Državna sekretarka Ministarstva zdravlja dr Slađana Ćorić kazala je da su bile neopohodne izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti jer u zdravstvu situacija nije bila sjajna i nezadovoljni su bili i ljekari i pacijenti sa postojećim zakonskim rješenjima. Nije sigurna da je dobra ideja ograničavanje dopunskog rada u cilju da se održi javni sistem, te da se mora naći neki kompromis. Predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović – Samardžić kazala je da su u izradi tog nacrta napravljeni velike greške u redosljedu koraka, te da bi se spasililo finansiranje zdravstvenog sistema, mora se uvesti kontrola. Rezultat ovakve strategije, kako kaže, nije nešto što žele pacijenti.
Izmjene su, kaže Ćorić, bile neophodne da bi se svi podzakonski akti i svi drugi zakonski akti koji treba da se mijenjaju poslije njega uslijedili.
“Ideja Ministarstva zdravlja je bila izmjena Zakona, da bi se inicirali drugi podzakonski akti, da bi se uredio sistem, integrisao javni i privatni, ideja je da bila povezivanje javnog i privatnog, a da bi povezali javni i privatni morate da imate kadar i u jednom i drugom da biste ga integrisali i da bi funkcionisao kako treba”, ističe ona.
Ideja je, kako dodaje, da se digitalizuje potpuno zdravstveni sistem, da imamo elektronski karton.
“Na primjer imamo problem u medicini rada što ljekarsko uvjerenje može da se uzme u bilo kojoj privatnoj ordinaciji bez pregleda. Medicina rada je potpuno zapostavljena, nepravedno, ona nije na budžetu, sama se finansira”, kazala je dr Ćorić.
Objašnjava da je jedna od ideja kako da održimo javni sistem bio taj da se ograniči dopunski rad, te da nije sigurna da je dobra ideja, i da se mora naći neki kompromis.
Nedopustivo je, kako kaže, da isti ljekar u KCCG pregleda pacijente za dva eura, a u privatnoj za 50, 70 eura.
“Odlučili smo se za to jer na primjer imamo problem da organizujemo zdravstvenu zaštitu na sjeveru, recimo u Nikšiću imamo doktorku koja je bolesna i koja je kardiolog i vi nemate mogućnost da kažete kardiologu iz KCCG da ide da radi u Nikšić ili u Pljevlja, Beranama, ili bilo kojem gradu u kojem je deficit ljekara, jer ima pravo da bira hoće li u privatni ili javni”, objašnjava Ćorić.
Ističe da je ovo je samo nacrt Zakona, ideja o kojoj su razmišljali, i da se sve sugestije koje su stigle, razmatraju,
“Imaćemo još jednu vrstu konsultacija, svakakog dana dolaze kolege i razgovoramo o ovom Zakonu. Mislim da ćemo naći najbolje rješenje za sve”, poručila je ona.
Predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović – Samardžić tvrdi da je napravljena velika greška u redosljedu koraka, i da bi spasili finansiranje zdravstvenog sistema mora se uvesti kontrolu.
“Imamo ogromnu potrošnju zbog bespotrebnih uputa, koji se šalju i zatrpavaju sekundarni i tercijalni nivo, tako imamo i smanjenu efikasnost primarnog nivoa nezasluženo”, kazala je ona.
Ističe da bi trebalo korisiti više specijalista na primarnom novou zdravstvene zaštite.
“Naši ljekari, izabrani doktori, bilo bi dobro da su to specijalisti porodične medicine, da se taj koncept koristi, bilo bi mnogo efikasnije. To bi dovelo do ozbiljnih ušteda i uređenje sistema”, kazala je Samardžić Popović.
Rezultat ovakve strategije, kako kaže, nije nešto što žele pacijenti.
“Iskustvo zemalja koje su pokušale to da urade, kao što su Turska, Hrvatska, Srbija.. gdje je došlo do dodatnog odliva ljekara koji se nisu vratili u javni zdravstveni sisitem. Da bi postigli ovo mi moramo da imamo jedinstven informacioni sistem u Crnoj Gori, koji će povezati privatni, javne zdravstvene ustanove, domove zdravlje sa bolnicama i Kliničkim centrom”, navodi Samardžić Popović.