Ibrahimović: Nijesmo izašli iz Vlade zbog odgovornosti prema građanima

Politika znači biti spreman na dogovor, na kompromis, a ne tvrdoglavo raditi nešto i po cijenu urušavanja ustavnog poretka. To nije dobra poruka i zbog toga je što prije nužan dijalog, kako oko sudija Ustavnog suda, tako i oko održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, kazao je u intervjuu za novogodišnji broj “Dana” potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Crne Gore Ervin Ibrahimović. Upitan zbog čega Bošnjačka stranka, čiji je lider, nije izašla iz Vlade koja više nema povjerenje, odgovorio je da su ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović i on još uvijek u ovoj izvršnoj vlasti zato što snose odgovornost prema građanima, ali i prema svojim biračima, jer vode veoma važne resore za državu.

– Mi ne želimo da se vraćamo u devedesete godine prošlog vijeka, kada smo trpjeli sankcije zbog neodgovorne politike. Crnoj Gori je mjesto u EU, a oni koji to neće da prihvate kao realnost, koji Crnu Goru hoće da odvedu na drugi kolosijek, ne mogu nam biti politički partneri – poručio je sagovornik Dana.

•Crna Gora je u velikoj institucionalnoj krizi, koja traje već nekoliko godina, ali je kulminirala nedavno, kada nije popunjen Ustavni sud, koji mjesecima nema kvorum za odlučivanje, a usvojene su izmjene zakona o predsjedniku. Koga smatrate odgovornim za krizu koju trenutno imamo u Crnoj Gori?

Ibrahimović: Odgovornost je, naravno, na svima koji se bave javnim poslom, a ponajviše na onima koji imaju moć odlučivanja. Parlamentarna većina od 30. avgusta je, po mom mišljenju, grubo prekršila Ustav Crne Gore insistirajući na usvajanju izmjena zakona o predsjedniku. Nažalost, nisu prihvatili mišljenje Venecijanske komisije, mišljenje i apele partnera iz EU i SAD. Bojim se da kada jednom zgazite Ustav, koji je najviši pravni akt naše države, da to ne postane praksa, posebno sada kada Ustavni sud nema kvorum za odlučivanje. To predstavlja suštinsku opasnost za budućnost Crne Gore. Politika znači biti spreman na dogovor, na kompromis, a ne tvrdoglavo raditi nešto i po cijenu urušavanja ustavnog poretka. To nije dobra poruka i zbog toga je što prije nužan dijalog, kako oko sudija Ustavnog suda, tako i oko održavanja vanrednih parlamentarnih izbora.

•Kako ocjenjujete prethodnu godinu kada je u pitanju politička situacija u našoj zemlji i jesmo li napravili neke korake unaprijed?

Ibrahimović: Nestabilnost na političkoj sceni je nešto što je sigurno obilježilo godinu na izmaku, a, po prirodi stvari, politička nestabilnost utiče i na ostale segmente u društvu. U zvaničnom dokumentu Evropske komisije koji je objavljen u oktobru, mislim na izvještaj o napretku Crne Gore, dobili smo ocjenu da stagniramo na putu ka Evropskoj uniji (EU). Dakle, skoro smo došli do nivoa da ne da samo nema napretka na putu ka članstvu u EU, već se skoro bilježi i nazadovanje na tom planu. Mislim da to nije volja većinske Crne Gore. Pod hitno moramo vratiti evroatlantsku agendu u fokus našeg političkog djelovanja. Crnoj Gori ne trebaju nikakve alternativne inicijative, mi smo daleko ispred drugih zemalja regije, za nas cilj treba da bude članstvo u EU.

•Kako izaći iz krize?

Ibrahimović: U trenutnoj konstelaciji političkih snaga teško se može formirati većina koja bi bila jasne evroatlantske orijentacije i teško da se može napraviti funkcionalna vlada, zbog ideološke heterogenosti potencijalnih konstituenata. To je formula za političku nestabilnost i krizu i jedini put za izlazak iz te krize su izbori.

Jasno je, takođe, i da po pitanju izbora postoje političke kalkulacije i to je sasvim normalna stvar u politici. Što se Bošnjačke stranke tiče, lokalni izbori u gradovima u kojima smo nastupili, kao i ankete koje su rađenu u proteklom periodu, pokazuju da bilježimo značajan rast podrške i mi u tom pravcu zaista nemamo dilemu: za nas su izbori prilika da osnažimo poslanički klub sa još najmanje dva poslanika.

Dakle, mi se i kao stranka i kao ljudi svjesni odgovornosti prema građanima, državi Crnoj Gori i njenom evropskom putu zalažemo za izbore odmah nakon što se za njih stvore institucionalni uslovi.

•Bošnjačka stranka je dio manjinske vlade, koja je formirana da bismo ubrzali ulazak Crne Gore u EU. Međutim, iako izvršna vlast uživa povjerenje zapadnih partnera, to se nije desilo. Nedavno je slovenačka ministarka Tanja Fajon saopštila da bi pregovori mogli biti blokirani ako se kriza ne riješi. Kako tumačite ovu poruku i šta se ispriječilo na putu ka ostvarivanju jednog od glavnih ciljeva Crne Gore?

Ibrahimović: Poruke naših međunarodnih partnera i dokazanih prijatelja Crne Gore veoma su jasne, ko želi da ih čita. Potpuno dijelim stav gospođe Fajon i plašim se da bi insistiranje na formiranju Vlade na osnovu neustavnog zakona Crnu Goru odvelo u međunarodnu izolaciju. Odmah da budem jasan: za takve postupke i planove podršku Bošnjačke stranke neće dobiti niko. Mi ne želimo da se vraćamo u devedesete godine prošlog vijeka, kada smo trpjeli sankcije zbog neodgovorne politike. Crnoj Gori je mjesto u EU, a oni koji to neće da prihvate kao realnost, koji Crnu Goru hoće da odvedu na drugi kolosijek, ne mogu nam biti politički partneri.

•Kada očekujete vanredne parlamentarne izbore i da li ih treba održavati dok je Ustavni sud nefunkcionalan?

Ibrahimović: Vjerujem da će svi politički subjekti pokazati visok stepen odgovornosti, prije svega prema građanima. Konsultacije i dogovor oko sudija Ustavnog suda treba početi odmah nakon što se završi javni poziv za prijavu kandidata za sudije, kako bismo postigli kompromis oko najboljih kandidata. Pritom, pozivam kolege iz parlamentarne većine da ovog puta ne dozvole da se desi da među predloženim kandidatima ne bude nijedan pripadnik manjinskih naroda.

Nakon što izaberemo sudije Ustavnog suda, vjerujem da će se steći realne pretpostavke za određivanje termina vanrednih parlamentarnih izbora.

•Bošnjačka stranka je glasala za smjenu Vlade, ali je i nakon njenog pada ostala u njoj. Zašto?

Ibrahimović: U više navrata sam govorio o učešću Bošnjačke stranke u Vladi, iako smatram da to nije najvažnije pitanje u državi u ovom trenutku. Ali, važno je podsjetiti da je Bošnjačka stranka uvijek u ključnim momentima donosila ispravne odluke i da je za prethodnih skoro 17 godina uvijek bila na strani onih ideja koje su dovele do nezavisne Crne Gore, a kasnije i do članstva u NATO-u.

Nakon svega što smo vidjeli, a mi kao predstavnici manjinskih naroda i doživjeli tokom trajanja 42. Vlade, kada smo na sceni imali sječu Bošnjaka iz institucija sistema, upravo je BS inicirala formiranje manjinske vlade, s ciljem da se Crna Gora vrati na kolosijek evropskih vrijednosti. U tome smo imali podršku svih građanskih partija, međunarodne zajednice, intelektualaca, i vjerujem da je to bio dobar politički potez. Aktuelna 43.Vlada imala je jasno poređane prioritete, među kojima su bili nastavak EU integracija i deblokada institucija, podizanje životnog standarda, jačanje manjinskih prava, ravnomjeran regionalni razvoj i drugi. Ne našom voljom, došlo je do rokade prioriteta i mi smo na to imali jasan odgovor – glasali smo za nepovjerenje Vladi. Tu se cijela priča završava. Vlada je sada u tehničkom mandatu i kolega Adrović i ja smo u Vladi prije svega zbog odgovornog odnosa prema građanima, jer vodimo veoma važne resore za državu Crnu Goru. Takođe, imamo i odgovornost prema našim glasačima.

Stanje na sjeveru Crne Gore je zaista alarmantno kada su u pitanju razvojni projekti koji su u direktnoj vezi sa demografskim pražnjenjem i demografskim starenjem sjevera. Iskustvo je pokazalo da odsustvo Bošnjačke stranke iz vlasti znači i odsustvo investicija u djelove Crne Gore u kojima žive Bošnjaci, bez obzira ko vodi Vladu. Ovo su dominantni razlozi zbog čega je BS dio Vlade koja je u tehničkom mandatu. Sve ostalo što se čuje u javnosti plod je raznih manipulacija, koje su usmjerene prema politici i rukovodstvu Bošnjačke stranke.