Crna Gora je u zoni galopirajuće inflacije, koja je prema zvaničnim podacima, stigla do čak 16 odsto. Međutim, to su statistički podaci Monstata, ali realan život i svakodnevna kupovina pokazuju da je rast cijena i preko 25 odsto. I sa tih 16 procenata inflacija u Crnoj Gori skoro 60 odsto od prosjeka u državama eurozone.
Minimalna potrošačka korpa crnogorske građane je, navodi Monstat, koštala oko 781 euro, što je skoro 116 eura više nego u septembru prethodne godine. Četvoročlana domaćinstva su za hljeb izdvajala 37 eura, meso 73, ribu četiri i po eura, mliječne proizvode i jaja skoro 96 eura, voće i povrće 39, odnosno 65 eura. Tako kažu brojke.
Realan život
Odlaskom u bilo koji trgovinski market primjetan je snažan rast cijena koji je posljedica kako navode stručnjaci globalnih poremećaja uslovljeni agresijom Rusije, ali i poremećaja koji su nastali u lancu snabdijevanja tokom pandemije. Scenarija da bi se sve moglo vratiti u normalu nema ni u naznakama, kao što nema nikakve ni najave da će Vlada Crne Gore bilo šta preduzeti da bi se problem inflacije koliko-toliko manje osjetio na životni standard.
Optimizam koji je dao u početku program Evropa sad splasnuo je veoma brzo. Cijene su u marketima toliko skočile da je recimo tjestenina sa 70 centi u jesen 2020. godine, sada prosječno skoro dvostruko skuplja i iznosi 1,3 eura. Cijene mliječnih proizvoda su takođe porasle u prosjeku i do 70 odsto u odnosu na prije dvije godine, a dodatni problem je što je njihova nabavka ograničena na najviše pet litara po potrošaču. Ulje je poskupilo 100 odsto i njegova cijena iznosi oko dva eura, što je opet niže u odnosu na koji mjesec ranije kada je iznosilo čak i 2,5 eura za litar. Jaja, meso, voće, povrće nijesu rasli po stopama poput prethodno navedenih artikala, ali i tu je već mjesecima prisutan puzajući trend rast cijena. Kada se sve ove cijene sagledaju stiče se utisak da je inflacija mnogo veća. To je i logično jer u njen obračun utiču i usluge i proizvode koje bilježe pad cijena, poput avionskih karata, ali to je prosječnom građaninu nebitna stavka.
Slijedi još jači talas
Ako se mislilo da će se cijene prehrambenih artikala konačno zaustaviti to ipak nije realno. Procjene su da će i u narednim mjesecima doći do sporadičnog rasta cijena, ako okolnosti budu na globalnom tržištu bez nekih većih šokova. Ono što ne uliva optimizam je što su jednake i nepredvidive šanse u omjeru stabilnosti i vanrednih poremećaja.
Mjesecima se unazad govori o “teškoj zimi” koja slijedi, a građani Crne Gore koji imaju privilegiju uživati ovih dana u miholjskom ljetu, vrlo brzo mogu biti “zaleđeni” kada čuju da će električna energija da poskupi između 10 i 20 odsto. U opštoj situaciji, takav rast cijena bio bi vrlo alarmantan za većinu stanovnika, jer su izdaci za struju ionako prilično visoki. Dodatni problem može se pojaviti i u snabdijevanju električnom energijom, jer su sve češće informacije o problemima u redu HE Perućica, TE Pljevlja, dok ostale energetski objekti imaju manjak dotoka vode. Zvaničnici EPCG uvjeravaju da neće biti problema sa snabdijevanjem električne energije, ali njima se mnogo ne smije vjerovati jer su se sve njihove procjene do sada pokazale kao pogrešne. Koliko je zastupljeno odsustvo kontrole nad energetskim sektorom najbolje govori činjenica da je EPCG potrčala da objavi preporuke za uštedu struje, ali zato nije poput drugih država preduzela i popuste za one koji tokom ovog ili narednih mjeseci naprave uštedu. To je dokaz da o građanima odnosno potrošačima niko ne brine.
U cijeloj ovoj priči, posebno brine okolnost da o građanima ne brine ni Vlada. Tako Vlada Crne Gore na posljednje tri sjednice nije preduzela nijednu radnju, niti usvojila bilo kakav zaključak koji se odnosi na problem inflacije ili enormnog skoka cijena. Da bi se suočili sa velikim problemom kao što je inflacija, neophodni su veliki rad, znanje i trud – ono što je u debelom manjku u crnogorskoj Vladi u tehničkom mandatu na čelu sa kontroverznim premijerom Dritanom Abazovićem. Čast malom broju izuzetaka.
D.G.
Pomoći će vam nato partneri…