Državna revizorska institucija (DRI) je u Izvještaju o reviziji Predloga zakona o završnom računu Budžeta Crne Gore za 2022. godinu dala ukupno 50 preporuka od čega je sedam sistemskih preporuka. To je saopšteno na konferenciji za novinare povodom predstavljanja nalaza iz konačnog Izvještaja o reviziji Predloga zakona o završnom računu Budžeta Crne Gore za 2022. godinu, kojom je rukovodio nadležni Kolegijum u sastavu Milan Dabović, član Senata i rukovodilac Kolegijuma i Nikola N. Kovačević, predsjedavajući Senatom, senator i član Kolegijuma.
Rukovodilac nadležnog Kolegijuma, senator Milan Dabović izjavio je da je iskazano pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na finansijsku reviziju i da je data jedna preporuka, dok je na reviziju pravilnosti iskazano negativno mišljanje i dato je 49 preporuka od kojih je sedam sistemskih.
“Kada je u pitanju finansijska revizija došlo je od manjih korekcija budžetskog rezultata. Kada je u pitanju gotovinski deficit rezultat je korigovan za 51 hiljadu eura, dok je modifikovani gotovinski deficit korigovan za 139 hiljada eura. Pogrešna prikazivanja nisu materijalno značajna“, rekao je Dabović.
Ukupno evidentirane greške, kada je riječ o finansijskoj reviziji, iznose, kako je naveo 20,59 miliona eura.
“S obzirom da ima prožimajući efekat ta greška, kada se sabira sa prožimajućim efektom iznosi 26,35 miliona eura i ta utvrđena greška nalazi se u dijelu graničnih vrijednosti između 26 i 28 miliona eura, tako da to proizvodi pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje“, naveo je senator Dabović.
Kazao je da će se od prvog januara naredne godine primjenjivati Zakon o računovodstvu u javnom sektoru, koji stalja van snage članove od 62 do 70 Zakona o budžetu i fiskalnoj usklađenosti, što bi, kako smatra, moglo da dovede do metodoloških neslaganja izračunavanja budžetskog deficita.
“Takođe, želimo istaći da je zadnjih nekoliko godina došlo do promjene metodologije u obračunu budžetskog rezultata gotovinskog deficita i modifikovanog gotovinskog deficita. Da je budžetski rezultat ove godine bio iskazan po metodologiji iz 2014. godini deficit bi iznosio 286,130 miliona eura, da je bio iskazan po metodologiji iz 2018. godine iznosio bi 258,43 miliona eura, dok po najnovijoj metodologiji iz 2023. godine iznosi 250, 36 miliona eura“, saopštio je senator Dabović.
Naglasio je da je Fond penzijskog i invalidskog osiguranja imao deficit 89 miliona eura, Fond za zdravstveno osiguranje je trebalo dopuniti sa čak 394 miliona, a Zavod za zapošljavanje sa 32,72 miliona eura.
“Vidimo da je Vlada u svom centralnom budžetu, bez fondova, morala da uštedi velike iznose sredstava da bi se pokrili deficiti kada su u pitanju državni fondovi. Centralni budžet Vlade je morao imati suficit od preko 190 miliona eura da bi alimentirao državne fondove“, kazao je Dabović.
Kada je u pitanju negativno mišljenje koje je izrečeno na reviziju pravilnosti, istakao je da je Predlog Zakona o završnom računu budžeta urađen bez poreskog završnog računa, a on je morao da prethodi Predlogu Zakona.
“Još uvijek se ne primjenjuje Zakon o državnoj imovini, koji je značajan, jer se moraju zatvoriti sva pitanja nefinansijske aktive ukoliko želimo primjenjivati Zakon o računovodstvu u javnom sketoru“, kazao je Dabović.
Dodao je da je uočen problem koji je vezan za zgradu na Rimskom trgu gdje su smještena ministarstva, gdje je revizijom popisa i imovine utvrđeno da se ta zgrada u katastru vodi kao imovina drugog pravnog lica, a ne Vlade.
Kada su u pitanju neizmirene obaveze došlo je, kako je rekao, do kršenja Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, a kada je u pitanju poreski završni račun nije poštovan Pravilnik o poreskom knjigovodstvu.
“Kada su u pitanju izdaci budžeta moramo reći da se nepravilnosti ponavljaju iz godine u godinu i da imaju opšti trend bez tendencije smanjivanja. U pitanju je Zakon o radu, Zakon o profesionalalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o obligacionim odnosima itd, a kada je u pitanju kapitalni budžet riječ je o Zakonu o državnoj upravi, Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakonu o planiranju prostora, itd“, naveo je Dabović.
On je kazao da je 2018. godine bilo 20 preporuka kada je u pitanju revizija pravilnosti, a dato je uslovno mišljenje, a 2019. godine su bile 44 preporuke i dato je negativno mišljenje.
“2020. godine su bile 72 preporuke, od kojih je sedam sistemskih, dali smo negativno mišljenje, 2021. godine bilo je 50 preporuka, šest sistemskih, dali smo negativno mišljenje. A za prošlu godinu dali smo negativno mišljenje, bilo 49 preporuka, od čega sedam sistemskih. Fokus smo stavili na sistemske preporuke. To se odnosi na konsolidaciju sopstvenih prihoda javnih ustanova, koje treba obuhvatiti Glavnom knjigom državnog trezora, koji nisu sad konsolidovani, a vezani su za potrošnju i korišćenje javnih sredstava“, rekao je Dabović.
Već duže insistiraju, kakao je dodao, da se pravna lica koja su dio sistema finansiranja po osnovu javnih prihoda finansiraju kroz sistem budžeta Crne Gore.
Kada je u pitanju realizacija preporuka, kazao je da je njih 28 odsto realizovano, 24 odsto je djelimično realizovano, 40 odsto nije relaizovano, četiri odsto nije primjenjivo i kod četori odsto nije utvrđen njihov status.
“Dakle, 15 preporuka je realizovano, 21 nije relizovana, 13 je djelimično realizovano, za dvije nije utvrđen status, dok dvije preporuke nisu primjenjive“, rekao je Dabović.