradinaja.
Projekcije pokazuju da je Srpska lista osvojila svih deset mandata namijenjenih srpskoj zajednici.
„Mi smo naporno radili, dugo smo bili angažovani, ali sve se isplati, jer svaka žrtva vrijedi za naše voljene građane.
Smatrali smo to svojom obavezom i mi ćemo vratiti zemlju na pravi put”, rekao je Kurti pristalicama okupljenim ispred sjedišta pokreta u Prištini koji petnaest godina nastoji da dođe u poziciju da formira vlast na Kosovu.
Ovakav rezultat mogao bi da dovede do toga da nijedna od stranaka koje predvode bivši komandati Oslobodilačke vojske Kosova ne bude dio vladajuće koalicije.
Prema Ustavu Kosova, prvoplasiranoj stranci pripada mogućnost da imenuje kandidata za premijera Kosova i preuzme inicijativu za formiranje buduće vlade.
Predsjednik Kosova Hašim Tači raspustio je prethodni saziv parlamenta nakon što je vlada Ramuša Haradinaja pala kada je premijer podnio ostavku zbog poziva Specijalnog suda za zločine na Kosovu.
Preliminarni rezultati vanrednih izbora na Kosovu
- Samoopredjeljenje – 25,76 odsto
- Demokratski savez Kosova – 25,04 odsto
- Demokratska partija Kosova – 21,19 odsto
koalicija Alijanse za budućnost Kosova – 11,61 odsto - Srpska lista – 6,23 odsto
* podaci Centralne izborne komisije Kosova na osnovu 95,45 odsto biračkih mjesta, bez glasova dijaspore
Pobjednici izbora
Dugo je Samoopredjeljenje zbog svojih oštrih stavova bilo „neželjeno čedo” kosovskog političkog sistema, a Aljbin Kurti neprihvatljiv partner uticajnim diplomatama sa Zapada koji su službovali na Kosovu.
Do ovakvog izbornog rezultata stigao je sa donekle izmijenjenom retorikom, ublaženom u segmentima o Velikoj Albaniji, ali osnaženoj u porukama da će demontirati sistem koji je opisao kao „zarobljenu državu” u kojoj vladaju korupcija i kriminal.
„Kada opozicija postane vlada, onda se promjena kruniše.
U međuvremenu se promjena dogodila našom pobjedom”, bio je jasan Kurti u izbornoj noći.
Ipak, za promjenu će mu biti neophodan i koalicioni partner koga je i prije izbora tražio u Demokratskom savezu Kosova, pa je Kurti najavio razgovore sa LDK već od prvog dana po dobijanju mandata.
Najstarija stranka na Kosovu istakla je politički neafirmisanu Vjosu Osmani kao kandidatkinju za premijerku i poboljšala svoj rezultat, pa je u poziciji da pregovara o svom dijelu „kolača”.
Ona je zahvalila svim građanima Kosova na zrelosti koju su iskazali u izbornom procesu, a posebno na ogromnom broju birača čiji su glasovi doveli do uklanjanja stranaka koje su do sada loše upravljale i velike pobjede opozicije, prenosi agencija Beta.
Ono što je zajedničko Aljbinu Kurtiju i Vjosi Osmani jeste političko neiskustvo u državničkim poslovima, smatra analitičar Behljulj Bećaj.
„Drugačije je voditi stranku, a drugačije državu.
S druge strane, upravo u tome je njihova šansa i da pokrenu neke stvari – raščiste situaciju u policiji, pravosuđu i odnosu sa Beogradom.”
Bećaj kaže da bi upravo Kurti mogao da bude ključni igrač u pokretanju dijaloga sa Beogradom jer bi u eventualnoj promjeni granica mogao da bude partner srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
„Ukoliko dođe do podjele Kosova, to bi automatski otvorilo mogućnost za prisajedinjenje ostatka Kosova Albaniji, a Republike Srpske Srbiji.
Tada bi Vučić mogao da optuži Kurtija za stvaranje Velike Albanije, dok bi istovremeno radio na stvaranju Velike Srbije”, zaključuje Bećaj.
Gubitnici izbora
Rezultati izbora pokazaće da je obaranje sopstvene vlade koštalo Ramuša Haradinaja ostanka na vlasti – inicijator političke „igre” sa taksama od 100 odsto na uvoz robe iz Srbije postao je njen najveći gubitnik.
„Uvođenje taksi na proizvode iz Srbije bila je Haradinajeva greška, ne samo zato što je blokirao pregovore, već i zbog toga što je to podiglo cijenu većini osnovnih namirnica”, kaže za BBC na srpskom prištinska novinarka Serbeze Hadžiaj.
Ona kaže da je njegovu vladu karakterisao visok nivo korupcije, nepotizma i klijentelizma, koji je bio otvoreniji i vidljiviji nego u prethodnim vladama.
„Koristeći takse kao instrument za sopstvene političke interese i ponašajući se kao da se protivi Tačijevoj ideji o razmjeni teritorija, Haradinaj se trudio da prikrije mnoge zloupotrebe članova njegovog kabineta sa tenderima, koje su državu koštale više miliona eura.
Njegov kabinet postao je najbrojniji u istoriji, sa više od 100 zamjenika ministara i sa ogromnim izdacima”, smatra Hadžiaj.
Sam Haradinaj je preko svog Fejsbuk profila poručio da nije pogriješio što je podnio ostavku i time ostao bez mjesta premijera.
Sigurnu selidbu u opoziciju najavila je i Demokratska partija Kosova – i to poslije dvanaest godina na vlasti.
„Nijesmo pobijedili – prihvatamo presudu naroda i PDK odlazi u opoziciju”, poručio je lider stranke Kadri Veselji.
Ipak, ovdje se ne završavaju problemi doskorašnjeg stožera kosovske vlasti jer promjene u vladi otežavaju i položaj predsjednika Kosova Hašima Tačija, Veseljijevog prethodnika na čelu PDK.
„Tači je na silaznoj putanji i mogao bi da bude jedan od putnika za Specijalni sud za zločine na Kosovu u Hagu.
Međunarodnoj zajednici je dosta komplikacija i igrača koji bi kvarili posao”, kaže analitičar Behljulj Bećaj.
10 od 10 Srpske liste
iz Kosovske Mitrovice piše Marija Janković, BBC novinarka
„10:0” – ovako je Aleksandar Vučić protumačio preliminarne rezultate izbora na Kosovu prema kojima je Srpska lista ubjedljivo pobijedila ostale stranke koje predstavljaju srpsku zajednicu.
U pitanju je broj mandata u parlamentu Kosova, gdje Srbi imaju deset zagarantovanih mandata.
Tri preostale liste osvojile su daleko manje od jednog procenta glasova, dok se broj birača koji je podržao Srpsku listu procjenjuje na oko šest odsto glasalih na cijelom Kosovu.
„Srpska lista je dobro prošla, na prošlim izborima 2017. godine je dobila 36000 glasova, a sada će vjerovatno osvojiti još više.
Najveći gubitnik sa druge strane je Samostalna liberalna stranka koja će, prema projekcijama, dobiti upola manje glasova”, objašnjava za BBC na srpskom Milica Andrić Rakić, novinarka portala sa sjevera Kosova Kossev.
Srpska lista ne mora nužno da bude dio koalicione Vlade, ali zakonom je srpskoj zajednici zagarantovano jedno ministarstvo u njoj.
To je, dodaje Andrić Rakić, po „nepisanom pravilu Ministarstvo za zajednice i povratak”.
„Koaliciona Vlada Kosova je 2014. i 2017. godine zavisila od Srpske liste, ali ovoga puta ne mora da bude tako, jer su dve prvoplasirane opcije Samoopredjeljenje i LDK vrlo blizu.
U slučaju takve koalicije, Srpska lista ne bi bila potrebna za formiranje većine”, dodaje ona.
Novinarka portala koji se bavi političkim, ali i životnim pitanjima sa sjevera Kosova kaže da misli da „Srpska lista neće biti probirljiva niti će imati crvene linije u izboru saveznika, ukoliko im neko ponudi saradnju”.
„Već su bili u Vladi i sa Ramušem Haradinajem.
„Ono što bi mogao da bude problem za njih jeste što je Aljbin Kurti, lider Samoopredjeljenja već slao signale da će se potruditi da ne bude u koaliciji sa Srpskom listom”, kaže ona.
Dok se bivši premijer Kosova Ramuš Haradinaj naziva najvećim gubitnikom ovih izbora, pandan na srpskoj strani bi mogao da bude SLS.
„Čini se da je Slobodan Petrović iz SLS donio pogrešnu odluku što nije pristao da bude dio koalicije Sloboda.
„Da jeste, možda bi zajedno uzeli jedan mandat”, smatra Andrić Rakić.
Jedanaest godina nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo više od 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.
Priština navodi brojku od 116 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.
Među zemljama Evropske unije koje nijesu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svjetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.
Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svjetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.