Poslanici Skupštine Crne Gore su danas raspravljali o Predlogu odluke o izmjeni Odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NATO Response Force – NRF).
Ministar odbrane Raško Konjević kazao je da su predvidjeli da se broj vojnika poveća do 30 pripadnika, i to je kako je pojasnio predlog prethodne ministarke, ali je sticajem okolnosti tek sada došao na razmatranje.
“Što se tiče druge odluke, i ona je započeta u mandatu druge vlade i uslovljena jednom činjenicom a to je agresijom Rusije na Ukrajinu. Crnogorska vojska je imala oko 10 pripadnika u rotacijama u aktivnostima u Letoniji ali nakon ovih dešavanja NATO je donio niz odluka koje moramo da poštujemo. I kroz amandman da se da saglasnost da do 60 crnogorskih vojnika bude prisutno u periodu 2023. ili u Bugarskoj ili u Mađarskoj. Naša molba je da Parlament da saglasnost, ovo je jedna od naših obaveza”, pojasnio je Konjević.
Poslanik DPS-a Predrag Bošković kaže da je Rusija uzdrmala temelje savremenog poretka.
“Ne očekujem da bilo koji vojnik VCG bude upotrijebljen, ili zloupotrijebljen, i mislim da je ovo bitan odnos prema obavezama koje su proistekle iz članstva. DPS će dati podršku ovim odlukama”, kazao je on.
Andrija Mandić iz DF-a podsjeća da su se oni zalagali za vojnu neutralnost.
“To nije odluka ove Vlade, ova inicijativa došla je od prethodne ministarke ali dok je postojala parlamentarna većina i dok je ta parlamentarna većina imala predsjednika Parlamenta na Savjetu odbrane to nije moglo da prođe. Sada imamo težak izazov, ja bih volio da se ponašamo onako kako priliči CG. Da u razgovorima koje imate sa NATO-om, a vidimo da političari prednjače u tome-žele da budu prvi na linijama sukoba u političkom smislu, tako da prosto imam osjećaj da želite da budete prvi i u nekim vojnim sukobima”, kaže Mandić.
Navodi da CG treba da učestvuje u sukobu sa tradicionalnim saveznikom CG, dodajući da bi trebalo preispitati odluke koje donosi Vlada.
Miodrag Lekić iz Demosa smatra da će doći do resetovanja odnosa velikih sila.
“Danas je vijest da će Blinken sresti se sa Lavrovom, nadam se da će Lavrov izbjeći koridor iznad Crne Gore pa će stići na taj sastanak, da ga ne bi vi sankcionisali. Dobro bi bilo da se mi ne preforsiramo, da nađemo mjeru”, kaže Lekić.
Draginja Vuksanović Stanković iz SDP-a kaže da će ta stranka podržati te dvije odluke, a podršku je najavila i Bošnjačka stranka.
Oko 16 sati nastavljena je Osma sjednica Prvog redovnog zasijedanja u 2022.
Predlog zakona o stručnom osposobljavanju lica sa visokim obrazovanjem usvojen je u cjelini, nakon što je poslanik Konatar povukao amandman.
Glasao je 72 poslanik i svi su bili za.
Skupština je usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o strancima.
Glasao je 71 poslanika, i svi su bili za.
Raspravljalo se i o Zakonu o finansiranju lokalnih samouprava.
Poslanici su raspravljali i o Predlogu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Boris Mugoša naveo je da je povećanje minimalnih penzija nužno jer je zbog galopirajuće inflacije minimalna potrošačka korpa povećana za 90 eura.
“Ranije je minimalna penzija bila na nivou 55 do 60 odsto minimalne zarade, a da je sada na nivou od 35 odsto minimalne zarade nakon njenog povećanja na 450 eura”, precizirao je.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da su penzioneri ponovo u sitauciju da podnose teret zbog inflacije.
“Moraćemo da vodimo računa o najranjivijm kategorijama. Moramo da obezbijedimo sredstva za septembar, za rebalans budžeta. Ići ćemo sa mjerama prema penzionerima, sistemski ne sa jednokratnim davanjima. Ne košta malo, ali neka košta. Ima podrška za namjeru od strane Vlade. Biće povećanje minimalne penzije u septembru, nadam se i u januaru”, kazao je ministar Damjanović.
Poslanik Damir Šehović je kazao da žele da najniža penzija bude 270 eura te da su takvo rješenje i predložili.
Šehović smatra da bi Vlada trebalo da se bavi ovim temama, umjesto što se, kako ističe, predsjednik Vlade i njegov kabinet bave nebeskim temama
“Oni umjesto tema koje se tiču životnih pitanja i evropskih integracija, kandiduju teme koje nikakve veze nemaju sa životnim standardom naših grašana, i onim koje nas udaljavaju od Evrope, a to su teme poput Otvorenog Balkana, ugovora sa vjerskim zajednicama i poput popisa”, istakao je Šehović.
Momo Koprivica je poručio da će podržati ovaj Predlog zakona.
Poslanici su raspravljali i o Predlogu Carinskog zakona.
Prethodno se raspravljalo o predlogu odluke o izmjeni Odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NATO Response Force – NRF);
Ministar odbrane Raško Konjević kazao je da su predvidjeli da se broj vojnika poveća do 30 pripadnika, i to je kako je pojasnio predlog prethodne ministarke, ali je sticajem okolnosti tek sada došao na razmatranje.
“Što se tiče druge odluke, i ona je započeta u mandatu druge vlade i uslovljena jednom činjenicom a to je agresijom Rusije na Ukrajinu. Crnogorska vojska je imala oko 10 pripadnika u rotacijama u aktivnostima u Letoniji ali nakon ovih dešavanja NATO je donio niz odluka koje moramo da poštujemo. I kroz amandman da se da saglasnost da do 60 crnogorskih vojnika bude prisutno u periodu 2023. ili u Bugarskoj ili u Mađarskoj. Naša molba je da Parlament da saglasnost, ovo je jedna od naših obaveza”, pojasnio je Konjević.
Poslanik DPS-a Predrag Bošković kaže da je Rusija uzdrmala temelje savremenog poretka.
“Ne očekujem da bilo koji vojnik VCG bude upotrijebljen, ili zloupotrijebljen, i mislim da je ovo bitan odnos prema obavezama koje su proistekle iz članstva. DPS će dati podršku ovim odlukama”, kazao je on.
Andrija Mandić iz DF-a podsjeća da su se oni zalagali za vojnu neutralnost.
“To nije odluka ove Vlade, ova inicijativa došla je od prethodne ministarke ali dok je postojala parlamentarna većina i dok je ta parlamentarna većina imala predsjednika Parlamenta na Savjetu odbrane to nije moglo da prođe. Sada imamo težak izazov, ja bih volio da se ponašamo onako kako priliči CG. Da u razgovorima koje imate sa NATO-om, a vidimo da političari prednjače u tome-žele da budu prvi na linijama sukoba u političkom smislu, tako da prosto imam osjećaj da želite da budete prvi i u nekim vojnim sukobima”, kaže Mandić.
Navodi da CG treba da učestvuje u sukobu sa tradicionalnim saveznikom CG, dodajući da bi trebalo preispitati odluke koje donosi Vlada.
Miodrag Lekić iz Demosa smatra da će doći do resetovanja odnosa velikih sila.
“Danas je vijest da će Blinken sresti se sa Lavrovom, nadam se da će Lavrov izbjeći koridor iznad Crne Gore pa će stići na taj sastanak, da ga ne bi vi sankcionisali. Dobro bi bilo da se mi ne preforsiramo, da nađemo mjeru”, kaže Lekić.
Draginja Vuksanović Stanković iz SDP-a kaže da će ta stranka podržati te dvije odluke, a podršku je najavila i Bošnjačka stranka.
Zasijedanje počelo minutom ćutanja
Današnje zasijedanje počelo je minutom ćutanja za stradale u Velici.
Poslanici u Skupštini danas su govorili i o prošlogodišnjim dešavanjima tokom ustoličenja Joanikija, odnosno o Prijedlogu odluke o parlamentarnoj istrazi i formiranju Anketnog odbora u cilju prikupljanja informacija i činjenica o postupanju pripadnika MUP-a, UP i ANB tokom tih događaja.
“Podsjetiću da je prošla Vlada formirala radni tim koji je trebalo da se bavi tim pitanjem, ali do danas nije poznat epilog njihovog rada. Vjerujem da će nam ova parlamentarna istraga pomoći u cilju dobijanja odgovora na ključno pitanje – da li je tih dana bilo promjene u komandnom lancu, te da li su u donošenje odluka bili uključeni ljudi koji nijesu imali zakonsko pravo na to”; kazao je Damir Šehović (SD).
Vrlo će zanimljivo biti, kazao je, da dobijemo i informacije o izmišljenom molotovljevom koktelu, koji je poslužio kao povod za početak intervencije policije na Cetinju.
“Imamo i problem vezan za navodno prisustvo naoružanih lica u pojedinim vjerskim objektima tih dana, imamo i one koji tvrde da je toga bilo”, naglasio je.
Šehović je rekao da je interes većinske javnosti da sazna sve detalje, ali i da je to u interesu onih koji tvrde da je postupanje državnih organa bilo za ponos, kako je to kazao premijer Dritan Abazović.
Milan Knežević (DF) je nakon toga upitao zašto je prijedlog odluke na plenumu, jer je – kako je dodao – bilo proceduralnih propusta.
Uprkos tome, poslanici će se naknadno izjašnjavati o pomenutom dokumentu.