Hrebičkova: U EU crkva ne može biti iznad države

Ne razumijem se u vjerska pitanja, ali znam da za vrijednosni sistem EU nijedna vjerska zajednica ili crkva ne može biti iznad izvršne vlasti, vlade, države, ustava i zakonodavstva te države. Sigurna sam da lideri Crne Gore – premijer, predsjednik države, šef parlamenta to znaju i da svaki slični ugovor koji se potpiše mora biti u skladu sa Ustavom. Karakter države je, prema Ustavu, sekularni. Prema istorijskim činjenicama Crne Gore, moraju se znati obaveze crkve i vjerske zajednice prema državi i obrnuto, kaže u intervjuu Pobjedi ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova. Ističe da je sigurna da lideri zemlje znaju dobro svoju odgovornost i da će iskoristiti novu pozitivnu atmosferu unutar Evropske unije u pogledu proširenja i da će uložiti sve napore u tom pravcu.

Evropska unija i Češka, koja predsjedava Unijom, žele da vide rad na reformama u svim resorima u zemlji kako bi Crna Gora do kraja godine mogla napraviti konkretan pomak na putu ka Evropskoj uniji. Kao što vidite, crnogorskom premijeru su prioriteti ,,Otvoreni Balkan“ i temeljni ugovor sa Crkvom Srbije. Jesmo li propustili šansu da se približimo Briselu?

Hrebičkova: Sigurna sam da su Vlada i institucije Crne Gore svjesni prilike i da podrška svih članica EU, institucija, Komisije, Evropskog parlamenta postoji i da znaju, da ako ispune zadatke u poglavjlima 23 i 24, u oblasti EU reformi, da će češko predsjedništvo i ostali partneri napraviti maksimum da podrže pomak naprijed za Crnu Goru i njene građane na putu do punopravnog članstva. I pored trenutne političke krize i neizvjesnog razvoja situacije u ovom momentu, želim vjerovati da će država pronaći izlaz, da će političari i parlament naći konstruktivan politički dijalog da izgrade povjerenje između sebe, bez kojeg ne može biti povjerenja u društvu. Sada nije vrijeme za teme koje dijele društvo. Sada je vrijeme primarno za implementaciju EU reformskog procesa u sudstvu, tužilaštvu i zakonodavstvu.

Analitičari upozoravaju da je ,,Otvoreni Balkan“ inicijativa za one zemlje kojima je put u EU blokiran. Zašto bi se podržavali ovakvi projekti, iza kojeg stoji zemlja koja jedina nije uvela sankcije Rusiji, ako već ima toliko regionalnih inicijativa?

Hrebičkova: Regionalna saradnja jeste izvrsna stvar koja jača dobrosusjedske odnose. Mi u EU imamo nekoliko takvih projekata, na primjer RCC ili Berlinski proces, ti projekti trebaju dobiti osvježenje – dobru političku volju za implementaciju. Češko predsjedništvo njih podržava jer uključuju svih šest država regiona Zapadnog Balkana. Mi podržavamo inkluzivnost svih u regionalnoj saradnji i to takvu saradnju koja pravi put prema EU, korak po korak, uz metode ispunjavanja EU standarda. Svaka pojedinačna država regiona ima svoju vlastitu odgovornost prema implementaciji EU reformi i svoj vlastiti put prema članstvu u EU.

Prethodna vlada je pala zbog ogromnog upliva Crkve Srbije, ali i totalne blokade integracionog procesa. Međutim, uticaj Crkve Srbije i dalje jača. Vlada je usvojila tzv. temeljni ugovor sa Crkvom Srbije – rješenje koje besprizorno ponižava državu Crnu Goru i krade crnogorski identitet i državnost, SPC će dobiti status države u državi. Kako je to moguće u jednoj zemlji kojoj u Ustavu piše da je sekularna?

Hrebičkova: Ne sumnjam da svaka vlada Crne Gore ima u svom strateškom interesu zakone i Ustav Crne Gore. Ja se ne razumijem u vjerska pitanja, samo znam da za vrijednosni sistem EU nijedna vjerska zajednica ili crkva ne može biti iznad izvršne vlasti, vlade, države, ustava i zakonodavstva te države. Sigurna sam da lideri Crne Gore – premijer, predsjednik države, šef parlamenta to znaju i da svaki slični ugovor koji se potpiše mora biti u skladu sa Ustavom. Karakter države je, prema Ustavu, sekularni. Prema istorijskim činjenicama Crne Gore, moraju se znati obaveze crkve i vjerske zajednice prema državi i obrnuto. Sigurna sam da lideri zemlje znaju dobro svoju odgovornost i da će iskoristiti novu pozitivnu atmosferu unutar Evropske unije u pogledu proširenja i da će uložiti sve napore u tom pravcu.

Rusija se obrušila na nezavisnu i suverenu Ukrajinu vodeći besmisleni rat u kojem stradaju hiljade žrtava. Scene razorenih ukrajinskih gradova koje gledamo u medijima su poražavajuće čine da gubimo vjeru u čovječanstvo. Ali, sa druge strane, hrabrost tog napaćenog naroda i humanost koju pokazuju evropski susjedi daju nadu da će čovječanstvo izvući iz ovog sukoba prijeko potrebne lekcije? Jesmo li spremni da učimo na greškama iz prošlosti? Koliko će trajati ovaj besmisleni rat?

Hrebičkova: Najvažnija stvar koja je postignuta tokom francuskog predsjedavanja bila je jedinstvena akcija kao odgovor na agresiju Rusije na Ukrajinu. Naš odgovor je bio brz, oštar i, što je najvažnije, ujedinjen. Nažalost, niko ne zna šta je u glavi agresora Putina i kraj nije predvidiv. Ali ono što je bitno jeste to da sva demokratska društva, vlada i javnost podržavaju to da u edukativnom sistemu postoje lekcije za učenje o razvoju kritičkog mišljenja, da znamo kako prepoznati šta je laž i šta je činjenica, da znamo tražiti istinu i fakte i da nijesmo ranjivi na to da nam neko olako ispira mozak. Da učimo graditi svoju individualnost, slobodu i nezavisno mišljenje, da čitamo puno i da neprestano tražimo činjenice, pravdu i istinu. Laž nije mišljenje, laž je laž.

Kako ocjenjujete saradnju dvije zemlje, da li političke odnose prati i intenzivna ekonomska saradnja?

Hrebičkova: Ekonomska saradnja između naše dvije zemlje je vrlo dobra, ali imamo još uvijek veliki prostor za unapređenje. Mi smo za sada u procesu saradnje u oblastima energetike, obnovljivih izvora, IT tehnologije. Želimo da se talentovane crnogorske i češke firme spoje u potrazi za mogućnostima saradnje u oblasti podrške startapova u IT sektoru i u oblasti novih tehnologija. Već godinama imamo dobru saradnju oko hidroelektrana.

Imamo za sobom prvi kvalitetni ekološki projekat sanacije jalovišta nakon eksploatacije rude olova i cinka iz okoline Mojkovca, zatim uspješan projekat ekonomske diplomatije koji je prije nekolike sedmice održan u Crnoj Gori, gdje smo u bezbjednosnom profilu ojačali saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, Ministarstvom odbrane, Upravom policije. Navešću primjer da je svjetski poznata češka firma Colt CZ group u procesu dogovora podrške u vidu opreme za streljaštvo, sport i balistiku.

Gradonačelnici Podgorice i Praga su se prije nekoliko dana susreli u našoj prijestonici kako bi otpočeli pregovore o saradnji u oblasti strategije javnog transporta u Podgorici, mogućnosti uvođenja tramvajskog prevoza, a Češka zna da ponudi know how i ekspertizu u ovom smislu.

Invazija Rusije na Ukrajinu dramatično je ugrozila evropsku bezbjednost, koliko je realno da bi se, zbog malignog uticaja Rusije na Balkan, ovaj sukob mogao preliti i na zemlje regiona?

Hrebičkova: Dok se ovih dana sjećamo genocida u Srebrenici, u Evropi je mnogo ljudi pod prijetnjom, od strane Rusije i od ekstremista koji napadaju različite nacionalnosti i religije. Ruska invazija na Ukrajinu pokazala nam je da se borba za slobodu nikada ne završava. Rat je radikalno promijenio našu spoljnu, evropsku i bezbjednosnu politiku i prioritete češkog predsjedavanja. Da se ne bi sukob prelio i na zemlje regiona, trebamo u tome svi mi sudjelovati.

Vlada mora raditi na implementaciji reformi čime će ubrzati članstvo u EU. Crna Gora jeste pouzdani član NATO-a i to je vrlo korisno. Demokratiju moraju štititi svi i mora biti dostupna svima. Ne samo vlada, institucije, ali i svi mi građani se moramo zajedno boriti protiv laži, mitova, kako u EU tako i demokratskom svijetu širom planete i svi mi moramo odbaciti diskriminaciju i zaštititi različitosti među svima nama kao ključnu vrijednost. Naše osnovne vrijednosti su sloboda, dostojanstvo i odgovornost. Sloboda pojedinaca, ali i nacije. Odgovornost za sebe, za svoje porodice, za druge građane, ali i za okruženje oko nas.

Nadam se da smo naučili lekciju

U Vašoj bogatoj profesionalnoj karijeri izvještavali ste kao novinar i iz ratom zahvaćene Hrvatske. Kako danas gledate na ovaj region, gdje se opet trudite kroz angažman ambasadora da ga prbližite Evropskoj uniji? Što najviše pamtite iz tog perioda?

Hrebičkova: Ja sam izvještavala sa pet ratnih područja – Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Pojasa Gaze i okupiranih oblasti, Libana i Iraka. Cijena rata i cijena slobode je svugdje ista, dok dostojanstvo i težnja za životom, stabilnošću, edukacijom, boljim standardom života i pravnim principima, za svakog dobrog čovjeka, bilo gdje na svijetu, nema cijenu. Region Zapadnog Balkana, nažalost, nije imao pametne i mudre lidere kao što je u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza bio Gorbačov ili kao što su u vrijeme raspada Čehoslovačke bili naši lideri. Jugoslavija je u to vrijeme, nažalost, imala diktatora i autokratu, koji je silom želio zadržati multinacionalni i multivjerski, multidržavni organizam, koji nakon dezintegracije Sovjetskog Saveza, Čehoslovačke i pada Berlinskog zida, nije bilo moguće nasiljem držati kao taoca ličnih interesa suprotno interesima svih ljudi koji su tamo živjeli.

Rat nije solucija, rat je samo dokaz da lider ne zna ili ne želi da ide demokratskim putem koji je u interesu drugih, već gura svoje vlastite ili političke, nacionalističke ili ekonomske interese. Proživjela sam rat u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu, provodila sam sa ljudima dane i noći kada sam radila za BBC Panoramu, mirovne misije UN i IOM. Bila sam očiti svjedok razaranja duša, života, infrastrukture i agresija tadašnjeg Miloševićevog režima i njegovih sljedbenika u regionu.

Bila sam svjedok kako su državne bezbjednosne i one struktura izvan države mimo svih pravila državne legislative, međunarodnoga prava, izvan poretka i standarda priznatih pravnih i ljudskopravnih okvira, ubijali, silovali, uništavali u ime Miloševićeve politike. Ta politika nije slijedila primjer Gorbačova, zahvaljujući kojemu ljudi na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza nijesu morali doživjeti taj teror, traume i destruktivne i negativne sudbine i patnju kao ljudi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Kosovu, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, ali i Srbiji, jer se i tamo ratna atmosfera duboko uplela u živote ljudi.

Od tada znamo da je jedino mjesto za sve narode i svih šest država Zapadnog Balkana unutar Evropske unije i nadam se da smo naučili našu lekciju ovaj put. EU jeste dokazano jedini mirovni projekat od Drugog svjetskog rata koji lidere i građane gura da poštuju sami sebe, svoje različitosti, pravo, zakone, principe, slobodu medija i da odbacuju revanšizam, nacionalizam, fašizam i sve druge oblike autokratskih, mafijaških i nedemokratskih formi ponašanja i vladanja.