Zdravstveni sistem u Crnoj Gori ne funkcioniše po mjeri građana. Pacijenti su primorani da se liječe privatno i ne znamo ko nas sve u tim ustanovama liječi, u državne bolnice se ne ulaže dovoljno i kvalitetan kadar odlazi, a nadležni iz godine u godinu nižu obećanja za bolje dane koje ne ispunjavaju. To je, između ostalog, saopšteno na konferenciji Sindikata doktora medicine Crne Gore, naslovljenu ,,Servis po mjeri građana“, piše Pobjeda.
Oni su analizirali, kako je rečeno, prvi put učinke ministara zdravlja u protekle tri godine.
Nalaz istraživanja se svodi na zaključak da je previše obećanog, a da ništa nije urađeno. Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić saopštila je da su analizirali rad bivše ministarke zdravlja Jelene Borovinić Bojović koja je bila ministarka od decembra 2020. do aprila 2022. i došli su do saznanja da je imala 17 obećanja, od kojih je po dva ispunila u potpunosti ili djelimično, a 13 nije.
I bivši ministar Dragoslav Šćekić, koji je preuzeo funkciju nakon nje, imao je slične učinke. Zabilježili su ukupno 21 obećanje, ispunio je u potpunosti ili djelimično po dva, a nije ispunjeno njih 17. Zamjereno je što nije unaprijeđena zdravstvena zaštita, nije obezbijeđeno da jednako budu dostupne zdravstvene usluge, kako siromašnim, tako i bogatim građanima, nije smanjena lista čekanja, nije nabavljena vakcina protiv koronavirusa na vrijeme, nijesu građene obećane bolnice, nije završena strategija razvoja zdravstva, nijesu vraćeni stomatolozi u škole, stopiran je transplantacioni program…
Ne znamo ko nas liječi
Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović je kazala da su iz Kliničkog centra pošli najiskusniji ljekari. Popović Samardžić je prokomentarisala da imaju podatak da ih je oko 15 napustilo tu zdravstvenu ustanovu, ali da rade na istraživanju da dođu do precizne brojke. Cerović je komentarisala ranije navode ministra Šćekića da je zabilježen priliv ljekara iz regiona u Crnu Goru, ističući da oni masovno rade u privatnom sektoru. Problematizovala je što nema kontrole i što ne znamo ko nas sve liječi tamo.
“Ovo tržište je anarhično i ne kontroliše rad ljekara koji su došli u privatne zdravstvene ustanove”, rekla je Cerović.
Podsjetila je, kako je rekla, na raniji progon domicilnih ljekara kada im je uskraćena mogućnost da sklope ugovore o radu u drugoj ustanovi. U tom periodu, navela je Cerović, došla je jedna doktorica iz Srbije da radi privatno u Luštici. Inspekcija je, kako je rekla, konstatovala da nema licencu za rad.
“U svakoj ozbiljnoj zemlji ne bi mogla da uđe u zemlju godinama nakon tog prekršaja. Mogla je, recimo, da bude šofer. Nijesmo znali ko je ona. Inspekcija je rekla da će podnijeti krivičnu prijavu, to nije uradila, neko je to stopirao. I mi kao Ljekarska komora smo morali da izdamo licencu za rad i, nažalost, ona i radi u našem zdravstvenom sistemu”, kazala je Cerović.
Rekla je da su došli ljekari ko ji imaju privremeni boravak, te da je 30 ljekara iz Srbije, 20 iz Bosne, jedan iz Bjelorusije, 11 iz Rusije, jedan sa Kosova i da rade uglavnom u privatnoj praksi. Cerović je istakla da samo jedna doktorica iz Rusije radi u Domu zdravlja, jedna u Hitnoj, četiri iz Srbije rade u Domu zdravlja u Herceg Novom i Hitnoj.
“Od 45 ljekara, praktično šest samo radi u javnom zdravstvu”, rekla je ona.
Ukinuli dežurstva
Dodala je da od ljekara koji imaju stalni boravak, dva su iz Bosne i rade u podgoričkom Domu zdravlja, jedna doktorica je iz Bjelorusije, i jedna je iz Srbije, koja se, kako je rekla, odrekla crnogorskog državljanstva.
Na konferenciji je kritikovano što, između ostalog, ne postoje dežurstva pedijatara u Domu zdravlja u Podgorici, te da jedna velika privatna zdravstvena ustanova organizuje takva dežurstva i to je otvorilo vrata privatnoj praksi. Negodovali su što su na kraju građani i građanke prinuđeni da zbog nedostupnosti i nepravovremenosti uslugu traže u privatnom sektoru.
Crtaju se kriterijumi za izbor direktora
Popović Samardžić je analizirala i imenovanja direktora u periodu od 2021. do 2023. godine, te je, pored ostalog, ukazala na primjer da je direktorica rožajskog Doma zdravlja Nevzeta Pepić smijenjena zbog, kako je rekla, nečeg što nije bio njen posao. Zamjereno joj je, kako je rekla, što na kvalitetan način nije doprinijela pisanju strategije za razvoj zdravstva, ističući da je to, zapravo, bio zadatak tog resora. Nevzeta Pepić je na konferenciji to potvrdila.
Popović Samardžić je navela da su zabilježili nekonzistentnost u zapošljavanju kadra, te da su rokovi trajanja oglasa različiti. Analizirali su dokumentaciju kandidata koji su se prijavili za direktore, navodeći da odluke o imenovanju nigdje nijesu objavljene, a u onima koje jesu zapazili su da nijesu sadržajne, niti je jasno da je izabrani kandidat najbolji.
“Sama mogućnost diskrecione odluke ministra da imenuje direktore ustanova obesmišljava svrhu javnog oglašavanja. Nemamo uređen način bodovanja kandidata”, rekla je ona.
Kazala je da se crtaju kriterijumi za izbor direktora aktima sistematizacije koje pripremaju ustanove. Navodeći sebe kao primjer, rekla je da ako treba da ona bude direktorica, ustanova može da stavi da direktor treba da bude epidemiolog.
“Imenuju se direktori shodno trenutnm potrebama”, rekla je Popović Samardžić.