Američki kongresmen iz redova Demokrata Eliot Engel predložio je Kongresu SAD Zakon o finansiranju odbrane NATO kojim bi se zemljama koje su postale članice NATO poslije 1999. godine, među kojima je i Crna Gora, obezbijedili krediti iz budžeta SAD za modernizaciju vojske.
Kongresmen Engel crnogorskoj javnosti je postao poznat nakon prošlogodišnjih izjava predsjednika SAD Donalda Trampa o „agresivnim Crnogorcima“, kada je kazao da žali zbog ovakvih Trampovih stavova i da je zahvalan Crnoj Gori za doprinos Alijansi, posebno u pogledu obećanja da će poslati još vojnika u Avganistan.
On je tada naglasio i da razumije napetosti između Crne Gore i Rusije, te da vjeruje da Trampova retorika, i nazivanje Crne Gore agresivnom, ide na ruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
– Politika Sjedinjenih Država je da podrži saveznike NATO u sticanju moderne vojne opreme koja zadovoljava standarde NATO-a za interoperabilnost, kao i u smanjenju njihove zavisnosti od odbrambenih proizvoda Rusije i zemalja bivšeg SSSR-a, navodi se u zakonu dostavljenom Kongresu. Zakon navodi da mnogi američki saveznici, uključujuć i zemlje NATO, nastavljaju da koriste sovjetsku opremu, koja ih „prisiljava“ na kupovinu rezervnih djelova i usluga iz Rusije. Takođe, naglašava se da ove zemlje nemaju potrebna finansijska sredstva za kupovinu „nove skupe opreme“. U dokumentu se navodi da su nakon završetka Drugog svjetskog rata, Sjedinjene Države pomagale svojim saveznicima da obnove oružane snage, pružajuć i im finansijsku podršku. Međutim, zakon naglašava da nakon završetka Hladnog rata, države nijesu finansirale slične potrebe novih članica saveza.
RUSKA AGRESIJA
Kako je navedeno, povratak „agresivne Rusije“ govori o potrebi pomoć i NATO saveznicima da modernizuju svoje oružane snage. – Sjedinjene Države već obezbjeđuju vojnu opremu određenom broju zemalja kroz program stranih vojnih sredstava, preko kojih Vašington pruža finansijsku podršku saveznicima, koji troše novac na nabavku američkog oružja, vojne opreme ili usluga. Međutim, ova vrsta pomoć i je nedovoljna, naglašeno je u zakonu. Zato se u dokumentu predlaže davanje kredita članovima saveza koji su se pridružili savezu nakon 1. marta 1999. godine za vojne nabavke. Albanija, Bugarska, Mađarska, Letonija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Češka i Estonija spadaju u ovu kategoriju. Ukoliko zakon bude usvojen, takvo kreditiranje ć e se izvršiti na period od najviše 12 godina. Autor zakona predlaže da takvo kreditiranje bude moguće nakon što zemlja primalac pokaže napredak u ispunjavanju obaveza vezanih za potrošnju usvojenih u deklaraciji nakon samita NATO-a u Velsu 2014. godine (do dva odsto BDP-a za odbranu), kao i „poštovanje demokratskih vrijednosti“.