Crna Gora gubi svoju turističku prepoznatljivost zbog ograničene dostupnosti, malog broja avio-letova i velikih gužvi na graničnim prelazima tokom ljetnje sezone. Bez adekvatne avio-dostupnosti, teško je ostvariti produženje turističke sezone i uspješan turizam tokom zimskih mjeseci. Posebno je to važno pitanje za zimske centre koji teško mogu privući visokokvalitetne goste. Velika prednost je što se aerodrom Podgorica nalazi u klimatskoj zoni koja omogućava funkcionisanje svih 365 dana godišnje i to treba maksimalno iskoristiti. Treba raditi na stvaranju uslova za rad aerodroma 24 časa tokom cijele godine – kazao je za Pobjedu predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović.
Potrebno urgentno djelovati
Kao avio-destinacija udaljeni smo od važnih emitivnih tržišta, te je od značaja za pozicioniranje naše države, kao turističke destinacije, postojanje direktnih avio-linija, redovnih, čarter i niskotarifnih avio-kompanija ka važnim emitivnim tržištima širom Evrope. Jovović upozorava da su iz Odbora više puta upozoravali da je potrebno urgentno reagovati.
”Ključno je prepoznati sve izazove koji proizlaze iz situacije u kojoj se nalazimo i brzo ih rješavati. U svrhu pripreme za sezonu, kao i u cilju poboljšanja avio-dostupnosti potrebno je donijeti strategiju razvoja avio-saobraćaja kojom bi se dali strateški pravci i smjernice za rješavanje ovog jako bitnog uslova za dalji razvoj sektora turizma. Potrebno je sprovesti analizu trenutnog stanja, postojeće infrastrukture, broja letova, putnika i destinacija. Nakon toga definisati ciljeve koji trebaju biti mjerljivi, realni i usmjereni na povećanje turističke privrede, privrednog rasta ili povezanosti sa drugim destinacijama. U sam proces treba uključiti avio-prevoznike, aerodrome, hotele, turističke agencije i lokalne vlasti”, poručuje Jovović.
A da je sve izvodljivo pokazuju naši susjedi i aerodrom u Tirani koji sa impresivnih 652.270 putnika u januaru ove godine zauzima prvo mjesto kao vodeći aerodrom u regionu, nadmašujući i beogradski. Na listi od osam mjesta, nema aerodroma Podgorica.
”Ono što je ključno jeste da povećanje letova zahtijeva izradu strategije na nacionalnom nivou, planiranje, resurse i dugoročni pristup. Važno je da strategija bude fleksibilna kako bi se prilagođavala promjenama u avio-industriji i promjeni stanja na tržištu”, objasnio je Jovović.
Poznato je da je Crna Gora zavisna od avio-saobraćaja kako bi maksimalno iskoristila svoje potencijale i unaprijedila poslovanje u svim sektorima. Međutim, ova zavisnost može biti i osnovna slabost koja ograničava potencijalni rast i razvoj.
”Moderne tehnologije i digitalni marketing omogućili su nam da brzo i veoma često u posljednjem trenutku realizujemo savremene marketinške aktivnosti koje su nam pomogle u ostvarivanju rezultata. Efikasnost bi bila značajno bolja ako bi turistička privreda imala unaprijed definisan plan i koordinisane aktivnosti na nivou Crne Gore kao jedinstvene destinacije”,poručuje Jovović.
Hoteli, kako je dodao, sagledavaju dugo izazov s kojim se susrijeću, a odnosi se na snažnu sezonalnost.
”Kroz poslovne asocijacije, direktnu komunikaciju sa aerodromima i NTO-om ukazivali smo na na izazov, ali i na moguća rješenja u cilju snažnijeg poslovnog rezultata. Ipak, još uvijek se ostaje na razumijevanju izazova svih aktera u dijalogu. Na poboljšanje avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna avio-kompanija Air Montenegro i prilikom definisanja prioritetnih tržišta i strateških ruta mora biti partner crnogorskoj turističkoj privredi. Promjene koje su se desile sa gašenjem prethodnog nacionalnog avio-prevoznika, kao i početne razvojne faze novog nacionalnog avio-prevoznika, još uvijek ne ukazuju na inventivnost ili inicijativu za saradnjom, tačnije na modelovanje privatno-javnog partnerstva koje bi donijelo rezultate svima”, kaže Jovović, dodajući da smanjenje intenziteta saobraćaja Air Montenegra ima za posljedicu neuspostavljanje redovnih linija ka Zapadnoj Evropi tokom zimske sezone, a samim tim utiče na dostupnost destinacije i smanjenje turističkog prometa.
”Vidimo učešće poslovnih asocijacija kao ključnog medijatora-posrednika u cilju osnaživanja dijaloga, razmjene i potencijalnog sagledavanja win-win solucije”, poručuje Jovović.
Kaže da je za rast posjećenosti destinacije i produženje trajanja glavne turističke sezone važno unaprijediti saobraćajnu dostupnost i stvoriti sve neophodne uslove za brži, sigurniji i prijatniji dolazak turista.
”Od velikog značaja je pitanje valorizacije aerodroma Podgorica i Tivat, odnosno konačnog opredjeljenja Vlade po pitanju koncesija na aerodrome. Aerodromska infrastruktura je nedovoljno razvijena. Država mora što hitnije razmotriti investicije u proširenje i modernizaciju aerodroma kako bi se povećali kapaciteti za prijem letova, izgradnju novih terminala, poboljšanje tehničkih uslova (čiji nedostatak je naročito vidljiv u toku zimskog perioda kad su niže temperature), proširenje piste i sl”, ističe Jovović.
Po njegovim riječima, svako planiranje i donošenje odluka o državnim podsticajnim i drugim mjerama, koje se posebno tiču avio-saobraćaja u Crnoj Gori, trebalo bi prije usvajanja i eventualne realizacije razmotriti sa turističkom privredom. Posebno misli na strategiju funkcionisanja nacionalne avio-kompanije, politiku saradnje sa loukost (low cost) kompanijama, organizaciju čaret letova, poslovanje i politiku cijena Aerodroma Crne Gore itd.
Podsticajne mjere
”U tom smislu, prijedlog podsticajnih mjera može uključivati ukidanje aerodromskih i drugih taksi van glavne sezone, kako bi se privukli turisti i putnici koji putuju izvan perioda najveće gužve, uvođenje posebnih benefita za povećanje dostupnosti avio-prevoza tokom vansezonskog perioda, uvođenje podsticaja za avio-prevoznike koji lete tokom cijele godine, kao što su posebni popusti i dodatni sadržaji i usluge na aerodromima, osigurati rad aerodroma 24 časa tokom cijele godine za aerodrom u Podgorici koji ima potencijal za neprekidan rad, a ima i dovoljan broj zaposlenih i dr”,predlaže Jovović.
On podsjeća da su, tokom prethodne ljetnje sezone, aerodromi Podgorica i Tivat bili povezani sa oko 40 destinacija. Sezonski avio-prevoznici su: Air Astana, Alba Star, Enter Air, Flynnas, Transavia. Stalni prevoznici su: Air Montenegro, Air Serbia, Aegean Airlines, Austria Airlines, LOT, Pegasus Airlines, Ryanair, Wizz Air, Turkish Airlines.
”Privredi bi značilo snažnije povezivanje sa zemljama Jugoistočne Evrope kako bi se kroz snažnije veze sa regionom generisao snažniji prihod, posebno u domenu korporativnog i MICE segmenta. U tom smislu, snažnija promocija ili otvaranje mogućnosti za avio-linije sa Rumunijom kao rastućom, poslovnom destinacijom može biti od značaja. Grčka, iako ima direktnu avio-liniju par puta nedjeljno, još uvijek ne donosi željeni rezultat, pa bi snažnija promocija ovog tržišta bila od značaja. Zemlje Centralne Evrope su indirektno povezane kroz LOT, Austrian Airlines, Wizz Air, ali ostaje da se sagledaju mogućnosti snažnije promocije, dobro urađene poslovne analize kako bi se snažnije povezivali sa Pragom, Bratislavom, Budimpeštom, Varšavom i donijeli snažniji rezultat u korporativnom i MICE segmentu”, poručio je Jovović.
Naglašava da bi bilo od izuzetnog značaja sagledati mogućnosti da sezonski avio-prevoznik Norwegian.no nakon ljetnje sezone i letova na aerodromu u Tivtu, sezonske letove u periodu jesen-zima usmjeri na aerodrom u Podgorici.
”U pitanju je tržište nordijskih zemalja čiji stanovnici su tradicionalno najveći putnici koji izuzetno cijene destinacije na kojima se praktikuje aktivni turizam. Nordijsko tržište predstavlja najvažnije tržište koje pametnim, dugoročnim planiranjem može osnažiti udio u crnogorskom turizmu u domenima aktivnog turizma. Udio crnogorske dijaspore u Kopenhagenu, Oslu, Stokholmu može doprinijeti boljem rezultatu – kaže Jovović, dodajući da Holandija, Belgija i Luksemburg ostaju željena tržišta sa kojih bi se uz jaku, dugoročnu promotivnu aktivnost mogao dobiti značajan poslovni rezultat u domenima aktivnog”,održivog turizma, korporativnog i MICE segmenta.
Željeno daleko tržište je i Južna Koreja. Primjer dobre prakse iz regiona je korejanski LCC T’way koji dolazi u Zagreb od juna do oktobra.
Jovović na kraju ističe da je od velikog značaja da se uradi ozbiljna poslovna komparativna analiza za aerodrome u Podgorici i Tirani u cilju pronalaženja optimalnog modela i smanjenja asimetrije između ovih aerodroma.
”Ostaje da se sagleda da li će aerodrom u Podgorici uz povećanje radnog vremena tokom pune sezone, strateško planiranje otvaranja novih avio-linija, te pažljivim odabirom avio-prevoznika moći da bilježi lagani rast u narednom periodu. Jedna od hipoteza ostaje da, kroz povezivanje aerodroma u Podgorici i Tirani, zajedničkim nastupom prema avio-prevoznicima ili saradnjom kroz Berlinski proces, može da se dođe do optimalnog modela ili primjera dobre prakse u cilju smanjenja poslovne asimetrije”, zaključuje Jovović.
Posebno negativno izražen položaj aerodroma Tivat
Aerodromi Tivat i Podgorica, kako ističe Jovović, moraju povećati kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima, a izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje.
”Dodatno, prilazna infrastruktura aerodromima mora biti koncipirana na način da svojom propusnošću uspješno odgovori potencijalnim naletima broja gostiju (ovo podrazumijeva i povećani broj autobusa i vozila u tom periodu od aerodrom i ka njima). Ovdje je posebno negativno izražen položaj aerodroma Tivat. Nadležne institucije, u svojim razvojnim konceptima, treba da usklade politike razvoja drumskog i vazdušnog saobraćaja na način da dobijemo efekat sinergije (podrazumijeva stanje da jedna razvojna studija ne utiče negativno na drugu – posebno za slučaj Tivat)”, poručuje Jovović.
Iz Tirane i Dubrovnika ove godine 25 novih avio-linija
Nove linije sa aerodroma u Tirani ove godine su: Aegean (Rodos), airBaltic (Riga), Iberia (Madrid), Pegasus (Antalija), Smartwings (Katovice i Vroclav), SunExpress (Izmir), Transavia (Amsterdam i Lion), te Tunisair (Tunis). Wizz Air otvara dvije nove linije, a ukupno ove godine Ryanair ima 19 novih.
”Veliki broj kompanija sa postojećim linijama će u ovoj godini povećati broj frekvencija i kapaciteta za Tiranu. Sve navedeno ukazuje da će godina biti i te kako dobra za aerodrom u Tirani”,kazao je Jovović.
Na dubrovačkom aerodromu od aprila Ryanair otvara bazu i imaće 55 letova na 19 linija. Ryanair planira tri linije (London, Beč i Dablin) na zimu. Uz to, iz Dubrovnika će nove linije ove godine imati i Volotea za Lil (od 24. aprila) i Bari (od 4. jula), Norwegian za Geteborg (od 1. maja) i Cyprus za Larnaku (od 1. jula), a letove će pokrenuti easyJet za Lisabon, te Flynas za Rijad, što je 25 novih linija.
Njemci će dolaziti ako bude direktnih letova
Jovović navodi da je od izuzetnog značaja snažnije otvaranje direktnih avio-linija za Njemačku, tačnije povezivanje sa više ciljanih gradova i regiona odakle dolaze turisti koji tradicionalno vole Crnu Goru.
Mihael Bader, njemački Crnogorac iz Bara, turistički radnik, nakon učešća na sajmu turizma u Minhenu kazao je da bi se udio njemačkih gostiju u Crnoj Gori povećao ukoliko bi se otvorile avio-linije za Dizeldorf, Frankfurt, Hanover, Lajpcig i Minhen.
Direktni avio-letovi iz Dortmunda, Berlina, Hamburga, Memingena, Ninberga, Karlsrua, Badena, Kelna, Frankfurta, Lajpciga i Beča postoje, ali do aerodroma u Tirani.