IMA LI EKONOMISTA U IZVRŠNOJ VLASTI: Vlada ne zna šta je biznis barijera, odsvirala kraj investicijama u Kolašinu

Vlada Crne Gore dala je saglasnost na prijedlog Izmjena i dopuna odluke o naknadama za komunalno opremanje u Kolašinu, koji je inicirala lokalna uprava, a kojim je predviđeno povećanje ove takse sa postojećih 30 eura na čak 150 eura u zoni I, na 100 u zoni II, 70 u zoni III.

Tako će Kolašin koji je do sada bio rekorder po investicijama, postati prvak po komunalnim taksama na sjeveru Crne Gore, skuplji čak i od Podgorice, Bara, a za hotele i Svetog Stefana, Kopaonika…

Praksa je pokazala da visoke naknade ne samo da će otjerati investitore, već će uticati na umanjenje prihoda u lokalnom budžetu, zaposlenost, turističku sezonu i u krajnjem na ukupan razvoj grada. Kolašin je postao jedna od najbrže rastućih opština, a investicije su pokrenute primarno razvojem infrastrukture, posebno u Skijalištu Kolašin, i povoljnim investicionim ambijentom, između ostalog i atraktivnim komunalnim naknadama.

Vlada Crne Gore je ovom odlukom, nažalost, odsvirala kraj investicijama u Kolašinu. Ujedinjenim snagama neznavene Vlade Crne Gore, politikantske lokalne uprave i režimskih medija, od Kolašina koji je trebalo planski da se razvija u renomirani ski centar, napraviće se Zlatibor u Crnoj Gori. Jer ista naknada za kondo hotele koji zapošljavaju i po 50 ljudi i stanove koji su samo za prodaju, usmjeriće investitore na izgradnju stambenih objekata.

Teško očekivati investicije pod ovakvim uslovima

Sa druge strane, teško je za očekivati da će budući ulagači u hotele birati ovaj grad umjesto Mojkovca gdje je naknada 45 eura, Andrijevice koja će probijanjem tunela kroz Bjelasicu biti na samo nekoliko minuta od Skijališta Kolašin, i gdje je ova taksa svega 14 eura, Berana koje dobijaju novu perspektivu otvaranjem regionalnog puta Berane-Kolašin, ali i valorizacijom aerodroma u ovom gradu za koji već postoji interesovanje inostranih kompanija. Jer povrat investicija u hotele je tek nakon 20-25 godina od završetka, a podsticaji na lokalnom nivou privlačniji su za ulaganja.

Bjelasica je okružena opštinama u kojima su manje takse, a samim tim i veće šanse za investicije, što će se samo povećati sa završetkom saobraćajne infrastrukture. U takvoj atmosferi, Kolašin mora zadržati zasluženo prvo mjesto po investicijama koje trenutno ima. Jer, da podsjetimo, otvaranjem prve dionice auto puta, ulaganjem u Skijalište Kolašin i entuzijazmom pojedinaca koji su još prije više od 15 godina počeli da rade na valorizaciji potencijala Bjelasice kao planinskog turističkog centra, Kolašin je danas grad investicionog buma.

Portal Alktuelno je pisao da je povećanje naknade u ovom obimu poreski udar na razvoj Kolašina koji će otjerati investitore iz prve tri gradske zone. S druge strane, ovaj potez neće donijeti opštini prihode koje očekuje, jer neće imati interesovanja za gradnju u tom dijelu Kolašina. Osnovna ekonomska logika kaže da kad nema potražnje, cijene padaju, pa će tako najveću štetu pretrpjeti vlasnici imovine u ovim zonama, jer će njihova vrijednost značajano da pada, dok će da raste ona u zoni sa manjim taksama.

Uveli biznis barijere dok poltronišu SPC

To što lokalne vlasti u Kolašinu na čelu sa mlađanim predsjednikom opštine Vladimirom Martinovićem ne znaju šta su biznis barijere, kako se privlače investiori, a kako odbijaju, ne čudi obzirom na njihove siromašne poslovne biografije. Sa druge strane Martinović, iako mlad, ima pozamašan talenat za populizam, koji je uostalom osnovni moto Demokrata, partije kojoj pripada. U prilog tome ide i skandalozan potez kada je poklonio SPC 50.000 eura iz opštinske kase za izgradnju spomenika mrzitelju Crne Gore, Amfilohiju Radoviću. Ali, populizam i politikantstvo nikada nijesu bili partneri ekonomiji, naprotiv.  Ono što jeste zabrinjavajuće je da ministri u  Vladi Crne Gore, od kojih se pojedini hvale ekonomskim fakultetom a drugi sopstvenim biznisima, nijesu u stanju da prepoznaju ono što je osnova ekonomije – svako povećanje administrativnih zahvata predstavlja biznis barijeru. I dok druge države ulažu ogromna sredstva da privuku investitore kroz poreske olakšice, oslobađanje plaćanja doprinosa i donacije na platu po zaposlenom, naša Vlada daje saglasnost na povećanje takse na lokalnom nivou na najveću u ovom dijelu Crne Gore.

Ovdje posebno čudi da je saglasnost dalo Ministarstvo finansija na čijem čelu je Aleksandar Damjanović koji se u TV emisijama otvoreno hvali poznavanjem ekonomije, profesorima kod kojih je studirao i diplomirao. Pitanje je šta bi mu oni rekli na poteze koje povlači kao ministar finansija? Jer nema toga ekonomiste koji drži do profesije, a koji bi na svakom koraku opterećivao privredu i građane kroz povećanje poreza, akciza, naknada, taksi…  Ministar koji se hvali da je studirao u Beogradu, trebalo bi da pogleda primjer Srbije i koje sve podsticaje oni daju za ulaganja, posebno u turizmu. Možda tu leži odgovor na pitanje zašto se crnogorski građevinari sve više odlučuju da ulažu u susjednu državu.

Ili je baš to razlog zbog čega je Ministarstvo finansija dalo zeleno svjetlo na povećanje naknada u Kolašinu jer dok jednom ne smrkne drugom ne svane. Udružena lokalna vlast sa državnom potporom otjeraće buduće investitore iz ovog grada, koje trenutno nema ni vodovodnu ni kanalizacionu mrežu, puteve, vještačko osnježavanje… Tako od Kolašina koristi neće imati ni Kolašinci ni država sve dok su na vlasti u lokalu političari bez iskustva, a u državi ekonomisti bez znanja.

L.P.Đ.