Poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Bošković ocijenio je u intervjuu za portal Standard da postoji bojazan da bi se rat, koji je počeo u Ukrajini mogao proširiti na Zapadni Balkan.
”Crna Gora je ne samo pogodno tlo, već u ovom momentu vjerovatno i strateški najvažnije mjesto na kojem bi Ruska Federacija, preko razgranate mreže proksija koji djeluju u našoj zemlji – a koji stanuju na adresama nekih političkih partija, medija, nevladinih organizacija, kriminalnih struktura i djelova Srpske pravoslavne crkve, mogla lansirati tzv. kontrolisanu nestabilnost koja bi imala mogućnost da preraste u zamrznuti konflikt”, tvrdi Bošković, ističući da su pojedini djelovi crnogorskog sektora bezbjednosti podređeni direktnoj koordinaciji ruskih službi bezbjednosti stavljene u službu ruskih službi bezbjednosti”.
STANDARD: Gospodine Boškoviću, kao bivši ministar odbrane i član skupštinskog Odbora za bezbjednost, da li imate bojazan da bi se rat, koji je počeo u Ukrajini, mogao proširiti na Zapadni Balkan? Na čemu temeljite svoju ocjenu?
BOŠKOVIĆ: Svakako da bojazan postoji. Za očekivati je da predsjednik (Vladimir) Putin, usljed pritiska koji trpi od EU i NATO s jedne, a pritisnut herojskim otporom ukrajinskog naroda sa druge strane, posegne za otvaranjem novog žarišta kako bi napravio disperziju fokusa međunarodne zajednice i time ojačao svoju poziciju na primarnom sukobu, koji traje u Ukrajini. U tom kontekstu, najpogodnije tlo za tako nešto bio bi Zapadni Balkan, budući da Ruska Federacija u našem regionu ima razgranatu mrežu saradnika, na šta smo dugi niz godina i upozoravali. Ono što dodatno zabrinjava jeste i okolnost da su u Republici Srpskoj, Srbiji i, nažalost, Crnoj Gori nakon promjena 30.avgusta vlast i bezbjednosne službe ne samo servilne, već su u potpunosti stavljene u službu ruskih službi bezbjednosti. Zbog toga je naročito ljekovito okolnost da smo u Crnoj Gori uspjeli da na demokratski i institucionalan način dovedemo do pada kvislinške Vlade, čime je otvorena perspektiva da se naša zemlja vrati na prirodan, evropski kolosjek.
STANDARD: Neki reginalni mediji i strani političari izražavaju bojazan da bi Crna Gora mogla biti država, koja je pogodno tlo za konfliktne aspiracije, šta Vi mislite o tome?
BOŠKOVIĆ: Upravo iz razloga koje sam naveo u odgovoru na vaše prethodno pitanje, Crna Gora je ne samo pogodno tlo, već u ovom momentu vjerovatno i strateški najvažnije mjesto na kom bi Ruska federacija, preko razgranate mreže proksija koji djeluju u našoj zemlji – a koji stanonuju na adresama nekih političkih partija, medija, nevladinih organizacija, kriminalnih struktura i djelova Srpske pravoslavne crkve, mogla lansirati tzv. kontrolisanu nestabilnost koji bi imao mogućnost da preraste u zamrznuti konflikt. Otežavajuća okolnost u ovom trenutku je i ta što najvažnijim institucijama sistema koordiniraju i rukovode osobe koje su u dnevnom kontaktu sa ruskim obavještajcima u Crnoj Gori ili njihovim saradnicima.
Sve što se pojavilo u javnosti prethodnih dana, mali je dio onoga što se trenutno dešava u institucijama sistema, i predstavlja dodatnu kompromitaciju naše države čiji djelovi bezbjednosnog sektora su podređeni direktnoj koordinaciji ruskih službi bezbjednosti. I to nije ništa novo, jer se sa takvim aktivnostima počelo od samog početka preuzimanja vlasti na državnom nivou nakon izbora 30.08.2020. godine. Ono što je ipak zabrinjavajuće jeste momenat u kojem se sve to dešava, naročito nakon eskalacije sukoba u Ukrajini podstaknutog brutalnom agresijom vojnih snaga Ruske federacije.
STANDARD: Činjenica da je naša zemlja članica NATO-a, koliko nam pomaže u novonastalim geopolitičkim okolnostima i na koji način? Koja su naša prava, ali i obaveze?
BOŠKOVIĆ: Naša odluka da Crna Gora postane članica NATO, i istrajnost da ostanemo na tom kursu uz sve probleme i rizike s kojima smo se suočili u susret članstvu, pokazuju ispravnost politike Demokatske partije socijalista i ukupnog državnog vrha i prethodnim decenijima. Danas, pet godina kasnije, odluka koju smo donijeli pokazuje da nekad teški i možda u početku neshvaćeni od javnosti potezi državnog rukovodstva su neophodni kako bi se zaštitili državni i nacionalni interesi. Kao što se vidi, nijesmo se rukovodili populizmom koji je danas osnovna premisa skoro svih političkih partija u vladajućoj većini, već smo na uštrb i našeg političkog rejtinga stavljali ispred svega državni interes. Koliko je to bila mudra odluka pokazuju ova teška i izazovna vremena koja danas živimo.
O TOME KOLIKO JE ANB OBAVJEŠTAJNO IZBUŠENA, MOGLA BI SE KNJIGA NAPISATI
STANDARD: Imali smo situaciju da potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu optužuje savjetnika za bezbjednost premijera da je za račun Bratislava Dikića pokušao da prikuplja obavještajne podatke od ANB-a, zatim i kritiku na račun direktora ANB-a Dejana Vukšića koji nije uspio da otkrije ko je savjetnikova operativna veza. Samo jedan takav primjer koji je “isplivao” u javnost ostavlja utisak da te zloupotrebe imaju mnogo veće razmjere. Kakav je Vaš komentar, ali i saznanja?
BOŠKOVIĆ: O tome koliko je trenutno Agencija za nacionalnu bezbjednost obavještajno izbušena i time i nezapamćeno ponižena, mogla bi se knjiga napisati. Srećom, u toj instituciji ima dovoljno sposobnih i odanih patriota, ljudi koji izlažu sebe i svoje karijere riziku, kako ne bi dozvolili da sve što se trenutno dešava u Crnoj Gori prođe neopaženo. Time, ovi hrabri pojedinci značajno doprinose zaštiti nacionalne bezbjednosti.
Ipak, jedan primjer na najbolji način oslikava u kakvom stanju je bezbjednosni sektor trenutno. Naime, premijer u odlasku je za svog ključnog savjetnika za nacionalnu bezbjednost doveo čovjeka koji je još krajem devedesetih godina prošlog vijeka, bio prepoznat kao neko ko prije služi interesima Beograda, zbog čega je i nagrađen direktorskom pozicijom u susjednoj zemlji. Ovo dovoljno govori o jasnoj namjeri da se bezbjednosni sektor svede na nivo ispostave srpskih i ruskih bezbjednosnih službi.
STANDARD: I DPS je prije nekoliko dana iznio kritiku na račun Vukšića, koji se navodno redovno srijetao sa navodno ruskim nižerangiranim obavještajcem Bojanom Đorđevićem, kakva su Vaša sazanja u vezi sa tim? Da li ima ruskih obavještajaca u Crnoj Gori i da li mislite da će pokušati da sabotiraju formiranje buduće manjinske Vlade?
BOŠKOVIĆ: Ruskih obavještajaca, kao i obavještajaca drugih službi koje djeluju na teritoriji Crne Gore je uvijek bilo i biće. I tu ništa nije novo niti nepoznato, a Bojan Đorđević je samo jedan u nizu onih koji su vršljali po Crnoj Gori u prethodih godinu i po dana. Ono što predstavlja problem jesu pojedinci, koji su zaposjeli sistem bezbjednosti nakon promjena koje su se desile 30.avgusta, a koji, umjesto da služe interesima svoje države, predstavljaju “alat” za sprovodjenje ruskih interesa. Takva okolnost porodila je i ključni problem sa kojim se trenutno suočavamo – okolnost da pojedine institucije koje treba da štite Crnu Goru od uticaja trećih strana, s danas na usluzi tim protiv čijih akcija bi trebali da se bore. Zbog toga nema dana kada nemamo aferu u bezbjednosnom sektoru i zbog toga postoji velika bojazan da će naša zemlja biti meta za sljedeću nestabilnost u Evropi.
Sve ovo ujedno porađa i potrebu da Crna Gora dobije što prije snažnu evropsku Vladu, čiji će ključni prioritet biti stabilizacija i brza reforma sektora bezbjednosti kako bi spremno dočekali sve ono što mogu biti izazovi u neposrednoj budućnosti. U tom kontekstu smo i kazali da bi za izazove koji su pred nama, a koji mogu biti i veći od onih sa kojima smo se suočili devedesetih godina, bili najbolje formiranja stabilne Vlade.
VLADA NAMJERNO ODUGOVLAČI UVOĐENJE SANKCIJA ZA RUSIJU I BJELORUSIJU
STANDARD: U posljednjih nekoliko dana zemlje regiona su slijedile zatjeve za uvođenje novih mjera sankcija prema Rusiji, u Crnoj Gori se to još nije desilo? Da li se može desiti da Vlada u tehničkom mandatu odugovlači donošenje takvih odluka?
BOŠKOVIĆ: Može – i rekao bih da se to defacto i dešava. Odlazeća Vlada na svaki način želi da predstavi Crnu Goru kao nepouzdanog i nesposbnog partnera prema prije svega dvijema organizacijama koje bi za nas trebale biti apsolutni prioritet. Riječ je o NATO i Evropskoj uniji. Zbog toga još uvijek nijesmo ispoštovali sve preporuke EU koje se tiču sankcija prema Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, a došli smo i u situaciju da načelnik Generalštaba bruka i sebe i državu na sastancima Vojnog komiteta NATO.
Zbog svega navedenog neophodno je da se sve građanske, evropske i prije svega političke snage kojima je Crna Gora na prvom mjestu okrenu zajedničkom dogovoru kako bi ovo brukanje i sunovrat naše države bio što prije zaustavljen. Vjerujem da će Vlada što prije biti formirana kako bi se kormilo Crne Gore usmjerilo ka evropskom putu.