Predstavnik NVO Husein paša-Pljevlja, Denijal Geljić poručio je da premijer Zdravko Krivokapić ignoriše vjerske ustanove Islamske zajednice u Crnoj Gori.
“Iako je, više puta do sada, do njega došlo pitanje o skrnavljenju Hadži-Hasanove džamije u Pljevljima, Zdravkov sistem odbrane od tog „neugodnog“ pitanja je ignorisanje! Osim toga što njegova vlada opstruira peticiju za Hadži-Hasanovu džamiju na Jaliji, on lično je više puta ignorisao pitanje da se izjasni o tom, za nas, velikom problemu! Naime, posljednje veliko ignorisanje ovog pitanja se desilo kada je, povodom 100 dana rada Vlade trebalo da odgovara na pitanja građana, odabrao da odgovori na njemu laka pitanja, a ovo pitanje je opet ostalo bez odgovora”, rekao je Geljić.
Izvodi se zaključak da je, kako kaže, slogan „ne damo svetinje“, za vrijeme njegove predizborne kampanje bilo ili samo predizborna laž prosječnog novopečenog političara koji se vodi idejom „Dok ih mami medom ih hrani, kad ih namami i hljeb im zabrani“, ili je slogan „ne damo svetinje“ za Zdravka logičan prevod na srpski: „ne damo Crkve SPC-a, jer su one jedino svetinje, ostalo su samo objekti“.
“Ovakvim stavom (jer je ignorisanje takođe stav), Krivokapić može samo izazvati gnijev kod Pljevljaka kao građana, a i kod svih muslimana u državi i šire… Poručujem Zdravku da je njegovo ignorisanje nešto što nam je samo dalo još jači motiv za žešći vid borbe da i naše svetinje budu svetinje kao i druge svetinje“”, na vodi on.
On je za PV Informer pojasnio da je NVO Husein paša-Pljevlja podnijela 14. januara peticiju na portalu „Glas građana ePeticije“ sa ciljem stvaranja uslova za pokretanje procedure za vraćanje prostora na kome se nalazila Hadži Hasanova džamija u ponovno vlasništvo Islamske zajednice Crne Gore. Ali ni nakon isteka zakonskih 20 radnih dana za odgovor o odobrenju ili odbijanju zahtijeva za elektronsku peticiju, od strane Ministarstva javne uprave, nismo dobili nikakav odgovor.
“Čak i na postavljeno pitanje putem e-maila upućeno u februaru ove godine, zašto smo uskraćeni za odgovor, bilo pozitivan ili negativan i na taj e-mail smo ostali uskraćeni za odgovor. Potom smo Premijeru, povodom 100 dana rada Vlade, na njegov otvoreni poziv za pitanja građana na društvenoj mreži Tviter postavili u roku pitanje o Hadži-Hasanovoj džamiji, ali i tada je vješto izbjegao da govori o ovoj, za njega neugodnoj temi, već je samo odgovarao na njemu naručena pitanja”, navodi on.
Kako dodaje, iako isfrustrirani izbjegavanjem odgovora, smatrajući da je ljudski dati još jednu šansu, a time će ih ili uvjeriti da je za njih ovo „svetinja manje sveta od pravoslavnih svetinja“, ili će ipak početi da rade svoj posao i ispuniti predizborno obećanje o odbrani „svih svetinja“ opet smo u martu podnijeli novu peticiju.
“U zavisnosti od sljedećeg poteza Vlade, da li će nam barem odobriti e-peticiju na potpisivanje ili ne, postavićemo se kako dalje da postupamo prema ovom problemu. Ukoliko nastave sa ignorisanjem (a ignorisanje je također stav), mi smo spremni organizovati i proteste i sve ostale demokratske mehanizme da dođemo do ovog svetog cilja. #nedamosvetinje”, navodi on.
Hadži Hasan džamija na Jaliji je eksproprisana prema podacima OIZ Pljevlja 6. februara 1965. godine uz minimalnu nadoknadu. Od džamije je ostala minara, zidana lijepo tesanim kamenom, visoka 30 metara.
Na temeljima džamije sagrađen je objekat Elektrodistribucije. Harem ove džamije kao i groblje je uništeno. Vakuf ove džamije je imao berbernicu, dva dućana, pekaru, baštu, džamiju od tvrdog materijala i groblje uglednih građana islamske vjere. Od svega toga ostalo je samo minare da prkosi jednoj suludoj politici u kojoj nisu pošteđena ni groblja Islamske vjerske zajednice kao ni vjerski objekti.
Iz nevladine organizacije napominju da je EPCG u većinskom vlasništvu države Crne Gore i da će ova nevladina organizacija i Islamska zajednica Crne Gore po prikupljenim potpisima dobiti mogućnost da se stvore uslovi na donošenje jedine moguće pravične odluke, da se vjerski objekat Hadzi Hasan džamije vrati onima od kojih je oduzet.