Crna Gora uskoro bi trebalo da imenuje glavnog pregovarača, a čeka se mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo, kazala je za Radio Crne Gore državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Milena Žižić. Vraćanje pozicije glavnog pregovarača dio je izborne kombinatorike i marketinški potez za koji aktuelna Vlada nema legitimitet, kažu u akademskoj zajednici i civilnom sektoru. Naglašavaju da bi o tome trebalo da odluči nova izvršna vlast, formirana nakon 11. juna.
Nakon što je nedavno na Kolegijumu za pregovore zaključeno da se vrati pozicija glavnog pregovarača i imenuju članovi pregovaračkog tima i njihovi zamjenici, pripremljene su Izmjene i dopune Odluke o pregovaračkoj strukturi, koje su dostavljene na mišljenje Sekretarijatu za zakonodavstvo.
“U zavisnosti od mišljenja koje dobijemo od Sekretarijata za zakonodavstvo, steći će se uslovi za imenovanje glavnog pregovarača. Svakako, nadamo se da će to biti u skorije vrijeme”, rekla je za Radio Crne Gore državna sekretarka Žižić.
Ona je navela da resorno ministarstvo i pregovaračka struktura nijesu posustajali u radu na putu Crne Gore ka EU, uprkos brojnim izazovima i političkim turbulencijama.
“Moram naglasiti da su naši evropski partneri ponovili da su vrata EU otvorena za Crnu Goru, da nikada nijesu bila ni dovedena u pitanje, iako je bilo različitih spinovanja određenih interesnih grupa i medija, što je dovodilo u pitanje kredibilitet naše institucije, kao i svih aktera u ovom procesu”, istakla je Žižić.
Ona napominje da proces pristupanja zavisi od zakonodavne, sudske i izvršne vlasti i od tempa reformskih aktivnosti koje se sprovode, kao i otklanjanja naslijeđenih sistemskih nedostataka.
Upitana je li realno realizovati sve evropske obaveze koje Brisel očekuje od nas imajući u vidu da nam slijede i parlamentarni izbori, Žižić je kazala da izbore treba shvatiti kao dio demokratskih procesa koji neće uzdrmati stabilno funkcionisanje institucija i sistema.
Žižić je podvukla da su obaveze definisane kroz Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2023-2024, kao i Akcioni plan za adresiranje ključnih prioriteta u cilju ispunjenja preostalih privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24. U Ministarstvu su, prema riječima Žižić, uvjereni da će se nakon parlamentarnih izbora steći uslovi za imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija, kao i četvrtog preostalog sudije Ustavnog suda.
Komentarišući najavu novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića da će Crna Gora do kraja njegovog petogodišnjeg mandata ući u EU, Žižić je kazala da Ministarstvo, uz nesebičnu pomoć Vlade i novog predsjednika, sigurno korača na evropskom putu.
“Mi smo entuzijasti da će se ovaj proces privesti kraju u mandatu novog predsjednika, ali moramo istaći činjenicu da cijeli proces zavisi i od drugih faktora, prije svega politike proširenja EU i geopolitičkg konteksta”, navela je Žižić.
“Vraćanje pozicije glavnog pregovarača dio predizborne kombinatorike”
Crna Gora nije smjela doći u situaciju da nema ministra evropskih poslova i jasnu pregovaračku strukturu, institucionalnu memoriju koja bi bila potpuno nezavisna od politike, izbora i većine u Parlamentu, ocijenila je profesorica Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović.
Smatra da je imenovanje glavnog pregovarača pred parlamentarne izbore dio predizborne kombinatorike.
“Najavu vraćanja pozicije glavnog pregovarača vidim kao političku igru, uplitanje partija koje imaju malo uporište u biračkom tijelu, a koje sada vode Vladu, da predlažu određena kadrovska rješenja”, rekla je Đukanović.
Profesorica Đukanović vjeruje da je koordinisanje procesom pregovora sa pozicije glavnog pregovarača, a ne ministra evropskih poslova bolje rješenje, ali da to u ovom trenutku nije održivo, logično, niti svrsishodno.
Milica Zindović iz Centra za građansko obrazovanje smatra da je najava imenovanja glavnog pregovarača u predvečerje parlamentarnih izbora marketinška priča koja se ne bi smjela realizovati, jer Vlada u tehničnom mandatu nema legitimitet za donošenje ovako važnih odluka. Naglasila je da se pregovaračka struktura ponovo mijenja bez prethodnih analiza i strateškog pristupa.
I Zindović smatra da se osnivanje Ministarstva evropskih poslova pokazalo kao loše rješenje, te da bi nova Vlada, formirana nakon izbora trebalo da imenuje glavnog pregovarača, ocjenjujući da je pregovaračka struktura žrtva usko-partijskih interesa.
“Ukoliko se nova Vlada odluči za imenovanje glavnog pregovarača, to mora biti neko ko ima znanje, integritet, kredibilitet i snagu da iznese cijelu tu priču. Neko ko funkcioniše na tehničko-ekspertskim, a ne političkim osnovama, što je do sada bila ideja kojom su bili vođeni donosioci odluka”, navela je Zindović.