Od čega to želimo da pobjegnemo?

Za aktuelno.me

Piše: Ivona Bujišić

Život savremenog čovjeka svakodnevno je ispunjen stresom. Stres se dešava na svim nivoima. Na nivou fizičkog, na nivou mentalnog kao i na nivou emocionalnog. Iako određena količina stresa nije loša jer našu sposobnost tolerancije na stres diže na veći nivo ipak je stres nešto što, ma na kojem se nivou dešavao, narušava unutrašnju ravnotežu.

Kao odgovor na stres nesvjesno se aktiviraju mehanizmi odbrane tj. koping mehanizmi koji nam pomažu da se adaptiramo na novonastalu situaciju koja izaziva stresanu reakciju u nama. Koping mehanizmi imaju tu ulogu da nam pomognu da se nosimo sa stresnom situacijom. To je svaka radnja koja dolazi nakon stresnog dogadjaja i ima za cilj da ublaži i olakša našu reakciju na situaciju.

Ko se ranije nije susreo sa konceptom koping mehanizama može naivno pomisliti da su oni dobri i da nam služe, međutim to najčešće nije slučaj. Iako se objektivno može reći da su neki bolji od drugih ili da nam neki izuzetnio štete dok nam drugi donose korist, istina je da svaki koping mehanizam, bio konstruktivan ili ne, odvlači nas skretanjem pažnje od onoga na šta bi smo trebali da se fokusiramo. Koping mehanizmi odvlačeći pažnju doprinose da se početni stres ne proživi već potisne. Osim toga ono što nam je u trenutku pomoglo da se dobro osjećamo može postati novi izvor problema.

Recimo da je odredjena osoba prošla kroz veoma težak period razvoda, što po statistikama predstavlja jedno od najtraumatičnijih iskustava koje  može čovijeka da snadje. Navedena osoba ne umijevši da se nosi sa količinom patnje koju osjeća polako ali sigurno tone u alkoholizam. Zavisnik od alkohola se ne postaje preko noći. To je kontinuirani proces u kojem osoba poseže za alkoholom da bi otupjela na bol koji osjeća. Svaki put kad je realnost previše bolna za podnijeti alkohol služi kao sredstvo da se patnja umanji makar na tren.

Iz navedenog primjera se vidi da je patnja prouzrokovana razvodom primarni uzrok stresa. Takodje uvidjamo da se aklohol koristi kao sredstvo da bi se patnja potisnula. Dakle ima svrhu odvlačenja pažnje sa pravog problema i služi kao koping mehanizam postajuć novi izvor problema. Alkoholizam je primjer izuzetno destruktivnog koping mehanizma.

Da bi ukazali na razliku izmedju loših i ”dobrih” koping mehanizama hajde da zamislimo da je navedena osoba umjesto da se opija odlučila da potpuno transformise svoj fizički izgled trenirajući i zdravo se hraneći. U ovom slučaju trening i zdrava hrana, iako imaju ulogu koping mehanizma, donose benefitne na polju zdravlja i izgleda.

Ne možemo poreći da je ovaj koping mehanizam itekako konstruktivan u poredjenju sa alkoholizmom. Medjutim loša strana lošeg ali i “dobrog” koping mehanizma je to što odvlačeći pažnju sa pravog problema, postajući sredstvo izbjegavanja glavnog problema doprinosi da glavni problem ne bude riješen, u ovom slučaju da se bol povodom razvoda ne proživi i polako otpusti.

Sad kad smo se bliže upoznali sa konceptom koping mehanizama želim vam ukazati na činjenicu da ih svi koristimo. Svakodnevno. I to ih koristimo apsolutno nesvjesni šta zapravpo radimo. U gore navedenom primjeru lako je uvidjeti  kako nastaje i po kojem principu funkcioniše koping mehanizam jer alkoholizam predstavlja veliki i lako uočljivi problem. Međutim, neki od njih su toliko ustaljeni u ljudskom ponašanju da neko ko nije izuzetno vješt u posmatranju sebe provodi život služeći se raznim koping mehanizmima potpuno nesvjesno.

Naglašavam da bilo šta može poslužiti kao koping mehanizam.  Ja ću u nastavku nabrojati smo neke koji su izuztno česti. Počeću listu sa onim koji su skoro pa neprimjetni i ići ka onim za koje svi znamo samo nismo znali sta zapravo jesu.

Racionalizacija–  Veoma često korišćen koping mehanizam koji prolazi svima nama ispod radara. Racionalizujući nalazimo logična i racionalana rešenja za stituacije u kojim odbijamo prihvatiti svoju odgovornost. Tim štitimo ego od osjećaja stida i krivice. Na primjer osoba koja je ostavljena u ljubavnoj vezi umjesto da sagleda svoje greške racionalizuje situaciju govoreći sebi “ taj muškarac svakako nije bio moj nivo”

Projekcija – Koping mehanizam kojim smo svi zaraženi. U osnovi ovog koping mehanizma je pridavanje sopstvenih negativnih osobina drugoj osobi. Ta osoba ne posjeduje te negativne osobine ali mi u nemogućnosti da se nosimo sa stidom spoznaje da su to naše negativne osobine pridajemo ih nesvjesno drugom. Tako će osoba svoj potisnuti osjećaj ljubomore I zavisti projektovati na druge misleći da zapravo njoj svi zavide.

Bolesti zavisnosti– Bolesti zavisnosti predstavljaju svjesno unošenje toksičnih materija u organizam ali iz nesvjesnih razloga. Bolesti zavisnosti nisu uzrok. One su samo posledica. Uzrok je duboka, nezaliječena i nespoznata trauma. Najčešće trauma koja se vuče od najranijeg djetinjstva. Toliko jaka i duboka da čovijek poseže za destruktivnim strategijama da se nosi sa njom. Koristi se toksičnim supstancama da otupi na bol koja je konstantana.

Religioznost – Iako postoje ljudi koji kreću putem religije zato što to predstavlja njihovo istinsko interesovanje i duboku strast ogromna većina ljudi ulazi u te vode ne bi li se tako nosili sa traumama i patnjom. Svi znamo ljude koji su se okrenuli religiji nakon velikih ličnih tragedija. Religija u tom slučaju služi kao njihovo sredstvo za olakšanje boli i patnje. Posvećenost religiji često znači bijeg od realnosti. Takođe mnoge religiozne dogme služe kao koping mehanizmi. Na primjer u hrišćanskoj tradiciji radeći loša djela krivimo đavola skidajući odgovornost sa sebe.

Hrana– Hrana predstavlja energiju koja pokreće tijelo i tjelesne funkcije. Kad hrana postane sredstvo za bijeg od emocija ili zamijena za njih onda je iz izvora energija presla i u koping mehanizam. U hrani tražimo utjehu i hrana nam daje ispunjenje koje fali iz nekog drugog izvora.

Knjige/filmovi – Monika Beliči je rekla “Svima nama su neophodne iluzije. I baš zato, volimo filmove.” U ovoj kratkoj ali veoma snažnoj rečenici krije se srž kad nam knjige i filmovi služe kao koping mehanizam. Okrećemo se nestvarnim likovima i svjetovima i koristimo ih da iz naše ne tako lijepe svakodnevnice pobjegnemo tamo gdje su stvari ljepse. Okrećemo se iluzijama.

Rijaliti emisije – Posebno popularne na našim prostorima rijaliti emisije su postale kolektivna pilula koju gutamo svakodnevno ne bi li gledajući tudje greške, moralna posrnuća i nervne slomove imali koliko toliko osjećaj da je naš život bolji i da smo mi bolji, nesvjesi istine da rijaliti programi i njihovi akteri predstavljaju našu relnu sliku. Ogledalo su društva u kojem živimo i kojeg smo i sami dio.

Neki od navedenih primjera su destruktivni, bolesti zavisnosti npr, dok su neki konstruktivn, kao što mogu biti knjige, filmovi, trening i sl. Time sam željela da ukažem na dualnu prirodu koping mehanizama. Neki nam stopostotno štete dok su neki  korisni i dobri u zavisnosti kad i kako se njima služimo.

I šta raditi nakon spoznaje da se redovno koristimo koping mehanizmima?

Sama činjenica da smo spoznali da se njima služimo je veliki korak unaprijed. Kad spoznamo program ponašanja možemo svjesno raditi na tome da ga promijenimo tj zamijenimo sa onim konstruktivnim. Takođe moramo kristalno jasno biti svjesni od čega to želimo da pobjegnemo koristeći se koping mehanizmima. To je primarno mjesto koje zahtijeva našu pažnju. Postavši svjesni izvora stresa i zatim postavši svjesni da se koristimo koping mehanizmima već smo iz oblasti mraka nesvjesnog zagazili na svjetlo svjesnosti. Kad se pozabavimo primarnim uzročnikom stresa možemo se svjesno čak i koristiti koping mehanizmom koji nije destruktivan po nas nego može u nekom drugom segmentnu našeg života donijeti veliku korist.