Odluka predsjednika Mila Đukanovića da vrati na ponovno odlučivanje Skupštini zakone koji su usvojeni 29. decembra, odgovoran je odnos prema činjenici da su zakoni usvojeni bez kvoruma i sa 40 poslanika, i u potpunosti je usklađen sa ustavnim nadležnostima, ocijenio je u intervjuu za Dnevne novine poslanik SD-a Damir Šehović.
Prema njegovim riječima, o posljedicama koje će nastupiti zbog toga što jedan broj ekonomskih zakona neće početi da se primjenjuje trebalo je da razmišljaju oni koji su se opredijelili da sprovedu pravno nasilje.
“Insistirajući na održavanju sjednice po svaku cijenu, bez kvoruma i potrebne većine, tako da je odgovornost isključivo na njima. Zato Vlada i parlamentarna većina, a ne predsjednik države, duguje izvinjenje radnicima, bankarskom sistemu i privrednicima, zbog insistiranja na održavanju nelegalne sjednice “na silu” i neprihvatanja konstruktivnog predloga opozicije da radimo po dnevnom redu koji je na vrijeme utvrđen od strane predsjednika parlamenta”, rekao je Šehović.
Koji je najveći ekonomski izazov sa kojim će se suočiti Crna Gora tokom 2021? Prvih nepun mjesec nova Vlada nije ulila povjerenje da znaju da kormilare ekonomskom krizom. Kad se potroši novac od obveznica, da li je ugrožena isplata plata i penzija?
ŠEHOVIĆ: Najveći ekonomski izazov nove Vlade je to što nas nije ubijedila da ima jasnu percepciju o tome šta su joj ekonomski prioriteti za narednu godinu, niti viziju kako da te prioritete ostvari.
A bez toga teško da možemo biti optimisti da će se napraviti neki značajniji ekonomski iskorak u godini prepunoj izazova koje kao mala otvorena ekonomija trpimo, jer spadamo u red jedne od najpogođenijih privreda zdravstvenom krizom, budući da su nam prihodi od turizma, na koje otpada čak 25 odsto GDP-a, drastično smanjeni zbog suočavanja sa posljedicama virusa COVID-19.
Mi smo umjesto vizije imali ekonomsko tumaranje i proceduralno i suštinsko nesnalaženje, zbog čega postaje sve jasnije da smo umjesto ekspertske, dobili eksperimentalnu, da ne kažem pripravničku Vladu, koja ne zna kuda u ekonomskom smislu želi da ide. A mudriji su kazali da ako ne znaš gdje ideš, svaki put će te odvesti u nigdje.
Tako smo umjesto obećanih, na sva zvona najavljivanih ekonomskih reformi, dobili novo “tajno ali organizovano” zaduženje, predstavljeno kao „spas” za ekonomiju, a realizovano od strane onih koji su, između ostalog, i došli na vlast na kritici politike navodnog pretjeranog zaduživanja prethodne vlasti. A umjesto najavljenog “oslobođenja” i “ozdravljenja” naših preduzeća, Vlada nas je već u dvadesetom danu svog mandata, bez ikakvih ozbiljnijih analiza, “preko koljena” praktično “oslobodila” nacionalne avio-kompanije, koja je do sada prevezla blizu 10 miliona putnika, od čega godišnje preko 650.000.
Kako će ekonomske posljedice gašenje Montenegro Airlinesa imati na našu ekonomiju, a posebno na turizam imajući u vidu da smo turistička destinacija?
ŠEHOVIĆ: Ishitrena odluka o gašenju Montenegro Airlinesa, posebno na način na koji je to učinjeno “na dugme” praktično, nerazumna je i pogrešna, sa nesagledivim posljedicama na turizam i cjelokupnu našu ekonomiju.
Crna Gora je, sa stanovišta međunarodnog tržišta,tipična avio-destinacija, o čemu najbolje govori korelacija broja turista sa tržišta koji posjete našu državu u odnosu na saobraćaj koji obavlja avio-kompanija ka tim tržištima. Oko 60 odsto gostiju je u Crnu Goru došlo iz država kojima je naša destinacija isključivo vazduhoplovno dostupna.
Čak i da je trebalo napraviti novu kompaniju, a vjerujem da nije jer je skuplje ukinuti kompaniju i osnovati novu, umjesto zadržati postojeću sa potrebnim investicijama, onda je to trebalo učiniti na drugačiji način, po proceduri koja je uobičajena kada nova nastaje na temeljima stare kompanije.
Umjesto da se prethodno pripremi prebacivanje slotova, codeshare ugovora, ugovora sa dobavljačima i radnicima, aviona, imovine i slično, pa da se tek onda likvidira kompanija, a da nova već sjutra nastavi da radi, sve je učinjeno na krajnje čudan i neiskusan način, čije posljedice će naša turistička privreda tek da osjeti.
Stručno vazduhoplovno osoblje će otići, konkurentske kompanije poput Er Srbije će nam preuzeti najisplativije letove, ostali saobraćaj će u narednom periodu biti supstituisan od drugih prevoznika, ali ne onako kako to odgovara interesima Crne Gore.
Postoji bojazan da bi bismo zbog avanture u koju nas je uvukla nova Vlada mogli izgubiti oko 100 miliona eura od ukupnog doprinosa Montenegro Airlinesa prihodima u turizmu, i na desetine miliona od direktnog i indirektnog doprinosa ove kompanije budžetu, te ostalih gubitaka po osnovu dodatnih subvencija drugim avio kompanijama, gubitaka po osnovu do sada uplaćenih sredstava za kupovinu aviona, kao i duga za poreze i doprinose i obaveze prema Aerodromima Crne Gore.
Šta ako izgubimo kontrolu nad Aerodromima?
ŠEHOVIĆ: Još ako izgubimo državnu kontrolu nad Aerodromima Crne Gore, a i takvih najava smo dobijali od nove Vlade, i predamo ga u ruke strane kompanije, po modelu koncesije ili nekom drugom aranžmanu, država gubi značajan dio svoje ekonomske nezavisnosti, koja je, u konačnom, preduslov političke nezavisnosti. Hoću da vjerujem da to nikom nije, niti bi smio biti krajnji cilj. Upravo zato smo i predložili zakon o zaštiti strateških nacionalnih interesa u oblasti avio-saobraćaja, koji je već u skupštinskoj proceduri.
Novoj vlasti su uspostavljeni brojni zahtjevi ugostitelja, poslodavaca, poljoprivrednika… Pošto ste doktor ekonomskih nauka, da li se može izaći u susret svima? Koji zahtjevi su po Vama opravdani?
ŠEHOVIĆ: Ekonomiju često definišemo kao nauku o racionalnoj alokaciji oskudnih resursa. Resursi su, sa druge strane, raspoloživa, ali ograničena dobra, te sa njima na adekvatan način treba upravljati. To u odnosu na vaše pitanje znači da sve zahtjeve koji dolaze iz privrede na kvalitetan način treba analizirati, i podržati one koje za koje postoji ekonomska i socijalna opravdanost.
Prije toga, Vlada mora da kreira kvalitetan ambijent u kome će stvarati novu vrijednost, ali i da bude u kapacitetu da prihoduje ono što joj po osnovu poreza, doprinosa i drugih fiskaliteta pripada.
Prethodna vlada je, iako u teškim uslovima, uspjela da do suočavanja sa korona krizom, za svega tri godine, ostvari prosječnu stopu rasta od 4,6 odsto, da poveća GDP po glavi stanovnika sa oko šest hiljada eura na blizu osam hiljada eura, da poveća priliv stranih direktnih investicija za 13 odsto (oko 100 miliona), da poveća javne prihode za 20 odsto (preko 350 miliona eura), ali i da smanji inače neprihvatljivo visok poreski dug za 30 odsto, a da pritom opredijeli skoro milijardu eura za kapitalne projekte.
Šta će uraditi nova Vlada, ostaje nam da vidimo. Prvih mjesec dana njenog rada nijesu obećavajući. Za ovih nekoliko mjeseci od promjene vlasti, nijesmo niti jednu jedinu riječ čuli o načinu jačanja fiskalne pozicije naše zemlje, poreskoj politici, rješavanju problema poreskog duga, privlačenju stranih investicija, pravaca u kojem će se sprovoditi strukturne reforme…
Umjesto toga, Vlada će ostati upamćena po tome što je u nepunih mjesec dana uspjela državu da “najbrže i najviše” zaduži, da uđe u “anale” kao prva Vlada u našoj novijoj istoriji koja nije predložila budžet za narednu i usvajanje završnog računa budžeta za prethodnu godinu, da nas uvede u nezakonito privremeno finansiranje koje se ne može primijeniti na čak sedam od ukupno dvanaest ministarstava, i da “na dugme” ugasi kompaniju koja prihodima od turizma doprinosi cijelih 180 miliona eura.
Da li nova vlast treba da istraje na elektronskoj fiskalizaciji? Ili treba to odgoditi za neko bolje vrijeme?
ŠEHOVIĆ: Benefiti od elektronske fiskalizacije su brojne, počev od očekivanog smanjenja sive ekonomije i nelojalne konkurencije, preko bolje naplate prihoda, do podizanja svijesti svijesti građana o važnosti poreske discipline. Kako je riječ o sistemski važnoj, ali i kompleksnoj i zahtjevnoj aktivnosti, cijenim da je opravdano izlaženj e u susret zahtjevu privrede da se ostavi prelazni period od pet mjeseci u kome je ostavljena mogućnost izbora načina evidentiranja prometa proizvoda odnosno usluga, uz obavezu primjene online fiskalizacije u realnom vremenu od sredine godine.
Nova vlast će predložiti Zakon o porijeklu imovine i Zakon o lustraciji. Da li će SD, kao žestoka opozicija novoj vlasti, podržati te zakone?
ŠEHOVIĆ: Zakoni o porijeklu imovine i lustraciji sami po sebi uopšte nijesu niti bi za bilo koga trebali biti sporni.
Imovina javnih funkcionera jeste javno dostupan podatak, te stoga ne vidimo niti jedan razlog zašto bi bilo ko imao problem da se utvrdi i njeno porijeklo za sve, ili za neke slučajeve koji bi zakonom bili jasno definisani. Naravno, takav zakon mora biti izrađen u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima, kako ne bi postao pogodan instrument za sprovođenje političkog ili bilo kojeg revanšizma, koji je inače sve prisutniji i očigledniji.
Sa pitanjem lustracije je slično, samo po sebi naravno da ima svrhu, ali je pitanje na koji način će ista biti normirana. Pritom moramo primijetiti da sadašnjoj vlasti, koja slavodobitno najavljuje lustraciju, ima značajan broj ljudi koji su decenijama unazad bili na istaknutim političkim pozicijama, i to u vremenu kojim se nikako ne možemo ponositi, te bi kao takvi i sami trebali da budu predmet lustracije odnosno preispitivanja. Kako budu postajali svjesniji te činjenice, vjerujem da će neki od njih tražiti zaklon od lustracije a ne zakon o lustraciji.
U konačnom, koliko je sa jedne strane važno raščistiti sa prošlošću, protiv čega SD nema ništa protiv, još važnije je u takvom društvu ne dozvoliti da lustracija bude ništa drugo do eliminisanje političkih protivnika iz javnog života. Šta će od to dvoje biti, ostaje da se vidi.