Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Vlada su učinili sve da se, kroz inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, dođe do najšire moguće saglasnosti u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, saopštili su danas iz tog ministarstva.
Iz resora za ljudska i manjinska prava kazali su da su saglasno sa stavom predstavnika Evropske unije o značaju inkluzivnog pristupa u regulisanju prava vjerskih zajednica.
“Upravo iz tog razloga, nije se žurilo sa utvrđivanjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, već je on dugo i pažljivo pripreman, u posljednjih pet godina. Samo prošle godine održano je sedam okruglih stolova, uz učešće akademske zajednice, vjerskih organizacija i nevladinog sektora”, navode u ministarstvu.
Kako ističu, nema vjerske zajednice ili druge zainteresovane strane koja nije komentarisala Nacrt zakona.
“Osim toga, predstavnici Vlade su imali više direktnih pojedinačnih konsultacija sa svim vjerskim zajednicama. Na tim konsultacijama postignut je viši stepen saglasnosti nego ikada ranije po ovim pitanjima”, ukazuju u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.
Dodaju da su predlozi vjerskih zajednica prihvaćeni gdje god su bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom.
“Odluka jedne vjerske zajednice da odbije dijalog o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije i da ga uslovi donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine ne umanjuje inkluzivnost čitavog procesa, niti kvalitet Predloga zakona koji je u cjelosti usaglašen sa preporukama Venecijanske komisije”, poručuju iz Ministarstva.