Uvećanje Naknade za komunalno opremanje zemljišta ima vrlo nepovoljan uticaj na Kolašin kao Opštinu, na lokalnu zajednicu a što je najbitnije, na svakog Kolašinca ponaosob, istaknuto je u Primjedbama i sugestijama na Nacrtu odluke o izmjenama i dopunama odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kojom je predloženo povećanje ove takse sa postojećih 30 eura poveća na čak 150 eura u zoni I, na 100 u zoni II, 70 u zoni III.
Ovaj prijedlog je na Javnoj raspravi a do sada su dostavljene brojne primjedbe i sugestije na Nacrt dokumenta. U nekima od njih se navodi da je Nacrt diskriminatorski prema lokalnom stanovništvu jer su objekti stanovanja do 200 m2, u povlaštenoj kategoriji.
”U Kolašinu je pojava da šira porodica živi u istom (većem) objektu veoma uobičajena, pa samim tim na ovaj način nije moguće mnogim velikim porodicama da rješavaju osnovno stambeno pitanje po fer i korektnim finansijskim uslovima”, navodi se u primjedbama sa javne rasprave. Takođe, kako tvrde, Kolašinci koji su konačno osjetili benefite od rasta i razvoja svoje opštine, kroz turistički promet, izdavanje apartmana u manjim apartmanskim objektima, neće moći dalje da valorizuju svoja urbanizovana zemljišta po ovako visokim cijenama komunalija, koje su na razumnom nivou samo za objekte do 200 m2. Uz to, kako je istaknuto, višestruki skok cijene naknada za komunalije će veoma negativno uticati na vrijednost urbanizovanog zemljišta u posjedu lokalnog stanovništva, koje je mahom zemljište na kom je dozvoljena gradnja manjih objekata.
Zbog svega navedenog, građani predlažu da se, po uzoru na najrazvijenije opštine, koje imaju pozitivna iskustva vezano za pokretanje investicionih talasa, član 9 nacrta odluke koji se tiče povlašćenih iznosa komunalija izmijeni tako da se odnosi na turističke i objekte stanovanja do 500 m2 (umjesto samo objekte stanovanja do 200 m2 kako sada stoji u nacrtu odluke). Na taj način bi se riješili svi gore navedeni potencijalni problemi koje lokalno stanovništvo može imati.
U obrazloženju ovog prijedloga se navodi da su, kroz uvid u odluke opština Podgorica (glavni grad), Budva (najveći turistički promet u Crnoj gori) i Ulcinja (jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija u Crnoj Gori), na sličan način predviđene upravo mjere koje su povoljnije za objekte do 500 m2 – stoga je predlog da opština Kolašin razmotri isti modalitet.
Takođe, u sugestijama na Nacrt odluke, predlaže se da se doda još jedan član koji bi eksplicitno naveo da se komunalije ne naplaćuju za tehničke prostorije, garaže, bazene u okviru ovih objekata.
Portal Aktuelno je pisao da je povećanje naknade u ovom obimu poreski udar na razvoj Kolašina koji će otjerati investitore iz prve tri gradske zone. S druge strane, ovaj potez neće donijeti opštini prihode koje očekuje, jer neće imati interesovanja za gradnju u tom dijelu Kolašinu. Osnovna ekonomska logika kaže da kad nema potražnje, cijene padaju, pa će tako najveću štetu pretrpjeti vlasnici imovine u ovim zonama, jer će njihova vrijednost značajno da pada, dok će da raste ona u zoni sa manjim taksama.
Praksa je pokazala da visoke naknade ne samo da će otjerati investitore, već će uticati na umanjenje prihoda u lokalnom budžetu, zaposlenost, turističku sezonu, ukupan razvoj grada. Kolašin je postao jedna od najbrže rastućih opština, a investicije su pokrenute primarno razvojem infrastrukture, posebno u Skijalištu Kolašin, i povoljnim investicionim ambijentom, između ostalog i atraktivnim komunalnim naknadama. Povećanjem opštinskih nameta, Kolašin će otjerati investitore u svega 20 kilometara udaljen Mojkovac koji je planskim dokumentima predvidio čak 14 hotela u Skijalište Žarski, za koji je samo u ovoj godini iz državnog budžeta predviđeno gotovo tri miliona eura ulaganja. Komunalna naknada u Mojkovcu je 45 eura. Osim Mojkovca, završetkom novog regionalnog puta Berane – Kolašin i probijanjem tunela kroz Bjelasicu, Berane i Andrijevica takođe dobijaju novu perspektivu razvoja, a posebno dolina Jelovica, čije netaknute prirodne ljepote predstavljaju ogroman resurs za ulaganja. Za očekivati je da će invesitorima Jelovica biti mnogo privlačnija ukoliko se zna da je u Beranama lokalna taksa maksimalnih 35 eura, a u Andrijevici svega 14 eura. Da li je investitorima isplatlivije da grade u ove dvije opštine u odnosu na Kolašin gdje će naknada, ukoliko se usvoji izmjena postojeće, biti veća i do deset puta u odnosu na Andrijevicu, veoma je jednostavno izračunati.
Iako su razumljivi napori novoformirane administracije da povećanjem naknade obezbijedi punjenje budžeta za komunalno opremanje, ipak bi trebalo razmisliti da li je predviđeno povećanje zaista mjera potrebnog. Jer, u sličnu zamku su upali Žabljačani koji su, sa prvim ulaganjima u gradu, povećali taksu na 126 eura za zonu I. To je rezultiralo da Žabljak ni danas nema hotele visoke kategorije. Naknadna pamet je spustila takse na 90 eura ali investitora i dalje nema. Jer je šansa propuštena.
Kolašin bi trebalo da pazi da ne napravi istu grešku. Jer povrat investicija u hotele je tek nakon 20-25 godina od završetka, a podsticaji na lokalnom nivou privlačniji su za ulaganja. Bjelasica je okružena opštinama u kojima su manje takse a samim tim i veće šanse za investicije, što će se samo povećati sa završetkom saobraćajne infrastrukture. U takvoj atmosferi, Kolašin mora zadržati zasluženo prvo mjesto po investicijama koje trenunto ima. Jer, da podsjetimo, otvaranjem prve dionice auto puta, ulaganjem u Skijalište Kolašin i entuzijazmom pojedinaca koji su još prije više od 15 godina počeli da rade na valorizaciji potencijala Bjelasice kao planinskog turističkog centra, Kolašin je danas grad investicionog buma.
L.P.Đ.