Vršilac dužnosti direktora Direktorata za zaštitu i spasavanje Ministarstvaunutrašnjih poslova, Miodrag Bešović, kazao je u razgovoru za Dan da će u predstojećoj požarnoj sezoni moći da računaju na samo jedan avion za gašanje požara.
Objasnio je da je razlog za to nažalost incident koji se dogodio nedavno prilikom gašenja požara kada je jedan avion za te potrebe oštećen.
“Ulažemo maksimalne napore da se avion osposobi u što skorijem roku. Za gašenje požara tokom ove sezone na raspolaganju će nam biti i resursi Vojske Crne Gore sa tri helikoptera, kao i oko 200 pripadnika vojske”, kaže Bešović.
Govoreći o kapacitetima pred požarnu sezonu, Bešović je istakao da je sistem zaštite i spasavanjau Crnoj Gori, u skladu sa važećom legislativom, uspostavljen shodno evropskom postulatu decentralizacije.
“To znači da je u slučajevima požara u šumama i na otvorenom prostoru, koji se mogu očekivati tokom požarne sezone ove godine, utvrđen način sprovođenja mjera zaštite i spasavanja na lokalnom i nacionalnom nivou. Dakle, prvi odgovor na požare će dati službe zaštite i spasavanja koje su uspostavljene u okviru jedinica lokalne samouprave i koje raspolažu sa oko 600 izvršilaca, te sa oko 200 vatrogasno-spasilačkih vozila”, kazao je Bešović.
Takođe, ističe, doprinos u adekvatnom sprovođenju planiranih mjera daće i šest dobrovoljnih vatrogasnih društava sa oko 150 pripadnika i 20 vatrogasnih vozila.
Kada su u pitanju ljudski i materijalni resursi Direktorata napominju da su izvršene pripreme za djelovanje tokom požarne sezone.
“Napominjem, da ukoliko bude bilo potrebe, sa velikim stepenom izvjesnosti možemo računati na značajne resurse susjednih država, kao i na resurse zemalja članica Mehanizma civilne zaštite EU i NATO”, istakao je Bešović.
Nakon preuzimanja rukovodne funkcije u Direktoratu i upoznavanja sa aktivnostima koje su u prethodnom periodu realizovane, Bešović kao pozitivne primjere navodi aktivnosti na uspostavljanju legislativnog okvira kroz izradu zakona o zaštiti i spasavanju, strategije za smanjenje rizika od katastrofa, te nacionalne planove zaštite i spasavanja za šest različitih vrsta rizika.
“Zatim nabavku 59 vatrogasno-spasilačkih vozila, uspostavljanje Fonda za zaštitu i spasavanje, te realizaciju mnogobrojnih programa i projekata u saradnji sa međunarodnim i drugim organizacijama koji su u značajnoj mjeri unaprijedili sistem zaštite i spasavanja u ljudskom i u materijalnom kontekstu. S druge strane, nedvosmisleno su utvrđeni i nedostaci koji se odnose na neadekvatno korišćenje resursa Avio-he likopterske jedinice i nedostatak potrebnog broja letjelica za gašenje požara, nedostatak nacionalnog trening centra za stručno osposobljavanje iusavršavanje pripadnika operativnih jedinica za zaštitu i spasavanje, nedostatak opreme za traganje i spasavanje iz ruševina, nepostojanje formiranih jedinica i timova civilne zaštite itd. U narednom periodu ćemo raditi na unapređivanju sistema zaštite i spasavanja, kroz rješavanje navedenih nedostataka”, najavio je Bešović, komentarišući zatečeno stanje.
Govoreći o broju i stanju atomskih skloništa, Bešović pojašnjava da je uredbom Vlade o izmjenama i dopunama uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, od septembra 2006. godine, definisano preuzimanje poslova civilne zaštite od Ministarstva odbrane, kao i svih skloništa za koje je bio prethodno nadležan vojni resor.
“Tokom prethodnog perioda izvršen je detaljan pregled skloništa u Crnoj Gori, rad i u tvrđivanja njihovog funkcionalnog stanja i predlaganja njihove buduće namjene. Napominjemo da su u Crnoj Gori izgrađena 23 javna skloništa sa oko 4.700 sklonišnih mjesta; 105 blokovskih i kućnih skloništa sa oko 16.277 sklonišnih mjesta; 46 skloništa u objektima privrednih društava, drugih pravnih lica i državnih organa sa oko 6.725 sklonišnih mjesta i porodična skloništa. Takođe, službenici MUP-a tokom 2012. godine izvršili su obilazak skloništa na čitavoj teritoriji Crne Gore, sa ciljem detaljnog sagledavanja njihovog stanja i sticanja uvida u stanje električnih brojila, o čemu je sačinjen i zapisnik”, navodi Bešović.
Dodaje da je nakon detaljnog sagledavanja stanja skloništau Crnoj Gori konstatovalno da na velikom broju njih nedostaju vrata, elektro i vodovodne instalacije, oštećeni su ventilacioni sistemi, te građani nesavjesno odlažu otpad ispred skloništa.
“Što se tiče njihovog održavanja, do sada nijesu uložena nikakva sredstva, a da bi se bar jedan dio skloništa priveo namjeni bila bi potrebna veoma velika finansijska sredstva, što je svakako veliki problem. Vlada Crne Gore je 2015. godine usvojila informaciju o stanju skloništa na teritoriji Crne Gore kojom prilikom je 18 skloništa dato na u potrebu i korišćenje Ministarstvu unutrašnjih poslova, dok su sva ostala skloništa predata na dalju nadležnost Upravi za imovinu”, izjavio je Bešović.
Bešović navodi da ne postoji obaveza uspostavljanja centra za evakuaciju, već se mjesto/zone za evakuaciju utvrđuju shodno konkretnim situacijama na terenu.
“To znači da je definisanje centra za evakuaciju potpuno nepotrebno i nesvrsishodno”, ocijenio je Bešović.