“Žensko ko žensko, čak i kad je četnik”

piše: Vesna Šofranac 

O budućoj ministarki koja je predložena da vodi četiri resora – prosvjetu, nauku, kulturu i sport, Vesni Bratić sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, imali smo prilike dosta toga da pročitamo u medijima, na društvenim mrežama, da čujemo njene izjave, ali ne i priznanje da je četnik! Međutim, potvrda da se i tako deklarisala, ipak postoji, iako je Bratić ugasila FB profil, pokušavajući tako da izbriše tragove komunikacije preko te društvene mreže.

Među fotografijama koje je buduća ministarka objavljivala postoji i jedna iz jula mjeseca ove godine na kojoj se vidi kako pravi selfi, uz komentar: Žensko, ko žensko, čak i kad je četnik.

Možda je ministarka samo htjela da se našali, mada je teško shvatiti potrebu da sebe proglasiš četnikom, ako to zaista nijesi, ali opet ostaje pitanje, zašto je imala potrebu da se na ovaj način predstavi građanima, osim ako se na taj način nije preporučivala za neku od funkcija, koju je na kraju i dobila.

S obzirom da je ministarka uredno slijedila put svog političkog mentora, pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića, koji je za svece proglašavao i ratne zločince iz četničkog pokreta, možda je osjetila potrebu da se svom vođi dokaže i na ovaj način. A možda se osjetila moćnom imajući u vidu da je nevladina organizacija kojoj pripada: “Ne damo Crnu Goru”, a čiji je izvršni direktor postala u avgustu ove godine, našla način kako da se obračuna sa svim neistomišljenicima, pišući desetine krivičnih prijava protiv pojedinaca, medija, svih koji se ne uklapaju u novu, oslobođenu Crnu Goru.

Upravo od vremena od kada je ona na čelu te organizacije, čiji je osnivač mandatar prof. dr Zdravko Krivokapić, krivične prijave su postale oruđe u rukama ove NVO, a sve navodno radi sprečavanja širenja vjerske i nacionalne mržnje. Krivične prijave se pišu zbog statusa na društvenim mrežama, ukoliko se pomenu Amfilohije, crkva, srpski narod…

A šta je sa statusima buduće ministarke koja treba da vodi najosjetljiviju oblast za budućnost ove države – prosvjetu? Šta je sa najprizemnijim uvredama upućenim pojedincima i medijima? Podsjetimo, Bratić je poznatog kolumnistu Borisa Dežulovića nazvala “ustaškim đubretom”, “magarcem”, jer joj se nije dopao njegov stav o litijama.

Trebinje – Nikšić – Podgorica

Vesna Bratić je rođena u Trebinju, inače radi kao vanredni profesor Filološkog fakulteta u Nikšiću. Na čelu NVO “Ne damo Crnu Goru” izabrana je u avgustu nakon što je osnivač te organizacije Zdravko Krivokapić postao nosilac liste “Za Budućnost Crne Gore”.

Bratić je polovinom oktobra, kada je vjerovatno bilo izvjesno kakvu joj je funkciju namijenio mandatar, na stranici nevladine organizacije čiji je direktor objasnila misiju NVO, ističući da u svojim izjavama zbog kojih je pojedini mediji prozivaju ne vidi ništa sporno. Novinarima “pojedinih listova”, kojima, kako kaže, “do uma još ne dopire da nema potrebe da se dodvoravaju staroj vlasti”, poručuje da se nova vlast “bavi pitanjima od životnog značaja umjesto polutračerskim uradcima”. Poručuje im takođe da jeftino i providno napadaju mandatara, a onda dodaje: “Da, dragi moji novinari, tačnije novinarke – žena je ženi vuk, ja mogu da budem Srpkinja, intelektualac, mogu da slušam gusle i klasičnu muziku, mogu da budem dobitnik stipendije Vlade SAD i da se ne odričem seoske crkve Svetog Save u Marušama gdje iznad zarobljene Trebišnjice spavaju moji čestiti preci, borci i barjaktari od Vučjega dola i ranije, pa do NOB…Meni jeste svetinja moja parohijska crkva u Momišićima u kojoj su pohranjene mošti đaka i sveštenoučitelja koje su Turci spalili u jednoj od mnogobrojnih kaznenih ekspedicija. Sigurna sam i mnogim načim članovima”, napisala je Bratić.

Možda u ovome što je navela treba tražiti razlog zašto u novoj vladi nema ni jednog Bošnjaka, muslimana…

Objasnila zašto pišu tužbe

Buduća ministarka u obraćanju je objasnila i zašto pišu tužbe: Zato što bi neki koji se kunu u pravoslavne svetinje svako malo da ih “priždiju” ili hram ili vjernike, a najradije bi sve zajedno. Pa ih mi eto tužimo, jer računamo da paljenje ljudi u crkvama nije demokratska tekovina, ali jeste bolna tačka u kulturnom sjećanju najmanje 30 odsto građana ove zemlje”, navodi buduća ministarka, a onda podsjeća koje su to sve svetinje koje hoće da brane. Nijesu to crkve i hramovi, već i Deklaracija o ljudskim pravima, međunarodne konvencije, Ustav CG…

Ovo izjavljuje osoba čija je NVO za dva mjeseca podnijela tridesetak prijava protiv svih koji drugačije misle, koji stavove saopštavaju javno u medijima, na društvenim mrežama…

Ljudska prava pominje kao svetinju profesorica koja upućuje skandalozne poruke osobi druge nacionalnosti jer joj se ne dopada njen stav o litijama!

S obzirom da je zatvorila FB profil, računa da je svako zaboravio što je pisala, te da od sada važe nove poruke poput onih iz jučerašnjeg intervjua dnevnom listu Dan u kojem poručuje da hoće da izgradi bolje društvo!

Da ne znamo šta je sve izjavljivala Bratić, pa i da povjerujemo. Ali, njene skandalozne poruke i uvrede ostaće upamćene, kao i poruka kojom objašnjava svoj selfi:” Žensko ko žensko, čak i kad je četnik”!

Manipulacije naučnim referencama

Bratić stvara famu da je vrhunski stručnjak, sa referencama priznatim u svijetu. Istina je sasvim drugačija. Buduća ministarka nalazi se tek na 386. mjestu zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore, sa svega osam citata od 2003. godine do danas! Ovu informaciju lako je provjeriti. Na internet stranici UCG nalazi se link za pristup najvećem svjetskom veb pretraživaču naučnih radova – Google Scholar ili Google znalcu, u čijoj su bazi stotine miliona citata, gdje je evidentirano preko 400 imena sa Univerziteta Crne Gore. Pored svakog nalazi se broj citata u naučnim časopisima, publikacijama… Nova ministarka prosvjete i nauke ima samo osam citata! Da bi građani imali sliku o kakvoj je naučnoj veličini riječ najbolje je kada se uporedi sa kolegama sa UCG koji imaju preko 10.000 citata, kao što su prof. dr Nataša Raičević, prof. dr Ljubiša Stanković, prof. dr Duško Bjelica… koji zauzimaju prva tri mjesta među profesorima UCG. Svaki komentar bi bio suvišan.