Vlada je na danas održanoj 18. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, donijela Uredbu o realizaciji i postupku korišćenja sredstava iz instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije (IPARD III program).
Uredbom se uređuje realizacija i postupak korišćenja sredstava finansijske podrške za sprovođenje mjera ruralnog razvoja iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć Evropske unije (IPA) za „Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava“ (Mjera 1), „Investicije u fizički kapital za preradu i marketing poljoprivrednih i proizvoda ribarstva“ (Mjera 3) i „Diverzifikacija gazdinstava i razvoj poslovanja“ (Mjera 7) – podmjera 7.1 „Podrška investicijama za razvoj ruralnog turizma“, podmjera 7.2 „Podrška investicijama za preradu na gazdinstvu“ i podmjera 7.3 „Podrška investicijama za unapređenje zanata“, u skladu sa Programom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore u okviru IPARD-a III 2021-2027.
“Predviđeno je da od ukupno 81.975.947 eura koliko je opredijeljeno kao bespovratna podrška poljoprivrednim proizvođačima, doprinos EU iznosi 63 miliona eura (75 odsto javne podrške), dok je nacionalni doprinos (doprinos Crne Gore) u iznosu od 18.975.947eura (25 odsto javne podrške)”, navodi Vlada.
Kako su istakli, donošenje Uredbe omogućiće povlačenje finansijskih sredstava iz pretpristupnih fondova crnogorskim poljoprivrednim proizvođačima koji žive u ruralnom području, u cilju dostizanja standarda, ekonomskog, socijalnog i teritorijalnog razvoja, pametnog, održivog i inkluzivnog rasta kroz razvoj fizičkog kapitala i kao odgovor na izazove koji proizilaze iz klimatskih promjena, kroz promovisanje energetske efikasnosti iz obnovljivih izvora energije.
Donijeta je Odluka o davanju šuma u državnoj svojini na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju u područnim jedinicama Pljevlja, Andrijevica, Berane, Plav, Plužine i Žabljak (sanitarna sječa u 2024. godini).
“Ovom odlukom se daje na korišćenje drvna zapremina koja je bila izložena dejstvu entomoloških i fitopatoloških činilaca, kao i drugih abiotičkih činilaca, u skladu sa članom 7 Pravilnika o uspostavijanju šumskog reda, i to za 2022. i 2023. godinu. Kako je u 2023. godini došlo do izražene pojave sanitara u četinarskim šumama, dominantno usljed gradacije potkornjaka, u najkraćem mogućem roku izvršena je doznaka sanitarnih stabala. Saglasno važećim propisima ovu drvnu zapreminu je neophodno što prije sjeći radi sprečavanja daljih štetnih posledica. Prodaja drveta u dubećem stanju (sanitarna sječa) sprovešće se u postupku javnog nadmetanja (aukcijska prodaja) putem Javnog poziva, kako je to predviđeno članom 9 Uredbe. Ukupno očekivani minimalni prihod, po osnovu prodaje sanitara, kako je navedeno u prikazanoj tabeli i po početnim cijenama, iznosi 491.671 eura”, ističe Vlada.
Vlada je usvojila Informaciju u vezi statusa lica iz Ukrajine pod privremenom zaštitom u Crnoj Gori, i donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o odobravanju privremene zaštite licima iz Ukrajine.
Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo unutrašnjih poslova da obezbijedi potrebne smještajne kapacitete za primjeren smještaj stranaca pod privremenom zaštitom, neophodnu pomoć i osnovna sredstva za život.
“Odlukom se državljanima Ukrajine, licima bez državljanstva kojima je posljednje boravište bilo u Ukrajini i licima kojima je Ukrajina odobrila međunarodnu zaštitu, a koja se ne mogu vratiti u Ukrajinu koju su bili prisiljeni da napuste zbog oružanih sukoba, odnosno u zemlju porijekla, kao i državljanima Ukrajine koji su zakonito boravili u Crnoj Gori, a koji se ne mogu vratiti u Ukrajinu zbog oružanih sukoba kojima je odobrena privremena zaštita u periodu od 11. marta 2023. godine do 11. marta 2024. godine, produžava privremena zaštita do 11. marta 2025. godine, ako nije isteklo vrijeme od dvije godine od dana odobravanja privremene zaštite”, objašnjava Vlada.
Donijeta je Odluka o izmjenama Odluke o obrazovanju Radnog tima za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa.
“Imajući u vidu intenziviranje aktivnosti u okviru Berlinskog procesa, koji ove godine obilježava 10 godina postojanja, a uzimajući u obzir kadrovske i organizacione promjene u Radnom timu za koordinaciju aktivnosti u okviru ove inicijative nastale nakon izbora 44. Vlade Crne Gore, kao i dosadašnju praksu pripremnih aktivnosti uoči ministarskih sastanaka i Samita, bilo je neophodno izvršiti izmjene u dosadašnjem sastavu radi dalje koordinacije i funkcionalnosti ovog tima. Shodno dosadašnjoj praksi, nacionalni/a koordinator/ka za Berlinski proces (Sherpas), koji/a se imenuje iz redova savjetnika/ce predsjednika Vlade Crne Gore, koordinira radom Radnog tima, zajedno sa predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva evropskih poslova u svojstvu zamjenika koordinatora”, ističe Vlada.
Vlada je donijela Odluku o dodjeli Ugovora o obavezi pružanja usluga prevoza putnika od javnog interesa za period 01. 01. – 31. 12. 2024. godine.
“Zakonom o budžetu za 2024. godinu opredijeljenja su sredstva za realizaciju Ugovora u iznosu od 6.500.000 eura i na ovaj način će se subvencionisati svakodnevno 28 lokalnih putničkih vozova koji saobraćaju u 2024. godini, čime se omogućava nesmetano odvijanje prevoza putnika u željezničkom saobraćaju i zadovoljava javni interes”, dodaje se
Usvojena je Informacija o potpisivanju Sporazuma sa Sindikatom prosvjete Crne Gore, i prihvaćen tekst Sporazuma.
Sporazumom je predviđeno da će, prilikom izrade sistemskog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji će Vlada predložiti Skupštini Crne Gore na usvajanje najkasnije do kraja drugog kvartala 2024. godine, koeficijenti za zaposlene u prosvjeti koji su navedeni Granskim kolektivnim ugovorom za oblast prosvjete za 2024. godinu biti prepoznati u navedenom zakonu.
Do donošenja zakona, a kao garanciju primjene koeficijenata, Vlada i Sindikat pristupiće izmjenama Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete na način da će se koeficijenti složenosti iz tog Ugovora za 2024. godinu početi primjenjivati od 1. jula 2024. godine, a koeficijenti složenosti utvrđeni za 2025. godinu će se brisati.
“Takođe, kako bi se dodatno unaprijedio status zaposlenih u oblasti prosvjete, Vlada i Sindikat su se sporazumjeli da će se, pored navedenog povećanja, od 1. septembra 2024. godine zarade uvećati na način da će povećanje neto zarade u kumulativnom iznosu iznositi najmanje 17 % u odnosu na iznos zarade utvrđen na dan zaključivanja Sporazuma”, podsjeća Vlada.
Vlada je usvojila Informaciju o potpisivanju Note o pristupanju Ministarstva odbrane za učešće u Memorandumu o razumijevanju koji se odnosi na osnivanje, rad, popunu ljudstvom, finansiranje, upravljanje i podršku Štabu Multinacionalne divizije Jugoistok (HQ MND-SE), i prihvatila tekst Note.
Cilj pristupanja ovom Memorandumu je da se stekne mogućnost upućivanja oficira Vojske Crne Gore na rad u Štabu Multinacionalne divizije Jugoistok (HQ MND-SE).
“Riječ je o vojnom tijelu pod operativnom komandom Vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu, uspostavljenom 2015. godine, a punu operativnu sposobnost je dostiglo 2016. godine. Štab uživa status međunarodnog vojnog štaba i kao takav predstavlja dio NATO strukture snaga. Rumunija djeluje kao okvirna nacija, a osoblje Štaba Multinacionalne divizije Jugoistok čine vojna lica iz 15 država članica Sjevernoatlantskog saveza. Slanjem pripadnika Vojske na rad u Štabu, Crna Gora bi potvrdila svoju posvećenost naporima NATO saveza i odgovoran pristup obavezama koje su preuzete članstvom u NATO. Ciljevi su u potpunosti usklađeni sa strateškim dokumentima, a zasnovani su na obavezama Crne Gore koje proizilaze iz članstva u NATO”, ističe se.
Usvojena je Informacija o potpisivanju Ugovora o koordinaciji prilikom planiranja, najave, prijave, identifikacije i obezbjeđenja letova civilnih i vojnih vazduhoplova, i prihvaćen tekst Ugovora.
“Glavni cilj potpisivanja Ugovora je definisanje zajedničkih obaveza ugovornih strana (koordinacija Ministarstva odbrane i SMATSA-e u procesu planiranja, najave, prijave, identifikacije i obezbjeđenja letova civilnih i vojnih vazduhoplova)”, navodi Vlada.
Vlada je usvojila Informaciju o potrebi zaključenja sporazuma kojim će se regulisati način obračuna koncesione naknade za korišćenje hidroenergetskog potencijala.
U informaciji se, pored ostalog, navodi da je društvo „Hidroenergija Montenegro“ DOO Berane, koje kao koncesionar ima dva zaključena ugovora o koncesiji, po kojima je izgrađeno osam mHE na vodotocima Bistrica i Šekular, ukupne instalisane snage 14,04 MW i planirane godišnje proizvodnje od 44,90 GWh, zaključio anekse ugovora o otkupu električne energije na tržištu dana 20. 12. 2023. godine, kojim su izmjenjeni bitni elementi za obračun prihoda koncesionara.
Imajući u vidu ovu okolnost, pojavila se potreba da se sačini novi sporazum kojim će se urediti novi način obračuna koncesionih naknada, u skladu sa ostvarenjem prihoda po osnovu izmjenjenog ugovora o otkupu.
Tim povodom, Vlada je prihvatila Sporazum o obračunu koncesione naknade iz Ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana mHE „Jezerštica“, mHE „Bistrica“, mHE „Jelovica 2“ i mHE „Jelovica 1“ na vodotoku Bistrica.
Takođe, Vlada je prihvatila Sporazum o obračunu koncesione naknade iz Ugovora o koncesiji po kombinovanom DBOT aranžmanu za istraživanje vodotoka Šekularska i tehno-ekonomsko korišćenje vodnog energetskog potencijala za proizvodnju električne energije u malim hidroelektranama.
Usvojena je Informacija o produženju roka u Ugovoru za realizaciju projekta mapiranje školske infrastrukture, i prihvaćen tekst Ugovora između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge u vezi sa projektom „Funkcionalna analiza obrazovne infrastrukture sa preporukama za unapređenje AMANDMAN br.1“.
Kako je inicijalnim predlogom trogodišnjeg programa predviđeno da ova faza projekta traje do 29. februara 2024. godine, da se razrađena metodologija prvo pilotira na 4 različite obrazovne ustanove, te da se u narednom koraku ista kalibrira kroz dodatni uzorak od 40 ustanova, ukazala se potreba da prije sumiranja nalaza procesa prikupljanja podataka, a prije nastavka projekta, treba dodatno kalibriranje metodologije, na minimum još 10 objekata.
“Na osnovu tog reprezentativnijeg uzorka omogućiće se da se sa većom preciznošću dođe do zaključaka prve faze, te da se bolje pripremi sljedeća faza za implementaciju, pa je predloženo da se kroz produženje perioda implementacije Projekta za tri mjeseca sprovedu dodatne aktivnosti. Prva faza projekta je procijenjena na 300.000 eura, koje su obezbijeđene i realizovane iz državnog budžeta 2023. godine. Vlada je prepoznala bitnost nastavka ovog projekta, te je Zakonom o budžetu za 2024. godinu predvidjela 350.000 eura za ovu namjenu”, dodaje se.
Vlada je usvojila Informaciju o naknadnom uključivanju doktora medicine i doktora stomatologije na Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem.
Ministarstvo zdravlja se, u tri navrata krajem prethodne i početkom tekuće godine obratilo Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, kao koordinatoru Programa stručnog osposobljavanja, zahjtevom za naknadno povezivanje 19 doktora medicine i 2 doktora stomatologije na Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem čija je realizacija otpočela 15. januara 2024. godine.
Zahtjevi se odnose na doktore medicine i doktore stomatologije koji nisu bili u mogućnosti da u propisanom roku za prijavu na Program stručnog osposobljavanja apliciraju, iz razloga što im je odbrana diplomskog rada zakazana tokom januara, odnosno februara 2024. godine.
“Nakon elektronskog uparivanja korisnika i poslodavaca za Program stručnog osposobljavanja koji se realizuje u toku 2024. godine, 106 korisnika, odnosno zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, dobilo je priliku da se stručno osposobljava u zdravstvenom sistemu Crne Gore. S obzirom da je za kvalifikaciju doktora medicine ostalo 48 slobodnih radnih mjesta na Program stručnog osposobljavanja, kao i da su doktori medicine nedostajući kadar u zdravstvenom sistemu Crne Gore, ocijenjeno su opravdanim zahtjevi Ministarstva zdravlja za naknadno uparivanje 19 doktora medicine i 2 doktora stomatologije na Program stručnog osposobljavanja”, navopdi Vlada.
Usvojena je Informacija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore za izvještajni period od 01. 10. 2023. godine do 31. 12. 2023. godine. U IV kvartalu 2023. godine, Zaštitnik je ukupno primio 1030 tužbi kojima su pokrenuti parnični postupci pred osnovnim sudovima u Crnoj Gori, Privrednim i Vrhovnim sudom Crne Gore.
Zaštinik je primio i postupao u predmetima izvršenja u ukupnom broju 3265 (odnosi se na prigovore i predloge za izvršenje), i postupao u pokrenutim upravnim postupcima pred nadležnim PJ- Uprave za katastar i državnu imovinu, Komisijama za povraćaj i obeštećenje, kao i sporovima pred Upravnim sudom u ukupnom broju 286, u kojim je izjavljivao žalbe, davao potrebna izjašnjenja i podnosio tužbe Upravnom sudu Crne Gore.
U upisnik raznih građanskih predmeta IV kvartalu 2023. godine upisano je ukupno 592 predmeta.
Zaštitnik je na zahtjev državnih organa koje zastupa u drugom kvartalu dao 18 pravnih mišljenja iz različite vrste pravne problematike. U izvještajnom periodu, pred Centrom za alternativno rješavanje sporova pokrenuto je 1044 postupka za mirno rješenje spora, dok je pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova Zaštitnik zaključio 12 poravnanja.
“U izvještajnom periodu po osnovu izvršnih presuda sa glavnog računa Trezora isplaćeno je 5.133.681 eura.
Vlada se upoznala sa Informacijom o prvom Izvještaju o nalazima činjeničnog stanja pripremljenom od strane društva za reviziju „Crowe MNE“ d.o.o. u vezi sa realizacijom projekta Izgradnje hotela „R“, Kolašin, po kondo modelu poslovanja, kao i sa Informacijom o sedmom izvještaju nezavisnog kontrolora o nalazima činjeničnog stanja vezano za projekat Izgradnja hotela „Bjelasica 1450“, Kolašin, po kondo modelu poslovanja pripremljenom od strane društva za reviziju „Raciomont“ d.o.o. Kolašin”, navodi se.
Usvojen je Predlog za stavljanje van snage Zaključka Vlade Crne Gore, od 27. decembra 2023. godine, sa sjednice od 27. decembra 2023. godine. Radi se o zaključku kojim je donijeta Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova.
“Kako je u međuvremenu uočen propust u tekstu koji je bilo neophodno otkloniti, Vlada je donijela novu Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova”, objašnjava Vlada.