Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa podsjetila je u intervjuu Pobjedi da su u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru ukazali da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom imalo uticaj na političko okruženje i da je podiglo tenzije.
“Za žaljenje je da su nacionalne vlasti izgubile fokus sa reformske agende koja se tiče EU i ključnih reformi vladavine prava”, poručila je Popa.
Kazala je i da danas u Crnoj Gori najviše zabrinjava to što su neke od ključnih institucija zaduženih za očuvanje vladavine prava blokirane ili ne funkcionišu u punom kapacitetu.
“Crnoj Gori su potrebne stabilne, funkcionalne i sposobne institucije da bi sprovele ključne evropske reforme koje će omogućiti zemlji da napreduje na putu EU. Naročito je hitno potrebno da Skupština izabere sudije na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu”, naglasila je Popa.
Vlada Dritana Abazovića dobila je veliku podršku zapadnih partnera da ubrza put integracija Crne Gore u EU. Ipak, utisak je da nije ispunila očekivanja, a u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje svega tri mjeseca pošto je konstituisana. Smatrate li da su u njenom fokusu zaista bile reforme pravosudnog sistema, intenziviranje procesa evropskih integracija, jačanje sistema vladavine prava i kako je to notirano u Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru?
POPA: Izvještaj navodi da su politička volatilnost, nestabilnost vlade i tenzije u okviru vladajućih većina dovele do odugovlačenja procesa odlučivanja i sprovođenja reformi. Ključne državne institucije nijesu mogle redovno da funkcionišu. Riješeni smo da pružimo podršku Crnoj Gori da napreduje i da na kraju i postane punopravna članica EU. Međutim, potrebno je da crnogorske vlasti sprovedu neophodne reforme i ispune, ne samo obećanja data evropskim partnerima, već prije svega obećanje dato sopstvenim građanima. Svi znamo da je budućnost Crne Gore u EU opredjeljenje i očekivanje ogromne većine crnogorskih građana.
Evropskim partnerima nije bilo jasno ni insistiranje Vlade na potpisivanju takozvanog Temeljnog ugovora sa SPC, onda kada je trebalo intenzivno raditi na EU agendi. Jesu li iznevjerena očekivanja evropskih partnera i kako su razumjeli takve poteze crnogorskih vlasti?
POPA: Regulisanje odnosa sa vjerskim zajednicama je pitanje nacionalne nadležnosti. U izvještaju o Crnoj Gori za 2022. godinu ukazujemo da je ovo pitanje imalo uticaj na političko okruženje i da je podiglo dodatne tenzije. Za žaljenje je da su nacionalne vlasti izgubile fokus sa reformske agende koja se tiče EU i ključnih reformi vladavine prava.
Mnogo se govorilo o šansi za Crnu Goru da, u aktuelnoj geopolitičkoj klimi, brže napreduje u integracijama i postane dio EU. Imajući u vidu objavljeni izvještaj, možemo li govoriti o tome da ta šansa i dalje postoji?
POPA: Agresija Rusije na Ukrajinu je uslovila povećani geopolitički fokus na proširenje EU, i vrata su otvorena za Crnu Goru da ovu mogućnost na najbolji način iskoristi. Da bi se to i dogodilo, kao što smo već puno puta rekli, biće potrebno da politički akteri u Crnoj Gori nađu način da sarađuju u duhu kompromisa i iznad partijskih pozicija, kako bi odblokirali ključne pravosudne institucije i omogućili najznačajnije reforme vladavine prava. Demokratija je stvar konstruktivnog dijaloga radi izgradnje konsenzusa i zajedničkog rada. Pristupanje EU podrazumijeva zajedničko zalaganje čitavog društva. To je jedini način da Crna Gora napreduje na putu ka EU. Oni koji žele dobro Crnoj Gori jednostavno moraju da rade zajedno. Najzad, brzina procesa pristupanja Crne Gore je u rukama same Crne Gore.
Što je ono u izvještaju što najviše zabrinjava, a gdje prepoznajete napredak i ima li ga u nekoj od ključnih oblasti – vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala, korupcije?
POPA: Ono što danas najviše zabrinjava u Crnoj Gori jeste činjenica da su neke od ključnih institucija zaduženih za očuvanje vladavine prava blokirane ili da ne funkcionišu u punom kapacitetu. Crnoj Gori su potrebne stabilne, funkcionalne i sposobne institucije da bi sprovele ključne evropske reforme koje će omogućiti zemlji da napreduje na putu EU. Naročito je hitno potrebno da Skupština izabere sudije na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu.
Uprkos brojnim pozivima i deklarativnoj posvećenosti dijalogu, crnogorski političari nijesu uspjeli da se dogovore oko imenovanja u pravosuđu. Kako to komentarišete?
POPA: Crnogorske vlasti treba da preduzmu hitne korake ka sprovođenju važnih reformi vladavine prava, što se posebno, ali ne i isključivo, odnosi na pravosuđe. To je od presudne važnosti za proces EU integracija Crne Gore, ali i za obezbjeđenje najznačajnijih garancija pravde, bezbjednosti i prosperiteta crnogorskih građana. Bez napretka u ovim oblastima neće biti daljeg ukupnog napretka u pregovorima o pristupanju EU. Vjerujem da su politički akteri u potpunosti svjesni da Crna Gora neće moći da napreduje na putu ka EU, ukoliko oni ne sjednu zajedno i ne odluče da reformama iz evropske agende daju prioritet nad partijskim interesima i razlikama.
Visoki javni zvaničnici da se uzdrže od političkog pritiska na novinare
U posljednjoj godini učestali su pritisci na kritički nastrojene medije, a nakon brojnih targetiranja odlazećeg premijera i Vi ste upozorili vlasti da bi trebalo da se uzdrže od bilo kojeg oblika pritiska na novinare. Kako je to tretirano u izvještaju i što govori o stepenu medijskih sloboda u Crnoj Gori?
POPA: Jasno je da u Crnoj Gori postoji pluralističko medijsko okruženje. Ipak, određene slabosti su i dalje prisutne. U vezi Vašeg pitanja, u izvještaju se konstatuje da su određeni visoki javni zvaničnici nastavili da oštro javno kritikuju kako javne tako i određene privatne medije. Umjesto toga, vlasti treba da afirmišu okruženje koje pogoduje istraživačkom novinarstvu i medijskim slobodama, kao i da se uzdrže od vršenja političkog pritiska na novinare, uključujući putem svojih javnih izjava.