Privredna komora od 2008. godine realizuje projekat „Dobro iz Crne Gore“ sa ciljem promovisanja domaćih resursa i stimulisanja njihovog korišćenja, razvoja domaće proizvodnje, povećanja izvoza, novih investicija i radnih mjesta, te ukupnog ekonomskog i društvenog razvoja. Žig „Dobro iz Crne Gore“ se dodjeljuje za proizvode/usluge koji imaju kvalitet više. Pravo na korišćenje ovog žiga danas ima 20 kompanija za 102 proizvoda.
Savjet za dodjelu žiga vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda Dobro iz Crne Gore održao je 28. aprila 2021. godine prvu sjednicu u novom sazivu. U narednom periodu činiće ga predstavnici Komore, Ministarstva ekonomskog razvoja, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kompanija Jadroagent, Trebjesa, “13. jul – Plantaže”, Stadion, Voli Trade, Fleka, zatim Nacionalne turističke organizacije, Uprave za inspekcijske poslove, Zavoda za metrologiju Crne Gore, Instituta za standardizaciju, Akreditacionog tijela, Ekonomskog i Fakulteta likovnih umjetnosti UCG, Fakulteta umjetnosti i komunikologije, UDG, Instituta za javno zdravlje i Centra za ekotoksikološka ispitivanja.
Na sjednici, koju je vodio predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, donijeti su Poslovnik o radu Savjeta za dodjelu žiga vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda Dobro iz Crne Gore, Poslovnik o radu tehničkih komiteta, te Odluka o predsjednicima tehničkih komiteta.
Savjet je odlučio da troškove za rješavanje zahtjeva za dodjelu i upotrebu znaka Dobro iz Crne Gore umanji 50 odsto u 2021.godini.
“Budući da je iz poznatih razloga situacija u kojoj se svi nalazimo veoma složena, a kako bismo podržali naša preduzeća da nastave sa ranije započetim aktivnostima odlučili smo se na ovaj korak. Važno je da što više proizvoda natprosječnog kvaliteta dobije žig Dobro iz Crne Gore, kako bi promovisali prave vrijednosti i podstakli domaću proizvodnju”, rekao je Golubović.
Potpredsjednica Komore Nina Drakić prezentovala je Izvještaj o realizovanim aktivnostima u 2020. i planirane za 2021. godinu.
U cilju promocije domaćih proizvođača koji su nosioci Žiga, a samim tim i afirmacije kvaliteta domaćih proizvoda i usluga, u 2020. godini Komora je pripremila materijal pod nazivom „Domaći proizvod – temelj snažne ekonomije“. Ovaj promotivni materijal publikovan je 29. avgusta kao dodatak na 32 strane u dnevnom listu „Vijesti“. Korisnici žiga Dobro iz Crne Gore su imali priliku da učestvuju na 58 edukativnih aktivnosti. Nastavljene su aktivnosti na promociji projekta Kupujmo domaće i Domaći ukusi, te promocija domaćih proizvoda učešćem u elektronskim i štampanim medijima, internet portalima, bilbordima.
“Pojave kao što je pandemija, koja nas je zadesila u prethodnoj godini, naglašava potrebu za jačanjem domaće proizvodnje, prije svega hrane, da bi se u tim uslovima obezbijedilo sigurno snabdijevanje tržišta. S tim u vezi, Komora je posvetila još veću pažnju afirmaciji domaćih proizvoda, te u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja dodatno afirmisala akciju „Kupujmo domaće“. Putem 73 bilborda širom Crne Gore, poslata je poruka da se upravo kupovinom crnogorskih proizvoda snaži domaća ekonomija”, rekla je Drakić.
Mjerenje efekata sprovedenih aktivnosti dostupno je kroz rezultate istraživanja o stavovima potrošača, koje je realizovano tokom prve polovine marta 2020. godine, sa ciljem ocjene znanja, svijesti i stavova javnosti o projektu „Dobro iz Crne Gore” i kampanjama „Kupujmo domaće“, te„Domaći ukusi“. Dobro iz Crne Gore prepoznaje oko 2/3 potrošača u zemlji, a ohrabrujući podatak je da 16% potrošača procjenjuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla. Međutim, istraživanje pokazuje da je mladima svejedno kupuju li kvalitetne domaće ili proizvode iz inostranstva.
“Svi treba da doprinesemo širenju svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda. Dobro iz Crne Gore je znak onih koji su natprosječni po kvalitetu”, rekao je Golubović.
Marija Čvorović, načelnica Direkcije za razvoj nacionalnog brenda, Ministarstvo ekonomskog razvoja, takođe je zabrinuta zbog indiferentnosti mladih prema domaćim proizvodima. Budući da se ova populacija informiše online, smatra da se što više treba u projektu posvetiti internet komunikaciji, edukaciji i promociji. Sa ovom ocjenom se saglasio i Mladen Fatić iz Pivare „Trebjesa”, koji smatra i da kampanje „Kupujmo domaće” i „Domaći ukusi” treba objediniti.
Miloš Milošević, Fleka, smatra da bi se intenzivnijim promovisanjem Žiga u digitalnim medijima doprinijelo afirmaciji domaćeg kvaliteta među mladima. Na ovom poslu, ocjenjuje da je potrebno koristiti pozitivna iskustva iz okruženja.
Prema riječima direktora Instituta za standardizaciju Zorana Glomazića, priča o Dobru iz Crne Gore odnosi se na kvalitet, koji rezultira primjenom međunarodnih standarda u poslovanju. ISME raspolaže bazom od 22000 MEST standarda “za sve oblasti ljudskog djelovanja”. Pozvao je privrednike da iskažu potrebu za novim standardima kako bi njihovo usvajanje bilo uključeno u program rada ove institucije.