Skupština Crne Gore nastavlja sjednicu, koja je počela u petak, a na dnevnom redu je Predlog zakona o izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima, koje je predložila Demokratska partija socijalista.
Poslanik Miloš Konatar (Crno na bijelo) saopštio je da je Vlada danas na sjednici dala pozitivno mišljenje na Predlog izmjena zakona i ocijenila da bi se ovim izmjenama smanjio rizik od politizacije policije, sa čime je on saglasan.
Podsjetio je da inicijalni zakon iz marta, kojeg je podržala EK, nije sadržao sporne odredbe iz člana 15 i 16.
„Što se tiče GP URA, Crna Gora u EU je ključni cilj ove generacije političara…Smatram da je ova korekcija zakona korak naprijed i ispunjene nečega na šta nam je EK ukazala da može biti problematično“, poručio je Konatar.
On je rekao da će poslanici koalicije Crno na bijelo podržati izmjene zakona.
Ovaj stav URA suprotan je Demokratskom frontu koji je poručio da neće podržati predlog DPS.
Tok rasprave
Predrag Bošković iz DPS-a je kazao da je vjeruje da će ovaj predlog dobiti većinu u Skupštini.
“Prvi razlog je zaštita Ustavnog sistema, drugi zaštita Uprave policije i treći zaštita Evropskog puta Crne Gore”, kaže Bošković.
Kazao je da za njih nije prioritet ovaj zakon već da se unutar parlamentarne većine stabilizuju odnosi, te da parlamentarna većina dođe do nove vlade..
On kaže da aktuelni zakonski test nije problem sam po sebi, on je posljedica neprincipijelne koalicije koja je sastavila Vladu.
“Nijedna Vlada koja drži do sebe ne bi prihvatila ove amadmane koje je predložila parlamentarna većina. Zato što ovo nije Vlada koja vodi računa o interesima CG, ovo je Vlada kojom se ne upravlja iz CG nego iz drugih centara moći, ona mora da padne, i pašće vrlo brzo”, kaže Bošković.
Predrag Bulatović iz DF-a je kazao da su razmišljali da li da raspravljaju o ovom zakonu sa DPS-om, da je njihov prioritet drugi, da se dođe do dogovora unutar parlamentarne većine.
“Ovo je pokušaj DPS-a da dileme koje postoje unutar parlamentarne većine riješe pred ustavnim sudom, i da pokušaju da naprave dodatne tenzije unutar parlamentarne većine. DF sigurno neće podržati ovo rješenje, vidjećemo da li ćemo biti na glasanju obvoga što je DPS predložila”, kaže Bulatović.
On je poručio da ovdje nije riječ o Evropskom putu ili ustavno pravnoj policiji, ovdhe je kakao kaže, pitanje da li ovaj parmlament treba da ima kontrolnu ulogu.
Poslanik Danijel Živković iz DPS-a je kazao da su Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima dobile neko novo lice kroz amandnane, na način da se za razrješenje direktora uprave policije pita Odbor za bezbjednost i odbranu.
Kako navodi, da je nakaradno rješenje pokazuje i stanje u bezbjednosnom sektoru.
On je rekao da u bezbjednosnom sektoru na jednoj strani imamo potpredsjednika Vade za bezbjednost i odbranu, direktora Uprave policije i ministra unutrašnjih poslova, a na drugoj ministarku odbrane, direktora ANB-a i predsjednika Vlade.
“Na trećoj strani imate dio parlamentarne većine koji hoće da uspostavi kontrolu nad bezbjednosnim sektorom i na četvrtoj strani imate treće zainteresovane strane van države, koje žele da kontrolišu bezbjednosni sektor”, kazao je Živković.
A onda bi, kako kaže, predsjednik vlade da smijeni direktora UP, ali nema potrebnu većinu za to unutar parlamentarne većine.
Igre prijestola koje se dešavaju dodatno su oštetile kredibilitet bezbjednosnog sektora kod međunarodnih partnera. Dovele su Crnu Goru da nema stepen stabilnosti koji je imala u prethodnom periodu. Opozicija će glasati za izmjene ovog zakonskog rješenja”, rekao je Živković.
Poslanik Vladimir Martinović je u ime kluba Mir je naša nacija kazao da ono što ga kao poslanika zanima jeste ko je to i da li postoje određeni politički uticaji koji u CG štite određena lica koja se nalaze u bezbjednosnom sektoru. ”
“Tu mislim na Zorana Lazovića, Veselina Veljovića, na Mijovića ili takozvani mojkovački klan. Kada ovo kažem tu ne mislim na direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Vukšića, niti na direktora Uprave policije Brđanina. Imam dilemu da li postoje određeni politički ili centri moći koji čuvaju određene strukture iz prethodnog režima koji prave probleme u bezbjednosnom sektoru”, kaže Martinović.
Boris Mugoša iz SD-a kaže da su tokom rasprave na matičnom odboru poslanici parlamentarne većine podnijeli dva amandmana koji suštinski mijenjaju tekst Zakona.
On je kazao da je glasao za, za Zakon u načelu, a to znači za osnovni tekst koji je podnijela Vlada.
“Ali nijesam htio da glasam za Zakon u cjelini koji podrazumijeva i ove amandmane jer oni urušavaju kvalitet toga teksta. Da sam bio u pravu potvrdio je i izvještaj EK”, kaže Mugoša.
U ime Pokreta za promjene obratio se Branko Radulović.
“Vi hoćete status kvo bezbjednosnog sektora, i nećete promjene. Zato što promjene u ovakvom odnosu dolaze iz Odbora za bezbjednost. Da ste željeli uistunu reformu, onda bi bili pravi evropejci. Mi smo još post-totalitarni sistem koji još nije počeo demotažu, i do funkcionalne demokratije treba nam sigurno tri ili četiri poštena izborna ciklusa”, poručio je on.
On je kazao da će kada izglasaju Tužilački svjet, to biti velika priča, a mali efekti.
On je poručio Boškoviću da su prvo trebali da uzmu Zakon Agencije za nacionalnu bezbjednost i onda da kažu: “Otvaramo tajne dosijee, ko je špijao, ubijao, krao, bio on živ ili ne. A ne kao sad što se dešava”.
On je upitao Boškovića u kakvom su stanju tajni dosijei.
Poslanica Draginja Vuksanović-Stanković je ukazala da predloženi tekst Zakona znači vraćanje na prvobitni tekst koji je usaglašen sa EK i koji je trebao da važi danas, ali je amandmanima DF-a promijenjen.
Po Ustavu CG svi znamo da je vlast podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, to znači da mi biramo Vladu i ministre, s druge strane vlada bira po dubini svoje kadrove. Kako mi možemo kao poslanici u Skupštini da pratimo rad Vlade ako nijesmo zadovoljni radom te Vlade, kroz kontrolnu ulogu parlamenta. Sa druge strane premijer koji nije zadovoljan radom nekih ministara ima mogućnost da provjeri taj rad tako što će da pokrene u Škupštini inicijativu za njegovo razrješenje. Vi iz vladajuće većine nijeste sposobni da vršite poslove iz vaše nadležnosti”, kaže ona.
Ona je upitala zašto se ne traži pokretnje postupka o izgasavanju Vlade.
“Zato smo mi ti koji ćemo tražiti da se izglasa pitanje nepovjerenja Vladi, pitanje je dana kada će da padne, pa ćemo se lijepo prebrojati na novim izborima. Dosta je bilo urušavanje sistema i blokiranje sistema gdje najveće posljedice trpe građani. Tome ćemo stati na put”, poručila je Vuksanović-Stanković.
Kako ko Branko Radulovic zvani “izvara'otpad od rakije o postenju,e Branko tvoje postenje je toliko izlizano da te ni tvoja “mezimica”Bosnjak ne moze povrnuti nesreco.