Mugoša: Popis da se oslobodi tenzija, Martinović: Stvara se atmosfera kataklizme

Zakonodavni odbor je sa sedam glasova protiv ocijenio da amandman Socijaldemokrata (SD) o izostavljanju nacionalnog, vjerskog opredjeljenja i jezika iz popisa nije pravno prihvatljiv.

Poslanik SD-a Boris Mugoša podnio je i amandman da bi u zakonu o popisu trebalo da stoji datum održavanja popisa, te predložio da to bude prvom polovinom novembra 2023. godine.

– U zakonu bi trebalo da se odredi datum održavanja, a ne da Vlada određuje kada će se popis održati – poručio je Mugoša.

Mugoša je kazao da je to jedna od najznačajnijih stavki u Zakonu.

– Naš je prijedlog da popis bude u prvoj polovini novembra naredne godine, a ne tokom izborne kampanje i kada je ekstremno hladno vrijeme, i tokom turističke sezone – kazao je Mugoša.

On je ukazao na to da je popis 2003. održan 1. do 15. novembra, a 2011. 1. do 15. aprila.

– S obzirom na to da će prvom polovinom biti predsjednički izbori, predlažemo da to bude 1. do 15. novembar 2023. godine – rekao je Mugoša, ističući da bi se tako i ostali nadležni organi pripremili za taj zadatak.

Predsjednica Zakonodavnog odbora Maja Vukićević je kazala da je služba i ranije rekla da prijedlog nije pravno prihvatljiv i da je potrebno podnijeti još jedan amandman.

Mugoša je poručio da je amandman u skladu sa Ustavom i zakonom, a Odbor je sa sedam glasova utvrdio da amandman nije pravno prihvatljiv.

Poslanik SD-a je ukazao na to da se drugi amandman odnosi na to da se u popisu izostave stavke koje se tiču nacionalnog, vjerskog opredljeljenja i jezika.

– Nijesam dobio sugestije od strane službe, što znači da ovaj prijedlog jeste u skladu s Ustavom i zakonima – kazao je Mugoša.

Martinović: Zašto ranije nijesu uklonjena pitanja o nacionalnosti, vjerskom opredjeljenju i jeziku?

Poslanik Demokrata Vladimir Martinović je kazao da se na amandman SD-a koji podrazumijeva da se iz popisa izostave pitanja o nacionalnosti, vjerskom opredjeljenju i jeziku, postavlja pitanje zašto to i ranije nije bilo uklonjeno.

– Vi ste bili na vlasti kada je takođe sprovođen popis i tada se uredno sprovodio i nije niko od tiih poslanika tražio da se ove stavke brišu oiz popisnog lista. One nijesu nebitne, nego su državi potrebne zbog sprovođenja određenih javnih politika, podataka i slično. Ja se ne bih javio za riječ da ovih dana nemamo atmosferu u javnosti – zbog organizovanja popisa se pravi atmosfera kataklizme, kao da će da padne atomska bomba na Crnu Goru, a ne da se uzmu statistički podaci. Mislim da bi kao poslanici trebalo da relaksiramo građane od te atmosfere, jer oni treba da daju podatke u potpunosti slobodno, u skladu da međunarodnim standardnima i da ih niko ne pritiska pri izjašnjavanju – kazao je Martinović.

On je poručio da je za ovakvu atmosferu krivac predsjednik drave Milo Đukanović.

– Sazrelo je vrijeme da niko od lidera, političkih partija, ministara, poslanika, ne vrši pritisak na građane kako da se osjećaju. Ovdje su se godinama stvarale tenzije i pravile podjele, koje se izgleda i dalje žele produbljivati. Te tenzije je predvodio onaj koji je glavni generator svih kriza u Crnoj Gori – rekao je Martinović.

On je kazao da amandman SD-a nije prihvatljiv i da bi “trebalo pustiti građane da se izjasne, i da ne bi trebalo stvarati pitanje sudnjeg dana od popisa”.

Poslanik Demokrata je poručio da bi popis trebalo da bude praznik demokratije.

Mugoša je kazao da će pitanja o nacionalnom vjerskom i opredjeljenju i jeziku opterećivati popis.

– Biće i miješanja drugih država kao što je bilo i u prethodnom popisu,a mnogo nam je važnije onih ostalih 87 podataka na popisnom listiću, jer na osnovu njih kreiramo javne politike, a ne na osnovu ova tri. U statističkom smislu ni pitanje o vjeri nema značaj, ne koristi se nakon popisa nizašta jer svaka vjerska zajednica, imala tri ili 30 hiljada članova, ima jednaka prava, kao i ljudi koji su ateisti – to je podatak koji je statistički nevažan. Ovdje niko ne traži da se o tome niko nikad ne izjasni, već da se popis oslobodi te vrste tenzija, jer će ih biti – podvukao je Mugoša.

On je poručio da bi trebalo da se ide ka registracionom popisu, odnosno da se iz raznih registara vade ti podaci.

– Kada vadite ličnu kartu, tada se sve ovo može napisati da se čovjek izjasni, i onda nemate svakih deset godina pregled, nego mnogo dinamičnije – rekao je Mugoša.

On je poručio da bi kroz razne registre država trebalo da crpi te podatke.

Koprivica: Amandman SD-a bi doveo do konfuzije i problema u primjeni prava

Poslanik Demokrata Momo Koprivica je kazao da je glavno pitanje da li je ovaj amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.

– Ovaj amandman bi bio u suprotnosti sa važećim pravnim sistemom i doveo do konfuzije i problema u primjeni prava – ocijenio je Koprivica.

On je kazao da socijalna, kultura, ekonomska prava ne bi trebalo da zavise od brojeva niti procenata.

– Jedan od najvažnijih principa je princip koherentnosti pravnog sistema. Ukoliko pravni sistem sadrži međusobno protivrječne djelove dolazi do problema u primjeni prava i postavlja se pitanje da li se ono može primijeniti – kazao je Koprivica.

Usvojena četiri amandmana Demokrata
Na početku Zakonodavnog odbora poslanik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica podnio je četiri amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, koja je Zakonodavni odbor usvojio na današnjoj 56. sjednici.

– Ova četiri amandmana su usmjerena na ostvarenje prava na pristup sudu jer smatram da ova rješenja iz Zakona o upravom sporu prebacuju troškove postupka na građane čak i kada su im prekršena prava, i kada uspiju u sudskom postupku – rekao je Koprivica

On je poručio da je to u suprotnosti sa Ustavom, jer on proklamuje da svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava i sloboda i da svako ima pravo na pravično i javno suđenje, a kako je kazao, to dokazuje i praksa Evropskog suda za ljudska prava.

– Članom 16 bi se stimulisala neažurnost državne administracije koja krši prava građana nepoštujući rokove – rekao je Koprivica.

On je dodao da se jednim amandmanom predviđa da postupci koji nijesu okončani budu jer je, kako poručuje, to elementarna zaštita prava građana.

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak podnijela je dva amandmana na Predlog zakona o visokom obrazovanju ukazujući na to da su studenti tražili da budu uključeni u direktan proces izbora rektora Univerziteta.

Sa tim su se saglasili i ostali članovi odbora.