Svjedok sam situacije gdje je kolega bio pacijent Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), ali se nije predstavio da je kolega. Bio je hospitalizovan nekoliko dana. Ono što je on kao ljekar primjetio na tom odjeljenju, sjeo je i napisao, vrlo dobronamjerno. Napisao je gdje je sve uočio greške, propuste, neadekvatnost. Kao menadžer bih uvijek voljela da dobijem jedan takav dopis. Menadžement, na čelu sa dr Ljiljanom Radulović to nije tako doživio, već vrlo neprijateljski. Kolega je postao omražena osoba, kazala je Milena Popović Samardžić u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV. kako navodi, ljekari treba uvijek da su zahvalni svima koji im ukažu gdje griješimo.
Poručila je i da apsolutno podržava povećanje zarada medicinskom osoblju.
”Činjenica je da zdravstveni sistem počiva na zdravstvenim radnicima. Ta inicijativa kompatibilna je sa svim onim što država najavljuje dugi niz godina“, kazala je doktorka.
Ona navodi da se ništa nije radilo na optimizaciji zaposlenih u javnoj upravi.
“Očekujemo da se napravi racionalizacija kada je u pitanju kadar, naročito u sistemu zdravstva. Zdravstveni sistem je jako opterećen nemedicinskim kadrom. Prema preporukama naših međunarodnih partnera, nemedicinski kadar treba da dominira do 15 odsto, a kod nas imamo primjere gdje je zastupljen i do 25 odsto. To je direktna i vrlo očigledna posljedica jedne partitokratije. Partije u Crnoj Gori postali su biroi za zapošljavanje, što se naročito može vidjeti na primjeru zdravstvenog sistema. Zbog toga smo došli u situaciju da nemamo novca za povećanje zarada”, kazala je Popović Samardžić.
Ističe da, kada su pregovarali o povećanju zarada, govorili su da je minimalan odnos između ljekara i medicinske sestre mora da bude minimum dva puta.
“Razlika u zaradama mora da bude minimum dva puta, odnosno da bude dva puta veća plata ljekara u odnosu na medicinsku sestru. Koliko sam uspjela da vidim u Granskom kolektivnom ugovoru, sestra sa visokom stručnom spremom ima koeficijent negdje oko 8, a to je ujedno i najveći koeficijent kome se ne pridodaje pozicija načelnika ili slično. Razlika između medicinske sestre sa visokom školom i ljekara specijaliste kojem je koeficijent 19, onda sigurno postoji prostor za povećanje zarada a da ne izazovemo lančane reakcije i turbulencije među zdravstvenim radnicima”, kazala je ona.
Popović Samardžić je navela da su svi građani jako pogođeni inflacijom, te da je inflacija “anulirala dio koji je povećan programom Evropa sad”.
“Mislim da Vlada može dosta da uradi za zdravstvene radnike. Jedan otvoreni pristup mislim da će da dovede do postizanja dogovora i konsenzusa sa obje strane. Ne treba da se daju lažna obećanja, a sigurna sam da, ako se na taj način povede dijalog, zdravstveni radnici neće dolaziti u situaciju da onesposobe svojim štrajkom pružanje zdravstvene zaštite građana”, istakla je Popović Samardžić, navodeći da ne očekuje mogućnost štrajka.
Ističe i da apsolutno podržava zahtijeve prosvjetara.
“Prosvjeta, zdravstvo i sudstvo su tri stuba svake države koje ne možete da zanemarite. Zdravstveni sistem brine o vašem zdravlju. Ukoliko nemate kvalitetno obrazovanje, to se odražava na kompletnu perspektivu države, a izostanak pravde je vrlo maligan za kompletan društveni sistem i percepciju”, kazala je Popović Samardžić.
Ona je navela da joj je potpuno prihvatljivo da direktorica Kliničkog centra Crne Gore ima platu od 3.500 eura, kao i da ima mnogo prostora za napredak.
“Ne možete graditi bolnicu, a da nema ko u njoj da radi”
Premijer Milojko Spajić nedavno je najavio da će u saradnji sa kompanijom iz Francuske raditi na izgradnji bolnice.
Popović Samardžić ističe da se prvo moraju uraditi analize, da se zna koliko Crna Gora ima ljekara.
“Ne možete da izgradite bolnicu, a da nema ko u njoj da radi. Prije toga, moramo organizaciono da riješimo stvari. Imamo izabrane ljekare koji su frustrirani, koji ne mogu da rade svoj posao, jer smo im nametnuli birokratiju. Tako smo uredili zdravstveni sistem u kojem oni nisu ljekari, nego ljudi koji traže upute i traže termine. Potrebno je zdravstveni sistem prvo organizaciono riješiti. Dati ljekarima da rade što više. Klinički centar se mora riješiti organizaciono. Pričam iz ugla pacijenta, jer njihova ‘lutanja’ traju previše”, kazala je Popović Samardžić.