Subota, 27 Aprila, 2024
Rubrika:

Samo jedna trećina ugostiteljskih objekata u Herceg Novom pravilno sakuplja i odlaže iskorištena jestiva ulja

Iako su po Zakonu o upravljanju otpadom svi ugostiteljski objekti koji poslužuju hranu i imaju više od 20 sjedećih mjesta dužni da iskorištena jestiva ulja i masti sakupljaju odvojeno i ne smiju da ih ispuštaju u kanalizacionu mrežu, u kontejnere, na zelene površine i slično, većina se ove obaveze ne pridržava

Koliko smo još daleko od ekološke osvješćenosti, poštovanja zakonskih odredbi i standarda poslovanja, pokazuje i primjer nepropisnog odlaganja iskorištenih jestivih ulja i masti iz ugostiteljskih objekata u Herceg Novom, piše Novski portal.

Iako su po Zakonu o upravljanju otpadom svi ugostiteljski objekti koji poslužuju hranu i imaju više od 20 sjedećih mjesta dužni da iskorištena jestiva ulja i masti sakupljaju odvojeno i ne smiju da ih ispuštaju u kanalizacionu mrežu, u kontejnere, na zelene površine i slično, većina se ove obaveze ne pridržava, navodi za Novski portal, izvršni direktor „Čistoće“ d.o.o, Aleksandar Škobalj.

„Od preko 150 ugostiteljskih objekata samo njih 50 redovno sakupljaju i predaju iskorištena ulja i masti Reciklažnom centru našeg Društva u Meljinama. „Čistoća“ je upisana u registar sakupljača, a ugostiteljski objekti su dužni da potpišu ugovor sa nama“.

Većina restorana ne haje mnogo „za sosptveno dvorište“, pa iznosi plastične kese ovu vrstu otpada na Šetalište Pet Danica i druge javne površine. Odlaže ih uz ili dalje od kontejnera za komunalni otpad. Dešava se da se sadžaj prospe po šetalištu. Teško masne mrlje radnici „Čistoće“ ne mogu da operu bez velikih hemikalija. To pruža ružnu sliku, odbija turiste, ali prije svega zagađuje okolinu.

„Ugostitelji bez razmišljanja ubacuju ulja u kontejnere sa mješovtim otpadom. Kada naš kamion koji ima presu za komunalni otpad dođe da isparazni kontejnere pokupi i ulja i masti koja cure iz kamiona nakon presovanja. Takođe, u samim posudama za odlaganje otpada stvara se nesnosan smrad, pa je bukvalno neophodno svakodnevno obavljati pranje i decinfekciju kontejnera“, navodi Škobalj.

Kako pravilno sakupljati i odlagati ulja i masti

Prilikom potpisivanja ugovora sa „Čistoćom“ ugostitelji se obavezuju da bidone za iskorištenim uljima prazne u kazane Reciklažnog centra. Tom prilikom dobijaju i potvrdu da redovno i ispravno odlažu iskorištena ulja, što je važno da imaju i u slučaju kontrole ekološke i sanitarne inspekcije njihovih objekata. „Čistoća“ potom prodaje zagađena ulja firmi iz Bara koja je sertifikovana da se bavi otkupom svih vrsta ulja.

Do sada nisu mnogo pomogli medijski apeli i edukacija za promjenu loše i nezakonite prakse. Iz ovog preduzeća navode da će ove turističke sezone nastojati da pomognu svojim korisnicima i sebi kako bi zaveli red na Šetalištu Pet Danica i drugim lokacijama gdje je skoncentrisano najviše lokala.

„Kada već ugostitelji neće da dopremaju iskorištena ulja i masti u naš Reciklažni centar kupićemo dostavno vozilo, sa bačvom od 1000 litara. Obilazićemo rejone najmanje jednom sedmično iz svakog ugostiteljskog objekta, kupiti isključivo tu vrstu otpada u ranim jutarnjim satima. Tražićemo ako treba i pomoć komunalne policije. Preuzimaćemo potpuno besplatno ulja, a njihovo je samo da ih odvajaju u odgovarajuće posude koje ćemo im dati“, najavljuje Škobalj.

Možda bi dobro rješenje bilo i uvođenje novčanih kazni, ali teško je dokazati ko izbacuje nepropisno smeće, mada radnici „Čistoće“ to zapravo znaju.

Neki od novskih restoratera sa kojima smo pričali nijesu htjeli da im pominjemo imena, ali priznaju da ljeti, kada sve vrvi od turista, ne razmišljaju mnogo o ekologiji. Samo žele da se što prije oslobode raznog smeća, pa i ulja iz lokala pred zatvaranje. Sve iznose ispred lokala. Znaju doći će radnici „Čistoće“. Ne pada im na pamet da sve bar iznesu 100 metara iznad objekata na obližnji lokalni put.

Kada bi bili „uhvaćeni na djelu“ i dobro kažnjeni vjerovatno bi im se probudila ekološka svijest, nerado, ipak, kaže nam jedan od ugostitelja iz Igala.

I domaćinstva su zagađivači

S druge strane, u domaćinstvima se skoro nikad ne bavimo pitanjem – šta uraditi sa uljem koje je već iskorišćeno? Ono što, uglavnom, radimo jeste da sve poslije prženja i pečenja naspemo u plastične boce, zatvorimo i opet s komunalnim i drugim otpadom nosimo u kontejnere komunalnoig otpada. Takođe, ono što još radimo i što nije dobro, sipamo malo vode u prosulju ili teću koja je masna, pa sve izručimo u sudoperu, ili wc šolju. Masnoća se ohladi, stvrdne i zalijepi za cijevi, pa dolazi i do zapušenja.

U svakom slučaju, morali bismo uz kontejnere za komunlani otpad, staklo, plastiku i papir na svim javnim površinama imati i ona za odlaganje ulja i masti. Jednog dana možda počnemo više da shvatamo o neophodnosti selektivnog odlaganja otpada, očuvanju sredine i kulturi življenja. I dalje smo veoma daleko od standarda koje propisuje EU i koje je neophodno ispuniti za zatvarnje poglavlja 27 u pristupnim pregovorima.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
xxy
03.02.2024-12:40 12:40

To se moze rijesiti ,tako sto je vlasnik restorana obavezan da preda odredjenu kolicinu starog ulja mjesecno ili sedmicno komunalnom i da mu oni izdaju potvrdu koliko je predao .
A inspekcije kad obilaze restorane da traze te potvrde ,ko je nema znaci da je bacio staro ulje na nedozvoljeni nacin.

Tako se slicno radi na brodovima ,jer glavni kuvar mora da preda koristeno jestivo ulje prvom oficiru stroja da je ga stavi u tank sa prljavim uljem i sagori u incinerator ili preda na obalu ,kome treba i to se zavede u Knjige, koje se kontrolisu od strane inspekcije.