Polarizacija u Crnoj Gori duboka, razarajuća i može se preslikati na sve sektore u društvu

Promjene koje se dešavaju Crnoj Gori tiču se klerikalizacije i rasta nacionalizma, a polarizacija je duboka, razarajuća i može se preslikati na sve sektore u društvu, zaključak je trećeg panela 2 Cetinjskog foruma 2023.

Na Fakultetu za crnogorski jezik, koji je organizator, održava se drugi dan foruma, a završen je III panel pod nazivom „Crna Gora: nestanak ili restart?“.

Prof. dr Olivera Komar kazala je da u crnogorskom javnom mnjenju postoji visoki konsenzus oko želje za ulazak u EU, ali da postoji dilema istok-zapad – koja se posmatra kroz prizmu glavnog političkog rascjepa koji postoji u Crnoj Gori.

“Dominantni društveni rascjep koji postoji tiče se odnosa prema crnogorskoj državnosti i postojanju crnogorskog identiteta. Rascjep je izuzetno živ i on postoji. Manifestuje se kroz aktuelna pitanja – odnosa prema NATO-u, nezavisnosti Kosova, genocidu u Srebrenici, kulturi sjećanja”, kazala je Komar.

Dodala je da istraživanja pokazuju da postoji neprihvatanje crnogorske državnosti i identiteta od strane 31 posto ljudi, uz ogradu da „odnos prema identitetu nije binaran“ te da „ne možemo biti zadovoljni s obzirom na broj godina od kada je Crna Gora obnovila nezavisnost“.

Prof. dr Nemanja Batrićević konstatovao je da promjene koje uključuju klerikalizaciju i rast nacionalizma na Balkanu postoje, te da je neophodno sagledati kako se do ovakvog stanja došlo.

“Stvari nisu ni približno loše kako se nama čini. Moguće je da su mladi ljudi indiferenti kao i stariji. Ali, ako bi se ponovio referendum, mladi bi glasali za nezavisnost i to sa ništa manjim procentom nego ljudi koji su svjedočili tom događaju. Ima razloga za bojazan jer mlađi nemaju objektivnu sliku o sebi, ali pozitivna stvar je da mnogo više vjeruju drugim ljudima”, rekao je Batrićević.

Nivo religioznosti, kako je kazao, značajno je porastao zadnjih godina i vide se negativni trendovi klerikalizacije i porasta nacionalizma.

„Propuštamo šansu da damo ovoj generaciji da nešto učini. Po informacijama koje imamo možemo da budemo zadovoljni i to je prednost Crne Gore u odnosu na države okruženja i vrijedi se boriti“, zaključio je Batrićević.

Prof. dr Nemanja Stankov, govoreći o crnogorskom društvenom rascjepu kazao je kako je problem sadašnjih demokratskih sistema u stvari problem demokratskog proklizavanja.

“To je različito od onoga što se desilo devedestih godina jer sada legitimno izabrana vlast ili vlada postepeno umanjuje ono što su mehanizmi demokratske kontrole. Takvi tipovi vlada su dobijali podršku na izborima, što znači da je jednom dijelu građanstva pruhvatljivo uvođenje nedemokratskih elemenata u funkcionisanje sistema. Važno je da razumijemo odakle dolaze ti nedemokratski stavovi”, rekao je Stankov.

Prema njegovim riječima, pitanje koje razdavaja prosrpski i procrnogorski blok u Crnoj Gori je pitanje koje se tiče migranata.

“Istraživanje je pokazalo da bi procrnogorska strana društvenog rascjepa dozvolila da veći broj ljudi druge etničke strukture dođe da živi u Crnu Goru. Veći stepen libertarijanskih vrijednosti pokazuje procrnogorska strana i kada su u pitanju stavovi prema LGBT. Na strani procrnogorskog bloka ti stavovi su pozitivniji nego na prosrpskog bloka crnogorskog rascjepa”, kazao je Stankov.

Zaključio je da je tako i sa pitanjem da li da Crna Gora uđe u EU: „Više od 80 posto ljudi bi glasalo za da. Ali ako uzmete onih 20 posto koji su protiv, vidjećete da od njih, 94 posto se samoidentifikuje na prosrpskoj strani društvenog rascjepa. U smislu javnog mnjenja, oni koji su protiv su koncentrisani na jednoj strani društvene polarizacije“.

Stankov je upozorio da je Srpska pravoslavna crkva u velikom kreirala stavove ljudi u Srbiji, jer se, kako je reako, stavovi uče i po modelu ponašanja i preko medija.

“Ako se stavovi kreiraju, mogu i da se mijenjaju, ali to ne može da se desi preko noći. Ako želimo da minjemo cg društvo, moramo da razumijemo da taj proces mora da ima dugoročnu strategij”, poručio je Stankov.

Novinar i urednik portala Autonomija Dinko Gruhonjić govoreći o medijskoj kolonizaciji, objasnio je da je riječ o situaciji kada strana država koristi svoje medijske resurse kako bi kontrolisala ili manipulisala medijskim pejzažom u drugim zemljama.

“Rusko-srpski mediji konstatno dezinformišu i podstiču podjele i sukobe, a utiču i na prosrpske političare”, kazao je Gruhonjić dodajući da to stvara negativan imidž zemlje i građana, a podstiču se etnički i vjerski sukobi.

Prema njegovim riječima, rezultati medijske kolonizacije su vidljivi, a jedan od razloga za medijsku kolonizaciju je geostreteško položaj Crne Gore te želja građana da zemlja uđe u EU.

“Rusija i Srbija se protive članstvu Crne Gore u EU, ugrožavaju crnogorski suverenost i nezavisnost, a u Crnoj Gori imate priliku da čitate srpske tabloide, i da gledate tabloidne televizije. Problem ovih medija je što imaju lažnu ličnu kartu jer se bave primarno političkim temama. Sa stranica srbijanskih tabloidnih medija vrište naslovi kojima se vrijeđaju okolni narodi i najavljuju novi ratov”, naglasio je Gruhonjić.

Zaključio je da se srpski tabloidi bave ovim temama kako bi napravili crno bijeli svijet i pruzrokovali stvaranju antagonizma.

“Riječ je o propagandi koja ima iste elemente kao ratna propagande i ona koristi tehnike targetiranja neprijatelja, a nerijetko se bave i dehumanizacijom žrtve što je prvi uslov za njegovu likvidaciju, zasad samo simbolično”, rekao je Gruhonjiić.

Prema njegovim riječima, kvazi tabloidni beogradski mediji su zamjena za Miloševićeve medije koji su bili prethodnica rata.

“Sada su mediji oruđe meke moći Beograda u odnosu na Crnu Goru, BiH i Kosovo. A da posle meke moći može nastupiti i tvrda, primjer je Rusija i ono što su radili kako bi se pripremili za napad na Ukrajinu “, rekao je Gruhonjić.

On je upozorio i na činjenicu da da su ljudi iz Srbije kupili crnogorske medije.

“Razlog nije tržišne prirode već je primarno iz domena srpskog sveta. Uočava se pravilnost između širenja medijske moći i gradnje srpskog sveta. Iako je srbijansko društvo na prvi pogled polarizovano, kada je u pitanju odnos prema regionu, nije tako, što se vidjelo kada je srpska opozicija gledala u Amfilohija i litije i govorila kako da je riječ o slobodi koja će doći i u Srbiju”, rekao je Gruhonjić.

Antrežimski mediji u Srbiji to nisu kada je riječ o odnosu prema Crnoj Gori, BiH i Kosovu.

“Takav je slučaj i sa medijima koji su u vlasništvu United medija, u Crnoj Gori riječ je o Vijestima koje odavno treba da se zovu Vesti”, zaključio je Gruhonjjić upozoravajući da će novi medijski cunami tek da uslijedi kako se budemo približavali procesu popisa.

Prof. dr Zlatko Vujović katao je kako je polarizacija u Crnoj Gori duboka i razarajuća, te da se može preslikati na sve sektore u društvu.

“Crna Gora i Ukrajina dijele mnogo toga. Veliki broj stranih kolega nije mogao to da shvati. Međutim, oni koji su bili u Ukrajini, razumiju. Vidjeli smo šta se dešava u Ukrajini. Mi smo bili blizu toga 1999, kada smo bili na granici građanskog rata”, kazao je Vujović.

On je objasnio da razarajuća kampanja koja se odigrava u Crnoj Gori ima osnovu na postojećoj podjeli, te da su Rusi koristili istu recepturu i ranije na targetiranim teritorijama.

“Podjele koje postoje u Crnoj Gori bi vremenom blijeđele, mlađe generacije prihvataju faktičko stanje. Međutim, kada imate ogroman priliv novca, koji je uložen u partije, medije, civilni sektor i SPC, imate puno moćnih alata da utičete na pol. procese u Crnoj Gori. I to se upravo dešava”,  kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, strani uticaji koji se dešavaju Crnoj Gori čak nisu uticaj Srbije nego Rusije, a sam Vučić nema snage da se odupre Rusiji.

“Uticaj Srbije i Rusije se dodatno pojačava. Uticaja EU više nema, jer Vlada Crne Gore ne prati preporuke zapadnih saveznika. U slučaju Krivokapićeve, Abazovićeve i Spajićeve vlade to se vidjelo”,  rekao je Vujović uz napomenu da će biti gore.

Balša Božović, srpski političar i politički aktivista, nekadašnji visoki funkcioner Demokratske stranke i narodni poslanik kazao je da vrijednosni okvir politika od prije tri decenije koje su rezulirale ratovima i porastom nacionalizama nije nestao.

“Velikodržavni srpski nacionalizam će izgubiti kada Vučić izgubi bitku u regionu. Miloševićev režim je izvozio ratove u regionu”, kazao je Božović.

Nelustrirana elita napravila je, kako je rekao, novi dogovor sa SPC, koja je samo ispostava ruske pravoslavne crkve.

“Tu je crkva ubacila i svoj vrijednosni sistem i mnogi ljudi su u Srbiji proglašeni za neprijatelje. Za vrijeme Vučića, preko 800.000 ljudi je napustilo Srbiju”, kazao je Božović.

Strašno je teško, po riječima Božovića, boristi se sa Vučićevim hibridnim režimom.

“Probleme će imati Kosovo, BiH, Crna Gora, a režim Vučića ovo vrijeme vidi kao drugo poluvrijeme”,  upozorio je.